vijesti iz gospodarstva- inovatorstvo


20. listopada 2010.
Uspješnost inovatora put do snažnijeg izvoza i rasta konkurentnosti
Padobran, penkala, brzinomjer, zeppelin, identifikacija pomoću otisaka prstiju, žarulja s volframovom žarnom niti, žiro-kompas, torpedo, Puretićev koloturnik, Sumamed - samo su neki od svjetski važnih izuma hrvatskih inovatora

Hrvatski su inovatori u svijetu odavno prepoznati kao vrijedni i sposobni ljudi koji su postavili temelje suvremene znanosti i tehnologije. Padobran, penkala, brzinomjer, zeppelin, identifikacija pomoću otisaka prstiju, žarulja s volframovom žarnom niti, žiro-kompas, torpedo, Puretićev koloturnik, Sumamed - samo su neki od svjetski važnih izuma naših inovatora. Duboki tragovi ostavljeni su u povijesti, no hrvatski inovatori i danas, kad tehnologija izuzetno brzo napreduje, idu u korak s njome te po osvojenim odličjima na međunarodnim inovatorskim izložbama, primjerice u Ženevi, Londonu, Bruxellesu, SAD-u i Njemačkoj, svake godine dokazuju da nas svijet upoznaje i prepoznaje kao
kreativan, maštovit, sposoban i marljiv narod.


na slici:Puretićev koloturnik

Danas među brojnim hrvatskim inovacijama svakako treba spomenuti električni automobil tvrtke DOK-ing, uređaj za prihvat PET-ambalaže, tvrtku Gideon iz Splita s turističkim vodičem na mobitelu koji je uspješnom lansiran na domaće i strano tržište, Zvonimira Viduku s tvrtkom Altpro koja je napravila svjetski poznate inovacije kod sustava kočnica i sustava automatiziranja kod podizanja brklji, s plasmanom na nekoliko kontinenata. Tu je i tvrtka Tehnix Đure Horvata s inovacijama koje se temelje na zaštiti okoliša na domaćem i stranom tržištu te Končarev Institut s novim tramvajem. Mnogo je tu još tvrtki i pojedinaca koje bi se moglo navesti, a koji su svoj uspjeh postigli upravo zahvaljujući inovativnosti.

Ulaganje u inovacije posebice je zanimljivo u vrijeme globalne gospodarske krize. Sjetimo se samo da je prošla godina bila Europska godina kreativnosti i inovacija, a na svečanosti u Pragu službeno ju je proglasio i predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, što dovoljno govori koliko i EU pozornosti pridodaje razvoju inovacija kao važnom segmentu razvoja konkurentnosti njezinih članica. Često se tako i od uglednih svjetskih znanstvenika i ekonomista moglo čuti da će iz krize ojačani i dodatno konkurentni izaći upravo oni koji su u ta vremena ulagali u znanje i inovativnost.
Da je Hrvatska na dobrom putu i da polaže mnoge nade u svoje inovatore, dokazao je i nedavno održani Osmi međunarodni sajam inovacija, novih proizvoda i tehnologija - ARCA, u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske (UIH) te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstva znanosti obrazovanja i športa. Izložba je, slobodno možemo reći, postala mjesto godišnjeg promoviranja kreativnih i inventivnih potencijala naše zemlje i inozemstva, a Udruga inovatora Hrvatske sa suradničkim institucijama u provedbi tog projekta neposredno se uključila u napore koje provodi država na području poticanja inovatorstva kao ključne aktivnosti za povećanje konkurentnosti i bržeg razvitka malog i srednjeg poduzetništva i gospodarstva u cjelini. I ovogodišnja Arca pokazala je mnoštvo inovacija domaćih inovatora koje su ponovno dokazale da takvi proizvodi mogu postati i svjetski poznati brendovi. Organizatori su tako među tri najbolje inovacije svrstali i nagradili uređaj za reciklažu i obradu komunalnog otpada tvrtke Tehnix, Končarevu vjetroelektranu te kogeneracijsko postrojenje Đure Đakovića koje proizvodi električnu i toplinsku energiju korištenjem energije biomase. Riječ je o inovacijama koje svoje mjesto traže i na inozemnim tržištima. Na izložbi je predstavljeno 250 inovacija, od čega značajan dio dolazi sa sveučilišta i znanstvenih instituta, ali i iz trgovačkih društava koja su za svoj razvoj odabrali strategiju da tržištu ponude nešto novo, bolje, štedljivije i s manje utjecaja na okoliš, što posebno ohrabruje, jer se prepoznala važnost inovacija i u tom segmentu.

