vijesti iz gospodarstva - maslinarstvo

     

maslinici u Hrvatskoj29.kolovoza 2016.
HRVATSKO MASLINARSTVO
Ekološka plantaža maslina

Poljoprivredna zadruga Masline i vino, koja ima najveću ekološku plantažu maslina i drugu po veličini u Hrvatskoj, upravo dovršava investiciju u novi poslovni objekt vrijedan ukupno 1,2 milijuna eura.

Prema riječima njezina osnivača i upravitelja Željka Uzelca, toliko je uloženo u gradnju zgrade, podruma, kušaonice i pomoćnih prostorija ukupne površine 800 metara četvornih. Sagrađen je podrum, objekt za prijem gostiju, prostor za boravak konja namIjenjenih rekreaciji gostiju te još neki sadržaji.


više



Maslinari28.10.2013.
MASLINARSTVO
Na kornatima pokrenuta proizvodnja ekstradjevičanskog maslinovog ulja.
Većina maslinara godinama je svoje masline s Kornata vozila u Murter na preradu, ado dopremanja na kopno čuvali su ih u moru. Uz takav način prerade nije se moglo dobiti ekstra djevičansko maslinovo ulje. Međutim, zahvaljujući zajedničkom projektu Nacionalnog parka i Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokretna mini uljara stigla je na otok Kornat. Cilj je doznati kakve je kvalitete ulje s ovih prostora. 

Već od iduće godine želi se svim zainteresiranim maslinarima omogućiti direktna prerada maslina na otoku.Ljudi će biti više nazočni u svojim maslinicima, bit će u svakom slučaju manje posla, ljudi će za sam transport imati kudikamo manje troškove, a treća stvar, dobit će ulje koje će imati svoju tržišnu vrijednost, rekao je ravnatelj NP Kornati Robert Bobinac

Prvo kušanje ekstradjevičanskog ulja poteklog na Kornatima bilo je dovoljno da stručna profesorska nepca potvrde da je riječ o ulju vrhunske kvalitete.( hrt /made-in-croatia.com.hr)




28.8.2013.
MASLINASRSTVO
Maslinari u panici :Žestoki napad svrdlaša uništit će nam masline
U povodu napada štetnika, maslinova svrdlaša, u ime viških maslinara Željko Vojković, predsjednik Udruge maslinara i uljara otoka Visa, uputio je na adresu Ministarstva poljoprivrede pismo u kojem traži pomoć. U pismu, među ostalim stoji da „otok Vis, oduvijek poznat po svojim vinima, u posljednje vrijeme postaje sve više poznat i kao destinacija s vrhunskim ekstra djevičanskim maslinovim uljima“. 

U desetak godina, s nekoliko tisuća, broj stabala maslina na otoku se povećao na cca 55 tisuća stabala i taj broj se stalno povećava. „Međutim, u zadnje tri godine“, tvrdi Vojković „imali smo dva puta žestok napad štetnika i to maslinova svrdlaša. Ove je godine napad tako žestok da većina maslinara neće uopće brati masline. Doznajemo da iste probleme imaju maslinari diljem Hrvatske. 

Udruga maslinara i uljara otoka Visa odlično surađuje sa Hrvatskom poljoprivrednom savjetodavnom službom, te je ing. Jurica Fadić Zavodu za zaštitu bilja u Solinu dao na analizu plodove maslina s dvije viške lokacije. Rezultati su katastrofični: na području Podstražja (središte maslinarstva na otoku Visu) zaraženost maslinovim svrdlašem bila je 32 posto, a na području Zlopolja zaraženost je 71 posto.U međuvremenu se stanje radikalno pogoršalo, a nažalost, protiv svrdlaša nema registriranog sredstva zaštite. U posebno teškom položaju su maslinari iz eko i integrirane proizvodnje koji provode kontroliranu proizvodnju i koriste samo za to dopuštena sredstva. Na taj način ostajemo bez najkvalitetnijeg maslinova ulja.

Ne čekajte proizvođače zaštitnih sredstava

Molimo vas da utvrdite koja se sredstva mogu koristiti za zaštitu od maslinova svrdlaša, posebice u eko i integriranoj proizvodnji, jer ne smijemo čekati da to učine proizvođači zaštitnih sredstava. Svaka uređena država ima bezbroj načina da potakne rješavanja predmetne problematike.
Također, molimo vas da ubrzate odgovarajuće radnje kako bi se poljoprivrednicima u integriranoj proizvodnji omogućilo označavanje proizvoda s propisanim znakom. Nije logično da se plod masline može označiti proizvodom u integriranoj proizvodnji, a da se ulje od tih istih maslina ne može, po sadašnjim propisima, označiti kao proizvod iz integrirane proizvodnje“, stoji na kraju pisma koje su viški maslinari uputili Ministarstvu poljoprivrede RH. (Slobodnadalmacija)


sajam Maslina Split 201226.2.2012.
SAJAM MASLINARA

U Splitu otvoren međunarodna manifestacija "Maslina Split 2012"

U Splitu je otvorena tradicionalna VIII. Međunarodna manifestacija maslinara Mediterana Maslina Split 2012. na kojoj sudjeluje gotovo 1.000 maslinara iz mediteranskih zemalja. 

Dvodnevnu manifestaciju otvorio je ministar poljoprivredeTihomir Jakovina. Tom je prigodom istaknuo da treba poboljšati organizirani pristup maslinara tržištu EU-a kada Hrvatska za godinu i pol postane članica Unije, te unaprijediti prodaju maslinova ulja kao dio turističke ponude
Upozorio je i kako ulaskom u EU ne smijemo izgubiti tržišta zemalja regije. Ako kvalitetno ne zaštitimo ugovore, odnosno koncesije koje imamo sa zemljama regije članicama CEFTA-e, doći ćemo u situaciju da gubimo dio tržišta, rekao je. 

Ministar je istaknuo kako se ulaskom u Europsku uniju Hrvatskoj pruža mogućnost povlačenja 333 milijuna eura iz europskih fondova namijenjenih ruralnom razvoju, a 25% tih sredstava Hrvatska će imati na raspolaganju već prve godine po ulasku u EU, ako se pripreme projekti za to. Novim će se zakonom o poticajima morati redizajnirati način dodijele poticaja tako što će se uspostaviti jača kontrola kako bi poticaje dobili oni koji žive od poljoprivrede i ulažu u poboljšanje poljoprivredne proizvodnje. 

Ministar Jakovina je nakon otvaranja manifestacije dodijelio više nagrada, odnosno povelja zaslužnima za razvoj maslinarstva. Održana su dva stručna skupa posvećena maslinarstvu: Konvencionalno maslinarstvo i Ekološko maslinarstvo
Organizator manifestacije je Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, a pokrovitelji su predsjednik Republike Ivo Josipović, Vlada RH i Splitsko-dalmatinska županija.


30.prosinca 2011.
PROGLAŠENI NAJBOLJI
Najbolji maslinik Splitsko-Dalamtinske županije u 2011.
Natjecanje "Birajmo najbolji vinograd i maslinik" Splitsko-Dalmatinske županije tradicionalno se održava već 21. godinu a organizatori su Ekološke udruge “Lijepa naša” iz Kaštela i Hrvatske poljoprivredna komora. Ove godine održan je pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije a pobjednici su proglašeni i uručene nagrade 28.prosinca u dvorani dvorani Splitsko-dalmatinske županije.Pobjednicima su nagrade uručili župan Ante Sanader i predsjednik Županijske skupštine Petroslav Sapunar u dvorani Splitsko-dalmatinske županije.


NAJKBOLJI MLADI MASLINIK
Najboljim mladim maslinikom Splitsko-dalmatinske županije u srijedu 28.prosinca proglašen onaj obiteljsko-poljoprivrednoga gospodarstva Jure Bočine iz Splita koji je podignuo u listopadu 2011.godine na lokalitetu Skunjevac, iznad Faroske hore.
Na lokalitetu koji je pod zaštitom Konzervatorskog zavoda i graniči s Faroskom horom, koja je pod zaštitom UNESCO-a, sada raste 3080 stabala maslina. Kao kompatibilna kultura, zasađeno je i 48.000 sadnica artičoke, a parcela je ograđena s tisuću stabala šipka. 

Za najbolji maslinik Splitsko-dalmatinske županije izabran je onaj Tea Šantića iz Postira zbog tradicionalnog suživota masline i ovce. " Ovce su ključni faktor za provođenje načela dobre poljoprivredne prakse, one u tome masliniku imaju dobar suživot s maslinama. Ulje je vrhunske kvalitete, a janjetina također " objasnio je Šantić.

