vijesti iz gospodarstva

 


23. lipnja 2008.
DIP-ov parket osvaja Europuá
KARLOVAC - Dvoslojni parket tvrtke DIP Karlovac veŠ treŠu godinu zaredom osvaja europska tr×iÜta gdje ga se plasira Ŕak 70 posto od ukupne proizvodnje.
U ovom drvoprera­ivaŔkom poduzeŠu istiŔu da je najveŠi uvoznik Italija, gdje ide viÜe od 60 posto proizvodnje, zatim Ővicarska sa oko 20 posto, a slijede ih NjemaŔka, Őpanjolska te GrŔka. DIP Karlovac svrstao se tako u skupinu rijetkih tvrtki hrvatske drvne industrije koje su se ukljuŔile u utrku za europskim kupcima te poluŔio zavidne rezultate.
- Suvremena proizvodna tehnologija i sve zahtjevniji gra­evinski kriteriji rezultirali su pojavom dvoslojnog gotovog parketa, kao poboljÜane verzije klasiŔnog parketa. Dvoslojni su osmislili Ővicarci, a glavna mu je odlika Üto izuzetno podnosi naprezanja podnog grijanja, pa je samim time svrstan u klasu iznad klasiŔnog parketa. Da je gotovi parket veŠ uvelike osvojio Europu, najbolje svjedoŔi podatak da je uporaba gotovog parketa tijekom proÜle godine dostigla gotovo 80 posto tr×iÜnog udjela - objaÜnjava Maja MikÜiŠ iz DIP-a Karlovac.
Tradicija proizvodnje parketa u DIP-u traje veŠ punih 112 godina, a Ŕini se da proizvodnjom dvoslojnog parketa, koji je treuntno njihov najtra×eniji proizvod, ponovo dobiva na zamahu. Ne Ŕudi stoga cilj vodeŠih ljudi tvrtke da nakon znatnih ulaganja to poduzeŠe uŔine vodeŠim u proizvodnji i izvozu parketa u Hrvatskoj. Jutarnji list



18. lipnja 2008.
BivÜi uspjeÜni poduzetnici financiraju projekte visokog rizika s maksimalno 250.000 eura
Poslovni an­eli poma×u malim tvrtkama
Prvi domaŠi poslovni an­eli su Hrvoje PrpiŠ i Damir Sabol, osnivači i bivÜi lideri tvrtki HG Spot i Iskon
U organizaciji Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, u utorak je predstavljena Hrvatska mre×a poslovnih an­ela (CRANE).
Kako je pojasnila Ivana Maršić iz APIU-a, mali i srednji poduzetnici često se susreću s nedostatkom kapitala u fazi pokretanja posla, banke ih tada ne žele financirati bez kolaterala, a za fondove rizičnoga kapitala predstavljaju premalo ulaganje.
Raskorak između nedostatnih vlastitih sredstava u start-up fazi i privlačenja financijera nakon pokretanja posla, kako je kazala, trebali bi "pokriti" poslovni anđeli, okupljeni u Hrvatsku mrežu poslovnih anđela.
To su bivši uspješni poduzetnici i lideri tvrtki koji financiraju start-up projekte visokog rizika u početnoj fazi razvoja iznosima od 25.000 do 250.000 eura, pomažu savjetima u razvoju i komercijalizaciji projekata. Poduzetnici Hrvoje Prpić i Damir Sabol, osnivači i bivši lideri tvrtki HG Spot i Iskon, prvi su hrvatski poslovni anđeli.
O značenju malog i srednjeg poduzetništva za ukupno gospodarstvo govore i podaci da je u tom sektoru čak 99,4 posto registriranih tvrtki koje u ukupnoj zaposlenosti sudjeluju sa čak 64,7 posto, u BDP-u s 44 posto, te izvozu s 40,5 posto.
Mreža bi, kako je rečeno, trebala pridonijeti procesu identifikacije potencijalno uspješnih projekata, te u konačnici spajanju poduzetnika i ulagača. Osim toga, sudjelovat će u edukaciji poduzetnika i ulagača kroz programe EU-a. Mirjana Ćuk/Epeha

Minus i plus
Trenutačno je u Europi aktivno 290 neprofitnih mreža poslovnih anđela. Tamošnji anđeli u 25 do 30 posto slučajeva ostvaruju profit od ulaganja, u 10 do 15 posto "pokriju" investiciju, dok u 20 do 30 posto slučajeva bilježe gubitak.
Slobodna Dalmacija