I iz Ministarstva gospodarstva stižu podaci o kontinuiranom sufinanciranju inovativnih poduzeća, inovatora i asocijacija inovatora. Ističu da se na projekt >Inovacijom do konkurentnosti< za 2010. godinu javilo 239 korisnika, a sufinancirano je 120 subjekata maloga gospodarstva, 12 inovatora i 11 asocijacija inovatora. Napominju da je povećan i maksimalni iznos potpore za korisnike u gospodarstvu, što je rezultiralo i boljom realizacijom spomenutog projekta i većim brojem inovativnih poduzeća koja su uspješno komercijalizirala inovacije i realizirala proizvodnju te je plasirala na domaće i strano tržište. Inače, kažu u Ministarstvu, razvoj inovacija sufinancira se i programom za konkurentnost i inovacije (CIP) koji je operativan od 2007. do 2013. godine. Pavao Havliček, zamjenik glavnog tajnika Udruge inovatora Hrvatske, kaže da je nova lokacija održavanja izložbe Arca, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, zapravo mjesto gdje se spajaju dvije vrste znanja, teorija i praksa. Knjižnica je hram znanja i literature gdje se studenti pripremaju za ispite, a u predvorju je bila postavljena izložba gotovih rezultata znanja - inovacije, tako da su studenti mogli vidjeti što su neki njihovi prethodnici stvorili uz pomoć znanja. Pritom napominje da je na prvoj tematskoj konferenciji s međunarodnim sudjelovanjem >Inovacijama do konkurentnosti<, koja se održala u sklopu Arce, glavni cilj bio iznošenje stajališta o vrednovanju inovacija u današnjem gospodarstvu. Među predavačima bili su, među ostalima, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević i predsjednik Uprave Končara Darinko Bago te fizičar Davor Pavuna. Tom su prilikom predstavljeni vlastiti istraživački projekti Končara i Tesle. Među glavnim temama govorilo se o stvaranju poticajne klime za inovatorstvo, kreativnom odnosu poslodavca i inovatora u tvrtkama i akademskoj zajednici te o obrazovanju i osposobljavanju za primijenjena istraživanja. >Kao primjer dobre prakse tvrtka DOK-ing predstavila je i svoje uređaje za razminiranje i električno vozilo<, ističe Havliček i dodaje da je jedan od zaključaka konferencije i potreba donošenja zakona o inovacijama koji ne bi imao veze s dosadašnjim zakonima, a kojima se generalno i parcijalno regulirao odnos poslodavaca i zaposlenika u pogledu inovacija. Zakon o inovacijama, naime, imaju sve razvijene države, primjerice Velika Britanija, Njemačka, Finska, Francuska, Japan i SAD, a regulira odnos inovatora s poslodavcem kod kojeg je u radnom odnosu. Tako se, primjerice, ističe Havliček, regulira minimalna naknada za ono što je zaposlenik neke tvrtke izumio, kako da zadrži određena prava, budući da je sve novo što nastane u trgovačkim društvima pod vlasništvom tvrtke.

>Sve zemlje koje vode gospodarsku politiku koja je temeljena na vlastitom znanju i razvoju imaju takvim zakonom riješena prava i obveze poslodavaca i posloprimca po pitanju inovacija<, kaže Havliček i dodaje da se to odnosi i na akademsku zajednicu, jer poslodavac može projekt naručiti na nekom institutu ili sveučilišnoj instituciji.
>Udruga inovatora Hrvatske izradila je podlogu prijedloga za izradu zakona o inovacijama, uz pomoć pravnika, a Ministarstvo gospodarstva zatražilo je taj prijedlog<, ističe Havliček. U izradi tog nacrta zakona o inovacijama UIH je kao podlogu koristio zakone iz brojnih zemalja, na primjer, Japana. >Zakon koji je bio preuzet iz bivše države imao je u sebi određene stvari koje su danas u Hrvatskoj nepriznate, a to su, na primjer, niže razine inovacija u smislu patenta i njegove zaštite, što su zapravo i najčešći oblici inovacija u trgovačkim društvima i tvrtkama<, dodaje Havliček. Takve inovacije vjerojatno ne bi prošle kad bi se štitile patentom, no znatno bi pridonijele razvoju pojedine tvrtke u kojoj je stvorena takva inovacija. >Novi zakon o inovacijama nam treba kako bismo potaknuli poslodavce da počnu razmišljati na taj način, jer bi im buduće inovacije značajno povećale prihod, a ne bi im smanjile dobit<, zaključuje Havliček i dodaje da je za poslodavce važno da stimuliraju radnike da budu što zainteresiraniji za posao koji rade i da ih na određeni način i nagrade. I na kraju, napomenimo i da znatan dio tvrtki, ali i pojedinaca koji razvijaju inovativne proizvode imaju velikih izgleda za proboj na inozemna tržišta, jer mnogi od njih pregovaraju u inozemstvu o plasmanima svojih proizvoda na tamošnja tržišta.

Zaštita patenata košta i više tisuća eura
Cijena zaštite patenta varira od države do države, pa se cijene tako kreću od 1000 do nekoliko tisuća eura. Ako se svake godine ne plaća pristojba za održavanje patenta, onda se to pravo i gubi. Same takse patentnih ureda u svijetu nisu visoke, kao ni u Hrvatskoj, ali je visoka cijena zastupanja i održavanja patenta. Da bi pojedinac ili tvrtka imala zaštićeno rješenje u Hrvatskoj, potrebno je imati zaštićen patent. Onaj tko nije zaštitio neko rješenje u Hrvatskoj ne može spriječiti njegovo korištenje. U izvješću Svjetske organizacije za zaštitu intelektualnog vlasništva za 2007. stoji da broj zahtjeva za registraciju patenata raste u svijetu brzinom od oko 4,7 posto godišnje, a u azijskim zemljama snažnoga gospodarskog rasta, poput Kine i Južne Koreje, još i brže. Tako je u 10 godina od 1995. u Kini njihov broj povećan osmerostruko, a u Južnoj Koreji dvostruko.Ivan Smirčić


 

arhiv vijesti


Vezane vijesti
 
 
  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.