Teoš Šantić, vlasnik najboljeg maslinika u splitsko-Dalmatinskoj županiji


OPLEMENJIVANJE OKOLIŠA

Za kontinuirano oplemenjivanje okoliša nagrađena je i Zračna luka Split. Osim 900 stabala maslina, Zračna luka ima i uređen park s više od 200 palmi, u kojem njeguju i 150 različitih vrsta biljaka, kako doznaje Slobodna Dalmacija od Nikice Bogdanića, inače koordinatora u Prometno-tehničkom sektoru, koji je u ime Zračne luke Split primio nagradu. "Ova nas nagrada veseli i potiče, dokaz je da smo na pravom putu" kazao je Bogdanić

NAJKBOLJI MLADI VINOGRAD
Branitelj Tonči Kovač
iz Kaštel Sućurca nagrađen je za najbolji mladi vinograd Splitsko-dalmatinske županije, koji je podignuo 2006. godine na padinama Kozjaka. " To je bio nepristupačan teren na kojemu je zadnja berba grožđa bila prije stotinu godina, a da bi se stavio u funkciju, trebalo je mnogo novca i truda" kazao je Tonči Kovač. Kad je nedavno u prodaju pustio prvih 2000 boca vina iz tog vinograda, sve su prodane u samo 10 dana, što, kaže Kovač, govori o kvaliteti. slobodnadalmacija.hr



17.listopada 2011.
AGROTURIZAM
U Istri masline beru austrijski turisti
Najveći proizvođač maslinovog ulja u Hrvatskoj, Agrolaguna, u subotu je ostvario zanimljiv projekt - organiziranu berbu maslina u masliniku pored Červara u kojoj je sudjelovalo 120 turista iz Austrije. Stjecanje znanja o proizvodnji maslinova ulja i berbi maslina turistima u sklopu svojih aranžmana nude turističke agencije, a već u prvoj godini zanimanje je veliko.

- Još prošle godine smo počeli s prezentacijama berbe grožđa i maslina, a ove i s praksom organizirane berbe maslina za turiste. Osnova projekta je predstavljanje posebnosti našeg podneblja strancima, a od ideje do realizacije trebalo nam je otprilike 15 dana. Ponudili smo ovu opciju agencijama, te naišli na zaista velik interes. Već smo imali oko 500 turista, a do kraja berbe kroz maslinike bi trebalo proći oko 1.000 ljudi. Vesele nas i najave za iduću godinu, kada bismo u berbi trebali okupiti oko 2.000 ljudi, otkriva nam začetnica projekta, voditeljica turizma u Agrolaguni Sanela Čoga.

Osim turista iz Austrije, u berbi u masliniku pored Červara dosad su bili još Norvežani, Talijani, Francuzi i Nijemci. Gosti su imali lijep prijem, uz piće dobrodošlice zasvirali su im glazbenici, a potom su imali prilike naučiti ponešto o osnovama maslinarstva i postupku prerade maslina. Nakon "nastave" turisti su podijeljeni u grupice od 10 do 15, te su naoružani grabljicama krenuli u berbu.

Doduše, neki su se opredijelili za pjesmu i ples, te su u veselom raspoloženju bodrili prijatelje koji su se okušali u berbi. Drugi su pak, poput marljivih učenika, postavljali brojna pitanja o proizvodnji maslinova ulja.Najviše ih je zanimalo koliko su masline stare, pa su saznali da se radi o mješovitim nasadima, u kojima su neka stabla stara tek nekoliko godina, a neka 15 do 20. Objašnjeno im je da je proizvodnja oko 100 tona godišnje, te da se u preradi koristi hladni postupak.
Glas Istre / Made-in-Croatia


Ljeto s maslinovim uljem u Zagrebu15.rujna 2011.
Ljeto s maslinovim uljem u Zagrebu
ZAGREB : Početkom rujna na zagrebačkom Cvjetnom trgu održana je manifestacija Ljeto s maslinovim uljem koja je dio nacionalnog projekta promocije maslinovog ulja pod nazivom Hrvatska zemlja maslinovog ulja .
Projekt je imao za cilj promociju Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, podučiti stanovništvo o njihovim ljekovitim svojstvima te povećati potrošnju i prodaju na domaćem i stranom tržištu izjavila je direktorica projekta Nelija Rudolfi iz tvrtke Manufaktura. Cilj je povećati potrošnju maslinova ulja u Hrvatskoj , trenutno je niska jer iznosi samo 2 litre po stanovniku dok u nekim sredozemnim zemljama doseže čak 20 litara.

Projekt je prilika da se proizvođači predstave široj publici pa će tako Zagrepčani i njihovi gosti tijekom dva dana imati priliku da degustiraju maslinova ulja vrhunskih hrvatskih uljara. Svoje proizvode predstavili su Zlatna polja, OPG Žuvić Šimica, PZ Postira, Blato 1902, Obrt Buddy, OPG Srdar, OPG Balija, OPG Marija Buršić, Uje, Brachia, Zvijezda, Agrolaguna, Mattina, OPG Činić, Brist, a još 40-ak ulja posjetitelji su mogli kušati na takozvanom Oil baru.Projekt je pokrenut sredinom svibnja u Splitu a nakon što je obišao 13 gradova na jadranskoj obali stigao je i u Zagreb. Ljeto s maslinovim uljem službeno je završilo 8. rujna u Osijeku. Maslinari su svoje proizvode 9., 10. i 11. rujna predstavili i na prvom nastupu u Beogradu .made-in-croatia



21.svibnja 2011.
Tjedan maslinovog ulja u Splitu
Tjedan maslinovog ulja, manifestacija je kojom je 17. svibnja je na Prokurativama u Splitu započeo nacionalni projekt promocije hrvatskih maslinovih ulja pod nazivom Hrvatska zemlja maslinovog ulja. Do 22. svibnja Splićani i njihovi gosti moći će uživati u kušanju najboljih hrvatskih maslinovih ulja. Uz prezentacije ulja, svakodnevno će se održavati stručna i popularna predavanja te interaktivne radionice za djecu i odrasle koje će građanima približiti raznolikost i važnost korištenja maslinovog ulja.
Razne mogućnosti korištenja maslinovog ulja Splićani će iskusiti kušajući kokice pripremljene na maslinovom ulju, sladoled s maslinovim uljem ili kolače u kojima su uobičajene masnoće zamijenjene maslinovim uljem.Kozmetiku rađenu na bazi maslinovog ulja će prezentirati OPG Oleatica iz Buja i Herbae Dalmatiae iz Makarske čija će vlasnica Jelena Erceg održati radionicu i predavanje na kojem će žene moći naučiti kako koristiti autohtone biljke i maslinovo ulje u izradi preparata za ljepotu. Nakon Splita, manifestacije se sele po čitavoj obali gdje će, kroz projekt Ljeto s maslinovim uljem, biti predstavljeni najuspješniji hrvatski uljari, a u svakom gradu naglasak će biti upravo na lokalnim proizvođačima.

Projekt Hrvatska zemlja maslinovog ulja nastao je kao odgovor na nedovoljnu promociju i prodaju hrvatskih maslinovih ulja, a ima za cilj izgradnju imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, edukaciju stanovništva o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja i povećanje prodaje naših maslinovih ulja na domaćem i inozemnom tržištu.




Ceste maslinovog ulja spajaju Istru s Italijom i Slovenijom

Inicijativa iz 2008.godine

VODNJAN -  Sporazum o suradnji na realizaciji projekta ostvarenja  Ceste maslinovih ulja između gradova Vodnjana, Pule, Rovinja, Labina,  Umaga, Novigrada, Buja, općine Brtonigla, talijanskih općina Manzano,  San Dorligo della Valle, Duino Aurisina, Muggia, slovenskog grada Kopra te općina Izola i Piran,jučer je prezentiran u Vodnjanu na susretu  njihovih predstavnika.
Koordinator projekta je Manzano, a kako je istaknuo vodnjanski gradonačelnik Klaudio Vitasović , projektom se namjerava promicati ekonomski lokalni razvitak i održivi razvoj te turistička  ponuda koja se temelji na kvaliteti maslinovih ulja i drugih tradicionalnih lokalnih proizvoda.
Inicijativa je pokrenuta u kolovozu 2008. godine kad je potpisan prvi Sporazum između Manzana, Labina i Vodnjana pa je ovo nastavak projekta. 
Vitasović je najavio je da će u listopadu u Izoli biti novi susret na kojem će se raspravljati o konkretnim koracima te će biti doneseni konkretni zaključci. Za realizaciju projekta očekuju se i sredstva iz fondova Europske unij. Novi list





18.3.2011.

Hrvatski maslinari sudjeluju na sajmu Olio Capitale u Trstu
U organizaciji HGK 9 hrvatskih maslinara sudjelovati na sajmu maslinovog ulja koji se održava od 18.do 21.ožujka u Trstu. Tijekom sajma se održati stručna predavanja ,prezentacije,okrugli stolovi isusreti gospodarstvenika. Na sajamu sudjeluju proizvođači s najkvalitetnijim uljima poručuju iz HGK.



5.10.2010.
Newsweek: Hrvatska - maslinarska republika
Hrvatska spada u tzv. olive republics mediteranske regije, veliki gradovi čine zasebne entitete, kao i nove supersile, Indija i Brazil - neke su od teza iznesene u tjedniku Newsweek kojima se nastoji iscrtati novi, globalizirani svjetski poredak.Ako su nekoć diplomacija i političke granice određivale mapu svijeta, u današnjem globaliziranom, politički nestabilnom svijetu na snazi su nanovo plemenske, rasne, etničke i kulturološke veze koje se nameću kao glavni faktori u oblikovanju karte suvremenog svijeta. To bi u najkraćim crtama bila teza Joela Kotkina, priznatog stručnjaka za urbani razvoj, koju je objavio u posljednjem broju tjednika Newsweek. Iako su plemenske veze oduvijek bile iznimno jake, procesi globalizacije i nagle političke promjene sadašnjice samo su povećavali njihov utjecaj.

'Pleme se cijeni više od bilo kakve ideologije', piše Kotkin, citirajući arapskog povjesničara Ibn Halduna: 'Samo plemena koja na okupu drži kolektivni osjećaj pripadnosti mogu opstati u pustinji.' Stoga ambiciozni društveni koncepti, bilo socijalistički ili tržišno-kapitalistički, mogu djelovati samo na kozmpolitske elite, ali ne i na same narode.
Nove svjetske granice počele su se formirati nakon završetka Hladnog rata, kada je nestala dualnost Sovjetski Savez-SAD, a njihovom oblikovanju potpomogla je i dezintegracija nekadašnje ideje Trećeg svijeta upravo zbog golemih kulturoloških i ekonomskih razlika među novim supersilama, Indijom, Brazilom i Kinom. Granice novog svijeta bit će izložene stalnim promjenama u bliskoj budućnosti, previđa Kotkin.Nova podjela svijeta započinje s Novom Hanzom, nazvanom po Hanzeatskom savezu koji su sjevernoeuropski gradovi potpisali u 13. stoljeću s ciljem bolje trgovinske razmjene. Zemlje kao što su Danska, Finska, Njemačka, Nizozemska, Norveška i Švedska kulturološki dijele germanske korijene, a bilježe zavidne razine zaposlenosti, obrazovanja i tehnoloških inovacija te napredan sustav socijalne zaštite.

Maslinarske države
Hrvatska spada u tzv. olive republics, zajedno s Grčkom, Makedonijom, Bugarskom, Slovenijom, Italijom, Portugalom i Španjolskom koje određuju zajednički korijeni iz grčkog i rimskoga doba. Zemlje 'maslina i vina' imaju dvostruko veći stupanj siromaštva od zemalja Nove Hanze, velik javni dug te zabrinjavajuće nisku stopu nataliteta. Europske države Belgija, Češka, Estonija, Latvija, Mađarska, Irska, Poljska i Rumunjska spadale bi u tzv. granične zone, a u budućnosti bi se mogle boriti za vlastitu autonomiju. Jedino Francuska i Švicarska uživaju zaseban status u Europi. Iako Francuska više ne predstavlja veliku svjetsku silu, njen otpor anglosaksonskim utjecajima i jedinstven kulturni identitet čine je apartnom članicom novog svjetskog poretka, dok Švicarsku obilježava izvrsno ekonomsko okružje i očuvani okoliš.

SAD-u se predviđa pad
Sjevernoameričkoj alijansi (SAD, Kanada) mnogi stručnjaci previđaju neminovan pad. No realni parametri zasad ne ukazuju na ikakve značajnije promjene njene postojane ekonomske moći i utjecaja. Prostor Latinske Amerike dijelio bi se, prema novom poretku, u dvije dominantne zone. S jedne strane su države Liberalistas (Čile, Kolumbija, Meksiko, Peru), države demokracije i kapitalizma s jakom ovisnošću prema SAD-u, a s druge su Bolivarske republike (Argentina, Bolivija, Kuba, Ekvador, Venezuela) koje, prema Kotkinovom brzopoteznom i malkice paradoksalnom zaključku, nanovo skreću prema modelu socijalističke diktature à la Peron nastojeći se istovremeno uspostaviti kao rastuće snage na tragu Kine i Rusije. Između tih dviju krajnosti, Brazil se zasad jedini na južnoameričkom kontinentu pozicionira kao rastuća supersila, unatoč velikim socijalnim problemima i visokoj stopi siromaštva. Rusko carstvo (Ruska Federacija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Armenija) temelji se uglavnom na snažnim vezama slavenskog identiteta te na jakoj vojnoj snazi i prirodnim bogatstvima.Veliki gradovi, poput Londona, Singapura i Pariza, do te su mjere autonomno razvijeni da njihovi strateški ciljevi i ekonomski rast jasno odudaraju od pripadajućih im država. London se pozicionira kao financijski centar, dok Sinagapur koristi svoju stratešku poziciju luke između Pacifika i Indijskog oceana. Regija Iranistana (Iran, Irak, pojas Gaze, Libanon, Sirija) pati od loše vođene ekonomije i ekstremističkih politika, iako joj zalihe nafte omogućuju mnogo veće značenje u svjetskim razmjerima. Velika Arabija (Egipat, Kuvajt, Palestina, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen) regija je s velikim oscilacijama u stupnjevima razvoja, no snažne kulturne veze, prije svega religijske, čine je kohezivnom zajednicom koja upravo zbog snažnih međuspona ima teške odnose s vanjskim svijetom.
Novi Otomani (Turska, Turkmenistan, Uzbekistan) također pokazuju veliku plemensku povezanost, a unatoč ekonomskoj ovisnosti Turske o EU-u, njen fokus se sve više prebacuje na istok te na Rusiju i Kinu kao strateške partnere. Za područje paušalno označeno tek kao Divlji istok (Afganistan, Azerbejdžan, Kazahstan, Kirigistan, Pakistan, Tadžikistan) navodi se da će biti poprište borbe utjecaja supersila, od Kine, Indije i Rusije. Indija također zaslužuje zasebno mjesto u novom svjetskom poretku i jedna je od najbrže rastućih svjetskih ekonomija. Razvoj novih megagradova, Mumbaija i Kalkute, iznio je akutni problem siromaštva u Indiji (četvrtina od 1,3 milijarde stanovnika živi u siromaštvu). Južnoafričko carstvo (Južna Afrika, Bocvana, Lesoto, Namibija, Zimbabve) obilježava mahom zajednički kršćanski identitet s jasnim ekonomskim liderom regije. No zato je Subsaharska Afrika područje bez kulturne kohezije, uglavnom s kolonijalnom prošlošću, nad kojim se prepliću francuski i britanski utjecaji, muslimanstvo i kršćanstvo, s velikim stupnjem siromaštva (70 - 80 posto) te koje bi, zbog prirodnih resursa, moglo pasti pod eksploatacijski utjecaj Kine, Indije ili Sjeverne Amerike. Zemlje na afričkoj obali Mediterana, tzv. pojas Magreba, pokazuju tek sitne naznake razvitka.

Iako Kina vjerojatno neće, unatoč nekim procjenama, ubrzo preteći SAD u iznosu BDP-a, nema mnogo dvojbe u njen status supersile, potpomognut jakim osjećajem etničkog zajedništva. No regija Srednjeg kraljevstva (Kina, Hong Kong, Tajvan) bilježi nekoliko kroničnih problema - autoritarni režim, rastući rascjep između bogatih i siromašnih te degradaciju okoliša. Japan, unatoč tome što je izgubio mjesto druge svjetske ekonomije od Kine, je i dalje svjetska sila i čini zasebnu kategoriju, s veoma homogenom populacijom. Područje Gumenog pojasa (Kambodža, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Tajland, Vijetnam) je zasad politički nestabilno, no zahvaljujući bogatim rezervama minerala, gume i svježe vode moglo bi u bliskoj budućnosti zabilježiti visok razvitak. 'Novi svjetski poredak' Kotkin završava Sretnim zemljama, Australijom i Novim Zelandom, koje vežu zajednički anglosaksonski korijeni, no koje bi u budućnosti mogle, zbog geografskog položaja, razviti snažno strateško partnerstvo s Indijom i Kinom.bankamagazine.hr



15.srpnja 2010.
DOLAZI ERA EXTRADJEVIČANSKOG MASLINOVA ULJA
Mogu li hrvatska maslinova ulje osvojiti američko tržište ?
Američko tržište, na kojem su dosad dominirala ekstra djevičanska maslinova ulja uvezena iz Španjolske i Italije, svoja vrata otvara i drugim zemljama, a to bi, po svemu sudeći, mogla biti i Hrvatska. Business.hr je objavio članak u kojem se navodi kako ekstra djevičansko maslinovo ulje, za kojim u SAD-u vidno raste potražnja, osim Španjolske i Italije, dolazi i iz "iznenađujućih lokacija", poput Hrvatske. Curtisa Corda, urednik Olive Oil Timesa, tvrdi kako dolazi "era ekstra djevičanskog maslinova ulja", a do "booma" je, prema njegovu mišljenju, došlo zbog dviju stvari - rastućeg priznanja ekstra djevičanskom ulju kao zdravoj prehrani, te tehnološkog napretka koji je berbu učinio jednostavnijom i, što je najvažnije, financijski prihvatljivijom. "Proizvoditi maslinovo ulje je moguće gotovo svugdje", kaže Cord.

Globalno gledano, Španjolska ostaje vodeći proizvođač maslinova ulja, a slijedi ju Italija, kaže Cord. Napominje kako je uvoz maslinova ulja iz mediteranskih zemalja i dalje dominantan u SAD-u. No, to bi se moglo promijeniti, dodaje. Naime, čileanski proizvođač Olisur planira pokoriti američko tržište. Kompanija izvozi dvije vrste ulja - O-Live & Co., ekstra djevičansko ulje za svakodnevnu uporabu i Santiago Limited Edition te Santiago Premium, proizvode namijenjene umacima, gotovim jelima itd.

17. veljače 2010.
Međunarodna manifestacija maslinara Mediterana, Split
Savez maslinara i uljara Splitsko-dalmatinske županije, uz brojne suorganizatore i sponzore organizira međunarodnu manifestaciju maslinara Mediterana "Maslina Split'2010."
Manifestacija će se održati u Splitu, u hotelu Zagreb 27. i 28. veljače 2010., pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatske Vlade i Ministarstva poljoprivrede, Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita.Prijem uzoraka maslinovog ulja za ocjenjivanje i natjecanje u kvaliteti izvršit će se od 14. do 21. prosinca 2009. godine u hotelu ZAGREB (kod recepcije) u vremenu od 8 do 14 sati.
Hotel Zagreb nalazi se u Duilovu (nasuprot groblju Lovrinac) iz trajektnog pristaništa i autobusne stanice vozi direktno autobus broj 15 (zadnja stanica). Uzorci se mogu poslati poštom na adresu SAVEZ MASLINARA I ULJARA Splitsko-dalmatinske županije, Šimićeva 1, 21000 SPLIT.

Natjecanje je organizirano u klasama:
1. ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno tiještenjem na presama – miješane sorte;
2. ekstra djevičansko maslinovo ulje proizvedeno centrifugom – miješane sorte:
3. ekstra djevičansko maslinovo ulje 100 % sortno, isključivo od domaćih sorata;
4. ekstra djevičansko maslinovo ulje 100 % sortno, isključivo od stranih sorata;
5. ekstra djevičansko ekološko maslinovo ulje, s znakom „hrvatski eko proizvod“;
6. ekstra djevičansko maslinovo ulje u pakovini s etiketom i proizvodnjom većom od 500 litara;
7. konzervirane zelene i crne masline i razni proizvodi od ploda domaćih sorata masline;
8. dizajn boce i etiketa pakovine iz klase „6.“.

Za natjecanje na manifestaciji u klasama od 1. do 5. uz popunjenu prijavnicu, potrebno je dostaviti pola litre maslinovog ulja i uplatiti iznos od 200,00 (dvjesto) kuna za troškove ocjenjivanja, nagrade i stručni skup (predočiti uplatnicu) na žiro račun broj: 2330003-1100336766 Splitska banka na ime: Savez maslinara – Split, model 01, poziv na broj 111-2010, za natjecanje na MS-2010, ili uplatiti gotovinom prilikom predaje uzorka.
Za natjecanje u klasi 5. pored naprijed navedenih uvjeta, potrebno je još dostaviti kopiju potvrdnice o pravu korištena znaka „Hrvatski eko proizvod“.
Za natjecanje u klasi 8., pored naprijed navedenih uvjeta za natjecanje u kvaliteti ulja u klasi 6, potrebno je dostaviti još jednu originalnu praznu pakovinu proizvoda radi ocjene izgleda.
Ove se godine očekuje na natjecanju preko tisuću uzoraka (prošle ih je godine bilo 1.018) iz desetak mediteranskih zemalja, a na samom stručnom skupu, na kojem će izlagati najugledniji stručnjaci iz Hrvatske, očekujemo više od 800 sudionika.

U sklopu manifestacije održat će se vođena degustacija domaćih sortnih ekstra djevičanskih maslinovih ulja od strane stručnjaka (senzorskih analitičara) i gastronoma i nutricionista, gastronomska prezentacija sljubljivanja hrane s određenim sortama ulja, a u maloj sali organizirat će se izložba opreme i sredstava za uzgoj maslina i proizvodnju maslinovog ulja. Na kraju stručnog skupa upriličit će se podjela diploma, medalja i priznanja, dok će se nagrade podijeliti i proglasiti šampion na svečanoj večeri, s početkom u 19 sati u hotelu Zagreb.
Važno je napomenuti da je nazočnost stručnim predavanjima besplatna i poželjna za sve natjecatelje i posjetitelje manifestacije.

Sve dodatne informacije možete dobiti kod organizatora Sinaja Bulimbašića na mobilni telefon broj 098/185-66-30 ili na internetskoj stranici:
http://www.hzpss.hr/



23. studenoga 2009.
Dani mladog maslinovog ulja okupili više od 60 izlagača u Vodnjanu
Uzlet istarskog maslinarstva
U Istri danas raste milijun stabala maslina i djeluje 20 uljara, a prije 15 godina bilo ih je samo tri
VODNJAN - Ovogodišnji urod bio je dobar, bolji od lanjskog kad nam je nevrijeme nanijelo dosta štete. Dobar je onima koji masline obrađuju, primjenjuju potrebne agrotehničke mjere, koji im se posvećuju kroz čitavu godinu. Prošla su vremena kad se masline samo bralo, kad su bile zaboravljene od jedne, do druge berbe.

To nije ozbiljan posao, od takva maslinarstva ne može se živjeti. Bio bi to najkraći zaključak onoga što smo čuli na tradicionalnim Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu, jedinstvenoj manifestaciji što stalno raste i danas ima međunarodni karakter, koja je okupila više od 60 izlagača.
- Ideja nam je bila dokazati javnosti da su mlada maslinova ulja najbolja, da takva treba konzumirati. Cilj je postignut! Željeli smo, također, okupiti stručne ljude i znanstvenike, da nas educiraju, da postižemo bolje rezultate, govori nam Sandi Chiavalon, maslinar iz Vodnjana, jedan od pokretača manifestacije. On sam ima 1.500 stabala, te oko 1.400 od kooperanata, a uskoro će zasaditi 6.000 stabala na državnom zemljištu što ga je dobio na obradu. Ove godine napravio je oko 7.000 litara maslinova ulja s time, kako kaže, što njegove masline još nisu u punom rodu. S tom količinom napuniti će 20 - 25 tisuća boca, od čega 60 posto plasira na izvozno tržište.
Maslinovo ulje može se degustirati na svakom štandu, umakanjem kockica kruha ili točenjem u čašice, kao da se kuša neko žestoko piće. U takvim prilikama mogu se spoznati razlike među maslinovim uljima. U svakodnevnom govoru, pa i konzumiranju, sve nam je maslinovo ulje. Otprilike kao da za sve sorte vina govorimo samo - vino. Pogrešno! Maslinari nas nude i objašnjavaju: ovo je istarska bjelica, ovo buža, pa dalje leccino, frutaio, oblica, pendolino... Skreću nam pažnju i na črnicu, staru i autohtonu istarsku sortu, koja je posljednjih desetljeća revitalizirana. Obitelj Vuković iz Umaga obnovila je črnicu na četiri hektra, stabla stara 300 - 400 godina. Karakteristična je aroma tog ulja, u grlu ostavlja specičan trag. Svako ulje ima drugačiji okus i aromu. Neka su blaža, druga jača, trag u grlu duže traje. Svaka sorta ima jelo uz koje najbolje odgovara. A, mi kažemo: dodaj malo maslinova ulja!
Braća Belci iz Vodnjana, Livio i Lorenzo, spadaju među najbolje istarske maslinare. Nude nam dva ulja sorte buža - ovogodišnje i lanjsko. Razlika je velika, naprosto nevjerojatna. Ovogodišnje, napravljeno prije 40 dana djeluje nekako divlje, neobuzdano, ali svježe. Ono drugo, staro 14 mjeseci je smireno, moglo bi se reći odležano. Kvaliteta ulja raste do četvrtog mjeseca, i takva ostaje dvije godine, objašnjava nam Livio. Starije ulje više nije dobro. Dodaje još da je, prema analizi laboratorija u Poreču, njihovo lanjsko ulje imalo kiselinu 0,17 a ovogodišnje 0,10, pa bi spadalo u kategoriju ekstra ekstra djevičansko.
Upoznali smo maslinare i sa sjevernijeg dijela Istre, obitelj Ipša ima maslinike blizu Livada. Na terasama gdje su nekad bile masline prije desetak godina posadili su 1.000 stabala, obnovili stotinjak starih. Berbu su okončali do 20. listopada, imaju tri sortna ulja i jedno miješano.
Slušamo maslinarske priče, mnoge su slične. Istarsko maslinarstvo napravilo je visok uzlet, postalo prepoznatljiv brand, putokaz ostalima nas kako treba raditi, što činiti s maslinom i maslinovim uljem. Danas u Istri raste milijun stabala, djeluje 20 uljara, a prije 15 godina imali su samo tri. Manifestacija u Vodnjanu, nema sumnje, dala je u čitavoj priči značajan doprinos. Mali Vodnjan postaje velik na maslinarskom atlasu.

Bogata gastro ponuda
Mnogi posjetitelji smotre ne mogu ostati ni gladni, ni žedni. Ima degustacija, mogu kupiti sir, vrhunski istarski pršut što ga nude pršutane >Pisinium< iz Pazina i >Kod Milana< iz Vodnjana. Bogata je ponuda gotovih jela što se pripravljaju na >licu mjesta<, pod šatorom. Program vodi udruga Gastronomadi, a šef kuhinje je Grgur Bakšić. U kuhanju se smjenjuju predstavnici istarskog agroturizma, a tri dana pripreme sedamdesetak vrsta jela. Ponuda je raznovrsna, kopnena i morska, a baza je istarsko govedo i maslinovo ulje.
Branko ŠULJIĆ, Novi list

 


 

3. rujna 2009.
Bira se najbolji maslinik i vinograd
Ekološka udruga Lijepa naša Kaštela i Hrvatski zavod za poljoprivredno-savjetodavnu službu, pod pokroviteljstvom Splitsko-dalmatinske županije, organiziraju 18. natjecanje Birajmo najbolji maslinik i vinograd Splitsko-dalmatinske županije.
Natjecanje se organizira s ciljem poticanja tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti, a zainteresirani vinogradari i maslinari mogu se prijaviti do 4. rujna 2009. u najbližu ispostavu Poljoprivredno-savjetodavne službe. Solinjani se mogu prijaviti na tel.

Ispostave Solin 211-727, na koji mogu dobiti i podrobnije informacije o natjecanju.
Stručno –savjetodavno povjerenstvo započet će obilaziti prijavljene vinograde 7. rujna 2009. (grad.solin.com)

 

  3. kolovoza 2009.
BAREDINE, SELO S NAJČUVENIJOM HRVATSKOM ULJAROM
Valterova tajna maslinovog ulja
Cijela Istra dolazi kod Smilovića prerađivati masline i svi mi zahvaljujući njemu imamo vrhunska ulja, govorili su nam čuveni istarski uljari o Agro- Millu
U sve dosadnijem globaliziranom svijetu, gdje gradovi, zgrade, restorani, trgovine, kafići sve iritantnije liče jedni na druge, pravim turistima skitačima najdraže je krenuti u potragu za starim originalnim šugom prostora u koji su došli, u istraživanje svijeta koji nestaje. A to se najbolje pronalazi u ćakuli s domaćima.

Oni su još zapravo svoji i bolje od svih turističkih vodiča znaju gdje i kako krenuti, šta probati i šta ne propustiti. Pa smo tako skitali uzduž i poprijeko Istre, propitivali i ćakulali s Istrijanima. I svako malo bi nam netko spomenuo uljara Smilovića. I uvijek lijepo s hvalom. Tako mi vinar i maslinar mladi Luciano Visintin iz prošle priče reče dok smo se vozili uz njegov vinograd nadomak Bujama:
- A ovaj veliki maslinik pripada Smiloviću, poznatom uljaru. Cijela Istra dolazi kod njega prerađivati masline. Drag i radišan čovjek. I svi mi zahvaljujući njemu imamo vrhunska ulja.
Kako to „zahvaljujući njemu“?
- Ove druge uljare po Istri bile su jako trome. Kad smo mi kao pioniri krenuli tamo ‘96. godine s ranijim branjem maslina da bi dobili što bolje ulje, kad to još nitko oko Buja nije radio, nego su za berbu čekali zimu, molili smo vlasnike da uljare otvore prije, da možemo odmah preraditi masline, ali nisu htjeli. A jedino je Smilović razumio i otvorio svoju uljaru ranije te godine. I od tada su se rodila vrhunska ulja Istre. Najveći problem je bio osvjestit maslinare da počnu brati na vrijeme. I tu je Smilović bio nama na ruku i otvarao uljaru u desetom mjesecu, a drugi su čekali i brali tek za 29. novembar. Danas svi beru ranije i ulja Istre su nadaleko čuvena. Valjalo je čovjeka upoznati. Putem čujemo priču kako neki medijski razvikani istarski uljari svoja ulja već prodaju i po – 900 kuna litru. „Ma to je previše, nije normalno, ljudi su skroz izgubili busolu“, govorili su nam domaći odmahujući glavom po Bujama, Brtonigli, Grožnjanu. Tko to uopće kupuje?
Maslinova ulja iz Istre su poznata, ali valja imati mjere, zaboga. Osim ako u toj cijeni od 900 kuna nije uračunat i porez na snobizam. Ako jest – svaka čast! Valja to naplatiti koliko god se može.

Buje je istarska metropola maslinovog ulja

To su ipak neke druge priče, idemo mi dalje za istinom. Pisci iz davnina tvrdili su da je Istra prostor na kojem se može proizvesti najbolje maslinovo ulje na Mediteranu. Tako su o njemu pisali u antička vremena i Plinije, Galen, Apicije, a Istrani će vam najčešće citirati Marcijana iz prvog stoljeća naše ere koji je pisao: „Kordobo, koja si rodnija od uljevitog Venafra, a savršena kao ulje iz Istre“. U čemu je tajna kvalitete istarskog ulja? „Istra, kao granica mediteranske i kontinentalne klime, najsjeverniji je dio Mediterana gdje maslina uspjeva. Taj geografski položaj kriv je za manje prinose, ali daje ulja vrhunske kvalitete. Brojna svjetska priznanja istarskim uljima to dokazuju“, objašnjavali su nam na ovim stranama.
Put pod noge. Najprije do Buja, pa još koji kilometar do sasvim malog sela Baredine. Ovdje živi svega pedesetak ljudi. Baredine oduvijek imaju zvonik bez špica, a stara crkva je posvećena Mariji Magdaleni. Na ulazu u selo maslinik i čuvena uljara Agro-Millo. Rekoše nam da najnagrađivaniji istarski uljari znaju zatvorenih očiju doći do ove uljare, da iz cijele Istre ovamo dolaze sa svojim maslinama. Malo tko zna preraditi ulje kao uljar Valter Smilović.

Dočekao nas je drag, blag, nasmješen čovjek.
Smijemo li ostavit otvoreno auto?
- Ma možete. Ovdje u Baredinama su vam sva auta uvijek otvorena i nikad ništa nikome nije nestalo – veli.
Došao čovjek kupiti ulje, zadovoljno uzeo svoje, platio i otišao. A mi smo sjeli vani i krenuli priču.

- Ja sam među prvima ‘96. otvorio uljaru i to je bilo odmah hladna prerada i bez vode. Nije bilo lako u početku jer ljudi su bili naučeni na slatka ulja, pa kad bi došli doma i kušali svoja kod mene tek prerađena ulja zvali bi me: „Ne možemo to jesti, gorko je i pikantno ulje. Šta je ovo?!“ Devedeset posto njih bi me zvalo nezadovoljno. Nije ni meni bilo lako. To je bila sasvim druga tehnologija, sasvim drugi okus od onoga na što su naučeni i nije im odgovarao. Kažem im: pričekajte par mjeseci pa ćete vidit šta je.

Kad su se navikli?
- To je trajalo tako jedno dvije godine. A onda se sto posto preokrenulo. Svi su se navikli, počeli brati drugačije i okus im se svidio. Maslina mora biti pri branju poluzrela, a prije su se masline brale zrele i prezrele. Još prije desetak godina berba maslina u Istri svuda je počinjala poslije 29.novembra, a posljednjih godina oko tog datuma mi smo u uljari već pri kraju sezone prerade. Maslina se bere poluzrela i prerada mora biti isti dan kad je maslina ubrana, ako hoćemo imati vrhunsku kvalitetu maslinova ulja.
Kaže da bi tih prvih godina najprije uljari preradili svoje masline, a onda bi im tako rano sa svojim maslinama u uljaru dolazili još samo Visintinovi iz Veralde i braća Belić iz Vodnjana.
- Belići su bili došli iz Vodnjana sa samo 300 kila maslina i samo za njih sam otvorio liniju za preradu. A šta da napravimo?! Ali to je trajalo samo par godina i onda je masa ljudi počela sa ranijom berbom. Mnogi su ranije dobivali na natjecanjima nagrade ua svoja ulja raznim vezama i poznanstvima, ali sada je to manje moguće. Ima puno dobrih ulja.

Ulje Agro-Milla osvaja nagrade po najcjenjenijim europskim natjecanjima
U čemu je tajna vaše uljare? Dolaze vam izdaleka, iz cijele Istre, iako imaju i bližih uljara...

- Kod nas je prerada potpuno bez vode, ulje uopće ne dolazi u kontakt s vodom. Ali ljudi čine uljaru drugačijom. Nema tajni, nego se tu mnoge stvari moraju uklopit. Još su moj otac i djed imali ovdje uljaru, valjda mi je to u genima. Jer svi znamo radit sve, ali svako je rođen za neki posao kojega će napravit bez nekog dodatnog napora bolje nego neki drugi. Puno nagrada je uljara Agro-Millo osvojila na raznim međunarodnim natjecanjima od Verone do Pesara i dalje. Valteru više i nije nešto stalo. Veli sad svake godine odu na jedno natjecanje vani, tek tako – provjeriti sebe.
- I tu dobijemo nagrade i to je nama dovoljno. Nećemo sad kušaonu gdje držimo ulje kititi nagradama, gdje bi to stalo. Reklama se pravi kvalitetom, a ne pričom. Kad se klijenti vraćaju to je najbolja potvrda kvalitete.
Smilovićev Agro-Millo ima na sedam hektara oko 2.000 svojih stabala maslina. Nisu sve u rodu jer je zadnjih godina posađeno tri hektara. Od toga, ovisno od godine, dobiju tri i po do četiri tisuće litara maslinova ulja. Masline i maslinici su im uglavnom oko sela Baredine. A sorta je uglavnom frantoio, ali ima i svih drugih sorti poznatih na ovom prostoru. Bijele zemlje
Ovdje kod nas su bijele zemlje, ilovača, a bijele zemlje su takve da nam je početkom ljeta dovoljna jedna kiša da imamo dobar urod maslina. Dolje prema moru su crvene zemlje i njima ta jedna kiša nikako nije dovoljna – veli Smilović.

Ulje i Coca Cola
Ulja popijem dosta. Kad se prerađuje probam svoje ulje, pa ono koje mi donesu na preradu, i tako popijem po pola litre maslinovog ulja dnevno. A vino uopće ne pijem. Kažu da su naše malvazije odlične, ali ja poslije maslinovog ulja i recimo ribe na gradele pijem Coca Colu ili oranžadu i meni je to dobro. MERI ŠILOVIĆ, Slobodna Dalmacija


  1. srpnja 2009.
Cilj je do 2012. podići još 5500 hektara maslinika
Lani proizvedeno 35.955 tona maslina na 14.346 hektara maslinika. Najviše suvremenih, od ukupno 110 uljara u Hrvatskoj, nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Zaključkom Vlade u srpnju prošle godine prihvaćene su izmjene i dopune Operativnog programa podizanja trajnih nasada, odnosno donesen je program za razdoblje od 2008. do 2012. godine radi podizanja dodatnih 5500 hektara maslinika.
rema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je u 2008. godini proizvedeno 35.955 tona maslina, a maslinici zauzimaju ukupno 14.346 hektara, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.
Temeljem podataka iz zaprimljenih zahtjeva za poticaje za preradu ploda od 1999. do 2007. godine proizvodnja se kretala od 17.500 do 46.000 tona ploda maslina, a ukupna proizvodnja ulja u tom razdoblju kretala se od 12.567 do 49.187 hektolitara ulja.
Uz potporu Ministarstva poljoprivrede u razdoblju od 2000. do 2008. godine podignuto je 1810 hektara novih maslinika. U tom razdoblju broj stabala maslina kretao se od 2,3 do 3,5 milijuna stabala. Broj prodanih sadnica (domaćih i uvoznih) evidentira se u Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo, a inače tradicionalno najzastupljenije sorte masline u Hrvatskoj su oblica, leccino, lastovka, pendolino, istarska bjelica.
U Ministarstvu poljoprivrede podsjećaju kako je lani bilo 8513 korisnika poticaja za preradu ploda maslina, od čega je njih 840 koristilo i poticaj za ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Što se tiče podjela sadnica masline, ono se najčešće organizira putem jedinica lokalne samouprave (županija, općina i gradova). Kroz godinu se održavaju i brojne manifestacije, izložbe i sajmovi kako isključivo maslinarskih tako i onih u koje su oni uključeni.
Ministarstvo takve sajmove, primjerice Noćnjak i Maslina Split, podupire te njezini predstavnici sudjeluju u predavanjima i okruglim stolovima u cilju edukacije i informiranja o mogućnostima i novostima. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je teško prognozirati kakva će biti ova godina i koliki bi mogao biti očekivani urod maslina, s obzirom na to da je maslina kultura s iznimnim oscilacijama uroda.
Prerada ploda maslina u maslinovo ulje odvija se u Hrvatskoj u oko 110 uljara, od čega je 65 suvremenih uljara, a 47 starih uljara. Najviše uljara (uključivši moderne i stare uljare) ima u Splitsko-dalmatinskoj županiji (32) i Dubrovačko-neretvanskoj (26), a slijede Zadarska (21) i Istarska (12), te Primorsko-goranska i Šibensko-kninska (po 10) i Ličko-senjska s jednom uljarom. Najviše suvremenih uljara nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj (19) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (13), dok najviše starih uljara ima u Zadarskoj županiji.

Europa: Više od dva milijuna tona ulja godišnje
Gledajući Europu, brojke govore da je Europska unija danas sa svojih 5,4 milijuna hektara dominantan proizvođač maslina na svjetskom tržištu. Prosječna godišnja proizvodnja stolnih maslina u Europi iznosi 650.000 tona, a najveći proizvođači su Španjolska, Grčka i Italija. EU je i najveći proizvođač maslinova ulja u svijetu, s godišnjom proizvodnjom većom od dva milijuna tona. Italija je uz Španjolsku i Grčku najveći proizvođač maslinova ulja s 800.000 tona godišnje. Portugal, koji je veličinom i brojem stanovnika sličan Hrvatskoj, ima 340.000 hektara pod maslinicima s ukupno 38 milijuna maslinovih stabala.Ivan Smirčić, Vjesnik

  9. lipnja 2009.
Chiavalonovo ulje nagrađeno u Italiji
Nagrada za voćni okus
Na trećoj međunarodnoj smotri maslinovog ulja Armonia, održanoj u talijanskom Torinu, ekstra djevičansko maslinovo ulje Ex Albis, priznatoga istarskog maslinara Sandija Chiavalona, osvojilo je specijalnu nagradu u kategoriji intenzivno voćnog okusa.
Na natjecanju je sudjelovalo 297 ulja. Sandi Chiavalon nedavno je primio priznanje za najperspektivnije malo gospodarstvo, što je njegovo ulje uvrstilo među 15 najboljih u svijetu. (pd)


  11. svibnja 2009.
U malome mjestu Lun pokraj Novalje održana peta maslinada
Lunjanima sve više nagrada za ulje
Najvažnija manifestacija na ovom području i ove je godine bila prigoda lunjskim maslinarima da od stručnih predavača doznaju najnovije informacije iz područja maslinarstva, ali i da predstave svoja nagrađivana ulja 
U malome mjestu Lun pokraj Novalje, poznatom po tisućljetnim maslinama, održano je peto izdanje Lunjske maslinade. Najvažnija manifestacija na tom području bila je prigoda lunjskim maslinarima da od stručnih predavača doznaju najnovije informacije iz područja maslinarstva, ali i da predstave svoja nagrađivana ulja.

U hotelu “Luna”, u Jakišnici pokraj Luna, od 16 do 18 sati održana su predavanja namijenjena maslinarima i drugim zainteresiranim posjetiteljima. O ekološkoj proizvodnji ulja govorila je Gordana Dragun, dipl. ing. agr., iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Saša Smrek iz Croatia osiguranja govorio je o osiguranju usjeva i nasada, a dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta Zagreb o maslinarstvu kao izazovu za budućnost Luna i Lunjana.
Nakon predavanja, devet maslinara s tog područja upriličilo je degustaciju svojih ulja nagrađenih na međunarodnim natjecanjima u Splitu i Zadru. Tako su posjetitelji imali prigodu kušati ekstra djevičansko ulje i zlatom nagrađeno maslinovo ulje Ivana Badurine Gazde, te zlatom nagrađena ulja Šime Makaruna, Stanislava Badurine Dudića i Ivana Tamaruta, srebrom nagrađena ulja Zorana Badurine te Željka i Marije Kocijan, kao i broncom nagrađena ulja Alde Škunca te Ivice i Mire Baričević.
− Iz godine u godine vidi se veliki napredak, ponajprije po tome što imamo sve više nagrađenih maslinara s ovog područja. Posebno mi je drago što nakon stručnih predavanja maslinari traže sve veću prisutnost stručnjaka na terenu, a to prije nije bio slučaj. Spojili smo struku s poljoprivrednim proizvođačima, što je bio cilj − rekla je Gordana Dragun.
Izložba i degustacija ulja održane su uz nastup grupe “Maestral”, a organizatori Lunjske maslinade su Udruga lunjskih maslinara i HZPSS, uz pokroviteljstvo Grada Novalje.
Dijana Vuleta, Slobodna Dalmacija


  29. travnja 2009.
MASLINARSTVO
Uzgajivač Nino Činić u svjetskom vodiču najboljih proizvodača maslinova ulja
Uspjeh Krasičana rezultat zajedništva i medusobne potpore
Istarsko mjesto Krasica osim raskošne ljepote krajolika bogato je i radišnim maslinarima. Po kvaliteti ulja trojica Krasičana uvrštena su u svjetski vodič proizvođača najboljih maslinovih ulja. Marijan Cossetto, Benvegun Remiggo i Nino Činić svojim su tekućim zlatom zaslužili mjesto u uglednom društvu.

"Maslinarstvo je moja dugogodišnja ljubav čijoj se proizvodnji uveliko posvećuje", kaže Nino Činić, dodajući da je još 1996. godine posadio prvih sto maslina, a danas ima 750 čokota. Uzgaja sorte leccino, bjelicu i bužu koje gosti traže.
"Svakom jelu ne odgovara ista vrsta maslinova ulja", kaže iskusni Činić, otkrivajući da uz ribu dobro ide leccino blagog okusa, a s roštiljem se dobro združuje istarska bjelica jer je pikantnija. Sajam maslinovih ulja O okusima mogu prosuđivati i gosti koji pohode agroturizam Činićevih, koji su u sklopu stare istarske kuće ustrojili kušaonicu maslinova ulja. Gostima su željeli ponuditi mjesto gdje bi ulja mogli kušati u ugodnom ambijentu. Maslinar kaže kako nije mislio da će do cilja doći tako brzo, pa je utoliko više ponosan na mjesto u prestižnom društvu. Posebice jer masline zahtijevaju puno rada, odricanja, njege i boravka među njima.
Ove je godine proizveo oko 980 litara ulja, ali se ubuduće nada većim brojkama. Urod ovisi o godini, a od 25 kilograma plodova u prosjeku se dobije oko tri kilograma ulja. Istra je, kako kaže maslinar, bogomdana za uzgoj maslina zbog dobre mikroklime. Otkriva da je na području Buja unatrag nekog vremena posađeno oko 50.000 maslina, pa su i zahvaljujući tomu u Krasici tradicionalno organizirali sajam maslinovih ulja koji je okupio i inozemne izlagače.
Ove je godine 12. po redu sajam predstavio više od 132 uzorka maslinova ulja, što je dosadašnji rekord. U sklopu manifestacije upriličena je i likovna kolonija Ex tempore.
Činić kaže da međunarodni sajam ne bi mogli organizirati bez potpore Grada, Županije i resornog ministarstva.
Zahvaljujući i tomu cilj je postignut, jer se sve više mladih ljudi počinje baviti uzgojem maslina. Samo je na području Mjesnog odbora Krasice posađeno 12.000 stabala.
Iako je posao mukotrpan, Činićevi odrađuju zacrtani plan, a na urod prvih plodova maslina nakon sadnje čeka se pet godina.
Medusobna potpora Da se i troškova skupi potvrđuje i to što je maslinar samo u tri hektara zemlje uložio 300.000 kuna uz dodatne troškove za sadnice, ali i ustroj kušaonice čije je uređenje stajalo 30.000 eura. Uspjeh tamošnjih gospodarstvenika ovisi i o tome što iskusniji maslinari pomažu mlađima koje žele progurati u vrhunske proizvođače maslinovih ulja. Uspjeh Krasičana rezultat je zajedništva i međusobne potpore, a to su dobre pretpostavke i za petnaestak mladih maslinara na području Krasice koji tek zahuktavaju svoju proizvodnju.
Za preradu plodova biblijske biljke služi im uljara u Baredinama, a uskoro će se u tamošnjoj okolici iznjedriti još jedna. Gospodarski aktivan kraj Krasice od tristotinjak žitelja poznat je i po proizvodnji vina i ratarskim kulturama. Namjera uljara je otvaranje još degustacijskih sala, gdje će se turisti kratko upoznavati i o proizvodnji maslinovih ulja. Istodobno će kušati i druge istarske delicije poput sira, kobasice, vina. Supružnici otkrivaju da su Zagrepčani uz Riječane dobri klijenti, a od inozemnih prednjače Rusi.

Svojstva maslinovih ulja
Maslinovo ulje mora zadovoljavati nemalo kemijskih parametara od kiselosti, okusa, mirisa i drugog. Ne smije podsjećati na užeglost i miris po salamuri, komini i(li) vinskom octu. Voćni okus koji podsjeća na zdrav i svjež plod masline treba biti primarno svojstvo ulja koje takoder može mirisati na svježe pokošenu travu, jabuku, zeleno lišće... Treba zadržati i gorkast okus koji podsjeća na badem.

Uzgoj maslina
"Masline se u pravilu sade u trećem i četvrtom mjesecu, a beru se ovisno o sortama, leccino u listopadu, a istarska bjelica početkom studenoga", kaže maslinar Činić, ističući da planira zasaditi još tisuću stabala maslina.
Snježana RAJAČIĆ, Vjesnik


  27. travnja 2009.
Maslina Brač '09
U supetarskoj kino dvorani 18. travnja, u organizaciji Udruge ekoloških maslinara Brač, održana je prva bračka manifestacija maslinara, a kako su se na njoj natjecali državljani iz Francuske, Italije i Slovenije, dobila i status međunarodne manifestacije. Na ovogodišnju manifestaciju pristiglo je 102 uzorka, koji su nakon provjere kemijske vrijednosti, došli u ruke senzorskim analitičarima, okupljenim u agenciji PRAG iz Splita, a koje je predvodio naš poznati senzoričar mr. sc. Mirko Gugić.

Manifestacija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH dr. Ive Sanadera, a supokrovitelji su ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja mr. Božidar Pankretić i splitskodalmatinski župan Ante Sanader, dok je domaćin ovogodišnje manifestacije gradonačelnik grada Supetra gospodin Ante Kirigin.

Prvi dio manifestacije, a nakon razgledanja izložbe i prezentacije strojeva i opreme za maslinarstvo, uslijedilo je svečano otvaranje na kojem su podijeljena godišnja priznanja za maslinarstvo. Za najuspješnijeg bračkog maslinara – proizvođača maslinovog ulja proglašen je Teo Šantić iz Supetra, dok je «zlatno pero» za medijsku promidžbu bračkog maslinarstva dobio Sinaj Bulimbašić iz Selaca, a priznanje zlatna amfora za doprinos u proizvodnji maslinovog ulja dodijeljeno je PZ SELČANKA iz Selaca. Na stručnom skupu koji je bio izuzetno dobro posjećen od strane bračkih maslinara, dominirale su teme o ekološkom uzgoju maslina i proizvodnji visoko kvalitetnog maslinovog ulja, koja će u budućnosti imati bolju prodaju i više cijene.

Šampion ovogodišnje manifestacije je brački maslinar Branko Martinić iz Pučišća, te dvojica vicešampiona Teo Šantić i Adi Neimarlija iz Povalja. Posebne su plakete dobili i Uljara SELČANKA iz Selaca u kojoj je proizvedeno šampionsko maslinovo ulje, Tonko Ostojić Iz Povalja za novi proizvod od ploda masline (marmeladu), PZ BRACHIA iz Supetra za najbolji dizajn pakovine za ulje, te Ivo Biočina Ture iz Postira za najbolje ekološko ekstra djevičansko maslinovo ulje. Na marginama manifestacije kušalo se bračko sortno maslinovo ulje i proizvodi od maslina, vodili razgovori o plasmanu ulja, stjecala iskustva o novim mogućnostima pakovina, ali i o povećanju površina pod ekološkim zasadima maslina. Sinaj Bulimbašić (7maslina.net)


7. travnja 2009.
Završena 11. Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana Noćnjak 2009.
Najbolje djevičansko ulje pravi - ginekolog!
U nedjelju ujutro je posjetom maslinara Srđu i razgledavanjem tvrđave i muzeja završena 11. međunarodna manifestacija maslinara i uljara Mediterana Noćnjak 2009.

, koja je tijekom protekla tri dana, kroz natjecanja, predavanja i izložbe, trajala u hotelu "Astarea" u Mlinima.
Ovogodišnji šampion Noćnjaka je, vjerovali ili ne, ginekolog iz Novigrada dr. Ivica Vlatković. Ekstradjevičansko maslinovo ulja toga 50-godišnjeg liječnika, koji se prije pet godina na djedovini, iz hobija, vratio maslinama i maslinovu ulju, proglašeno je najboljim od svih ulja koja su pristigla na ocjenjivanje.
Vicešampion ekstradjevičanskih maslinovih ulja Noćnjaka 2009. Josip Matić Lolo pehar je odnio u svoj Broćanac u Bosni i Hercegovini.
Uoči svečanosti proglašenja najboljih, maslinari su cijeli prekrasan sunčan dan proveli uživajući u ljepotama Župe dubrovačke i Konavala. Obišli su konavoske mlinice, etnoselo Pičine, a domaćini su ih poveli i na izlet na Prevlaku.
Uz ruševnu impresivnu austrougarsku tvrđavu, goleme agave i velike plave rascvjetane grmove ružmarina, poneki su, kao Ratko Kovačević i Ojdana Krnić, a i autorica ovih redaka, posadili među stijenama sjemenje kapara. Za sretnija vremena ovog zapuštenog prostora... Puno je novina kojima je ove godine organizator - Zadružni savez Dalmacije - obogatio Noćnjak, najstariju feštu maslinova ulja kod nas.
Jedna od novosti je da prvi put ove godine nisu u konkurenciju prihvaćani uzorci ulja koje je proizvedeno u količini manjoj od 100 litara. Na Noćnjak 2009. stigla su rekordna 264 uzorka maslinova ulja. Svi uzorci su šifrirani i poslani u Prehrambeno-razvojni centar na Klisu, gdje se tijekom 70 dana obavljala njihova fizikalno-kemijska i organoleptička analiza.

Nagrade za kategorije
Prvi put su se zasebno ocjenjivala sortna maslinova ulja i ocjenjivači su imali poprilično posla ocjenjujući 80 uzoraka oblice te ulja čak još 18 drugih sorti od već udomaćenih talijanskih sorti do lastovke, bjelice, levantinke, paštrice, drobnice, buže, barske žutice, mrkovske žutice...
Također su prvi put ove godine na Noćnjaku dodijeljena priznanja za najbolja ulja u pet odvojenih kategorija: najbolje sortno maslinovo ulje (priznanje je dobila Željka Palinić iz Blace), najbolje maslinovo ulje sljubljenih sorti (napravio ga je Marko Grego iz Orebića), najbolje intenzivno maslinovo ulje (ulje Proizvodno-uslužnog obrta "Čivić" iz Vrisnika), najbolje srednje intenzivno maslinovo ulje (proizveo ga je Ante Duvnjak iz Vodica), najbolje blago maslinovo ulje (Ilirija d.d. iz Biograda).
Najbolje zadružno maslinovo ulje, ako je suditi po priznanju s ovog Noćnjaka, koje je u ime Hvarana preuzeo poznati hvarski maslinar Kompozitor, pronaći ćete u PZ-u Svirče na otoku Hvaru.
Primijećeno je, sa zadovoljstvom, kako je ove godine na ocjenjivanje na Noćnjak pristiglo i puno više uzoraka maslinova ulja iz Istre nego prošlih godina.

Nijanse odlučivale
U hotelu "Astarea" je predstavljen i rad prvog hrvatskog maslinarskog klastera "Klaster istarskih maslinara GIU". Zadružni savez Dalmacije je u Mlinima svečano, kao prvi dalmatinski pridruženi član, potpisao pristupnicu Hrvatskoj udruzi gradova maslina i ekstradjevičanskih maslinovih ulja iz Buja te preuzeo obvezu ambasadora udruge u regiji.

Dijelile su se nagrade i za sireve, gdje su zlatne medalje dobili Mira Ćopić za kravlji sir s paprom, Agropromet sirana Runović (dvije zlatne medalje) za biokovski polutvrdi kravlji sir sa začinskim biljem te dalmatinski polutvrdi kravlji sir, splitska mljekara Mils za lećevački polutvrdi sir iz kravljeg i ovčjeg mlijeka te Slavko Petrović iz Pakova Sela (dvije zlatne medalje) za ovčji polutvrdi sir iz svježeg mlijeka i ovčji sir iz mišine.
- Ove godine su ulja u kategoriji ekstradjevičanskih bila takva da su nijanse odlučivale o šampionu. Ubuduće će pri ocjenjivanju biti favorizirana pakovana ulja u odnosu na ona u rinfuzi, jer je cilj da se što više naših maslinovih ulja nađe na tržištu. Noćnjak neće stati, nužno je usitnjenu i razjedinjenu proizvodnju hrvatskog ekstradjevičanskog maslinova ulja povezati s legalnim tržištem, a Hrvatski zadružni sustav snažna je poluga za rješavanje problema plasmana i trženja maslinova ulja - kazao je na kraju Noćnjaka 2009. Joško Niskota, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije.
piše Meri Šilović
snimio Admir Buljubašić / Cropix

Od Jordana do Australije
Ove godine su na ocjenjivanje, uz uzorke pristigle iz svih hrvatskih "morskih" županija, stigli i uzorci maslinova ulja iz Italije, BiH, Slovenije, Crne Gore, Jordana, Turske, Francuske i Australije.

Zlatno pero Mladenu Krniću
Novinaru i dugogodišnjem zamjeniku glavnog urednika Slobodne Dalmacije, na ovogodišnjem Noćnjaku dodijeljeno je priznanje Zlatno pero Noćnjaka - za promociju maslinarstva i uljarstva.
U obrazloženju nagrade stoji, među ostalim: "Krnić je u svom dugom novinarskom radnom vijeku često pisao o poljodjelstvu i njegovim problemima, mogućnostima i perspektivi. S posebnom osjetljivošću prilazio je dalmatinskom težaku. Njegovo seriozno novinarsko pero zahvaćalo je korjenite probleme maslinarstva i zadrugarstva. Ostala je u trajnom sjećanju njegova reportaža 'Čarolija u Čari'."
Mladen Krnić posljednjih godina slobodno vrijeme provodi održavajući vlastiti maslinik od 350 maslina.
Šampionski Milsov sir
Posebna priča na Noćnjaku bili su sirevi, a posebno slikovite sudionice i natjecateljice u hotelu "Astarea" bile su Ličanke, koje su u Mline na ocjenjivanje donijele dvije ličke base. Na 7. smotri dalmatinskih ovčjih i kravljih sireva, koja se održavala u sklopu Noćnjaka, na ocjenjivanju je bilo 50 sireva. Šampion ovogodišnjeg natjecanja sireva je splitska mljekara "Mils", i to sa svojim studenačkim polutvrdim sirom od kravljeg mlijeka. Slobodna Dalmacija


23. 03. 2009.
Još jedno priznanje Torkulu
Sajam OLIO CAPITALE, bolje rečeno je „festival“ na kojem izlažu razni proizvođači svoje najbolje proizvode a najzapaženiji su oni najkvalitetniji i najbolji.
Cilj ovog festivala je upoznavanje i promocija proizvođača i njihovih najkvalitetnijih proizvoda te regije iz koje proizvođač dolazi s potencijalnim kupcima i posjetiteljima festivala, te edukacija istih sa onim proizvodima koji nastaju na tom određenom području. 
I ove godine kao i prošle najzapaženiji nastup su imali proizvođači premium kvalitetnih proizvoda, a među njima maslinovo ulje TORKUL, ali i sortno maslinovo ulje LASTOVKA je počelo krčiti put prema TORKULU. (MIC)


 

 

04. 03.2009.
NOVA NAGRADA ZA EKSTRA DJEVIČANSKO MASLINOVO ULJE " TORKUL"

Na manifestaciji „Dani masline  2009“, održana u Zadru, ekstra djevičansko maslinovo ulje TORKUL, više po tko zna koji put, je dobilo zlatnu medalju. Od maksimalnih 100 bodovakoji se mogu dobiti na natjecanju,  TORKUL ih je dobio 94. Ovo znači da je TORKUL uistinu posebno maslinovo ulje premium kvalitete, posve prirodno, izrazito jako i stabilno (dokaz analiza maslinovog ulja ), te maksimalno uravnoteženo (dokaz panel test ), a sve skupa daje savršenu sinfoniju okusa i mirisa. (MIC)


  02. 03.2009.
Medjunarodni sajam maslinara Trst 7. do 10. ozujka
Sajam je namijenjen proizvodjacima koju su spremni ponuditi samo vrhunsku kvalitetu maslinovog ulja. U organizaciji Hrvatske gospodarske komore na sajmu ce se predstviti i tri hrvatska proizvodjaca
Fanito iz Vele Luke, Poljoprivredna zadruga Marina iz Marine te Blato 1902 d.d. iz Blata.
Zemlje istocne i srednje Europe u zadnjih nekoliko godina postizu znacajan ekonomski rast sto povecava potraznju za extra djevicanskim maslinovim uljem. Na sajmu ce se odrzati strucna predavanja, prezentacije i susreti gospodarstvenika

21.2.2009
Najveca izlozba maslinarstva
Predsjednik Republike StjepanMesic u splitskom hotelu Zagreb svecano je otvorio najveci maslinarski skup na Mediteranu -Maslina 2009. - kojem je pokrovitelj. Na natjecanje je stiglo 1012 uzoraka maslinova ulja i raznih proizvoda od maslina iz cetrnaest drzava, sto najbolje potvrdjuje uspon hrvatskog maslinarstva, posebno u Splitsko-dalmatinskoj zupaniji.

ćampion petog sajma bit ce proglasen na maslinarskom plesu, kada ce se podijeliti cak 630 medalja proizvodjacima maslinova ulja.

Otvarajuci sajam, predsjednik Mesic zauzeo se za brzi razvoj maslinarstva isticuci kako, osim sest milijuna rodnih maslinovih stabala, u Hrvatskoj treba obnoviti jos cetiri milijuna zapustenih stabala kako bi se povecala proizvodnja ulja te domaca potrosnja i izvoz ulja.

Odgovarajuci na novinarsko pitanje o tome sto ocekuje od turisticke sezone, predsjednik Mesic je rekao kako, za razliku od mnogih, ocekuje dobru turisticku godinu i sezonu.

Prema njegovim rijecima, hrvatski turizam mora zurno uciniti sve da pridobije europske turiste koji zbog recesije nece putovati izvan Europe te traze nova odredista za godisnji odmor u Europi. Dodao je kako vec kasnimo s promidzbom kojom bismo preuzelidioturistakojitrebaimozedociuHrvatsku.

Predsjednik Mesic posjetio Institut za jadranske kulture i melioraciju krsa te je razgledao vinograd i vinski podrum.

Maslinarstvo u uzlaznoj putanji

Hrvatsko maslinarstvo posljednjih je desetak godina u uzlaznoj putanji i slobodno se moze reci da dozivljava pravu renesansu. Posljedica je to niza objektivnih okolnosti: poticaja (drzavni, zupanijski i lokalni), visoke cijene ulja, pozitivnih stajalista o hranjivosti maslinova ulja, uvodjenja nove tehnologije uzgoja maslina, dovoljnog broja uljara, izvanturisticke dopune prihoda itd. 

Kultura masline u nasem priobalju stara je vise od 2000 godina. U proslom je stoljecu u Hrvatskoj bilo vise od 30.000.000 stabala maslina. Za razliku od ostalih zemalja oko Sredozemnog mora, nase je maslinarstvo stalno nazadovalo, posebice uoci Drugoga svjetskog rata i u poracu. U vrijeme socijalizma poljoprivreda je ukupno stagnirala, posebno seljacka, pa su tako i masline bile sve zapustenije i propadale su. Mnogo je maslina unisteno pri gradnji turistickih objekata, a mnogo ih je propalo i u cestim pozarima. 

Tako su tijekom pedesetak godina gotovo prepolovljene povrsine (s 40.000 ha na uvjetnih 25.000) pod maslinama. Domovinski rat u Hrvatskoj utjecao je na to da su se mnogi pojedinci okrenuli poslu svojih djedova jer su i brojni gospodarski subjekti propali. 

Osim toga, i cijena maslinova ulja na svjetskom trzistu ostala je dosta visoka unatoc velikoj svjetskoj proizvodnji, a zahvaljujuci osvjescivanju potrosaca zapadne Europe, SAD-a i Japana razvija se trziste maslinova ulja, ponajprije zbog njegova ucinka. 

¬esto se maslinovo ulje rabi u terapeutske svrhe, a najnovije analize, provedene u najsuvremenijim laboratorijima, pokazuju da maslinovo ulje, najvrednija masnoca koju covjek uzima kao hranu, ima antikancerogena svojstva. 

Hrvatska ima iznimno povoljne prirodne uvjete za uzgoj maslina i proizvodnju visokokvalitetnog maslinova ulja. Postoje zemljisni potencijali za sadnju najmanje 20.000 ha maslinika, a autohtone sorte jamce proizvodnju prepoznatljivog ulja vrlo visoke kvalitete. 

Znatno povecanje povrsina pod maslinama i konacni rezultat povecane proizvodnje maslinova ulja (za samodostatnost toga poljoprivrednog proizvoda) cilj je koji su Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede, sumarstva i vodnoga gospodarstva zacrtali Nacionalnim operativnim programom podizanja novih nasada maslina ( HRT)

 


Hrvatske maslinarske regije



karta/map


VIJESTI

hrvatsko maslinarstvo/


O maslinovu ulju
 
  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.