17. lipnja 2008.
Nagra­ene inovacije spremne za proizvodnju
Povratak hrvatskih inovatora s najveŠe svjetske izlo×be INPEX. NaÜi predstavnici su odnijeli najviÜe priznanja za jednu dr×avu, osvojivÜi 24 medalje i Ŕetiri posebna priznanja
Hrvatski inovatori vratili su se u ponedjeljak s najveŠe me­unarodne izlo×be inovacija i novih proizvoda INPEX, odr×ane u ameriŔkom Pittsburghu, na kojoj su osvojili 24 odliŔja.
Nastupilo je 17 naÜih inovatora i poduzetnika, a osvojili su 8 zlatnih, 6 srebrnih i 6 bronŔanih medalja, te Ŕetiri posebna priznanja. AmeriŔki organizatori nagradili su posebnim priznanjem Hrvatski savez inovatora i Savez inovatora Zagreba za iznimno uspjeÜnu suradnju i kontinuitet nastupa.
╗Drago mi je Üto sam promaÜio prognoze, jer sam se prevario za dvije zlatne medalje. ╚estitam svim inovatorima Üto se vraŠaju s teÜkim koferima punim odliŔjaź, kazao je Ladislav Pre×igalo, proŔelnik Gradskog ureda za gospodarstvo koji je nagra­en zlatnom medaljom Grada Pittsburgha za dugogodiÜnju potporu zagrebaŔkim inovatorima.
Za najbolje organiziran nacionalni nastup nagradu ╗Ambasador awardź dobio je Neven MarkoviŠ.
╗Izlo×ba INPEX je prava olimpijada inovacija, a broj dobivenih nagrada pokazuje kolika je vrijednost naÜih izuma i kolik je naÜ znaŔaj u svjetskim omjerimaź, rekao je MarkoviŠ.
INPEX je neslu×bena olimpijada svjetskog inovatorstva, a bilo je predstavljeno 2100 izlo×aka iz dvadesetak dr×ava iz cijelog svijeta. Hrvatski inovatori predstavili su svoje me­unarodno zaÜtiŠene inovacije razvijene do razine gotovih proizvoda, spremnih za komercijalizaciju na svim svjetskim tr×iÜtima. Nagra­eni su proizvodi: mikroprocesorski brojaŔ osovina, sigurnosno prometno svjetlo, pasta za prestanak puÜenja 3u1, reklamni dodatak u obliku kravate, robotsko vatrogasno vozilo i drugi korisni i vrijedni proizvodi.
Stjepan Bubalo, Vjesnik



13. lipnja 2008.
Opojni miris Mediterana u Slavoniji
BELIŐĂE - Na obiteljskom gospodarstvu supru×nika Vere i Äeljka Trampusa uskoro Še poŔeti najveŠa berba lavande u Slavoniji i Baranji, na deset tisuŠa mediteranskih mirisnih grmova zasa­enih na jednom hektaru, s kojih Še ubrati Ŕak 6 tona cvjetova.
Na svakom grmu koji je raskoÜno procvao bit Še jedan kilogram cvijeta, a Trampusovi su na joÜ jednom hektaru zasadili osam tisuŠa sadnica lavande koje su sami uzgojili. Sadnja lavande u srcu ×itnih slavonskih polja potvrdila je njihova nadanja da je to pun pogodak. Niz sunŔanih i vruŠih dana koristio je ljubiŔastim cvjetovima da dosegnu punu zrelost, a sve viÜe Slavonaca zainteresirano je za sadnju ove iznimno ljekovite i tra×ene biljke. Po svemu sudeŠi, uz zelena i ×uta polja kukuruza i ×ita, sve Še ŔeÜŠe cvjetati ljubiŔasta lavanda, a u prilog tome govori i podatak da je samo od sadnica koje su uzgojili Trampusovi u Slavoniji zasa­eno 10 ha lavande.
- Ove godine Šemo proizvesti destilacijom oko tisuŠu litara eteriŔnog ulja, a za jednu litru potrebno je oko 50 kilograma cvijeta. Ulje se plaŠa 30 eura po litri, a za naÜe ulje, osim domaŠih kupaca, zanimanje su pokazale i inozemne tvrtke, pa ovih dana oŔekujemo dolazak poljoprivrednika iz Austrije na naÜe polje.

Od suhog cvijeta proizvode se biljne kupelji, sapuni, Üamponi, ljekovite kreme, inhalacije u lijeŔenju astme, a ulje je poznato sredstvo za opuÜtanje, masa×u, aromaterapiju, te za ubla×avanje reumatskih bolova, migrene i glavobolje.
Destilacijom proizvodimo i hidrolat, destiliranu vodu pomijeÜanu s uljem koje je iznimno korisno u lijeŔenju ko×nih bolesti. Od 30 kg cvijeta proizvedemo 18 litara hidrolata. Sadnice smo kupili u Jastrebarskom u Udruzi Lavanda i u njih ulo×ili 25.000 kuna, a zarada s jednog hektara iznosi 3,5-4 tisuŠe eura - ka×e Vera. Poticaji po jednom hektaru novog nasada iznose 14.000 kuna, a uz jednu obitelj iz Vara×dina, Trampusovi su drugi u Hrvatskoj dobili od Ministarstva poljoprivrede znak ekoloÜkog proizvoda.
Mukotrpan i zahtjevan posao ne predstavlja im prepreku jer su, ka×e Vera, u Slavoniji ×eljeli zasaditi neÜto novo i k tomu korisno kako bi svojoj ŔetveroŔlanoj obitelji poboljÜali kuŠni bud×et.
No osim lavandinih mirisnih grmova, Vera i Äeljko Še ovih dana prvi u Slavoniji zasaditi dvije tisuŠe sadnica ru×marina, od kojeg Še tako­er praviti ljekovito eteriŔno ulje, a kojeg nedostaje na domaŠem i inozemnom tr×iÜtu. - Ru×marin u kombinaciji s lavandinim uljem je lijek u lijeŔenju reumatskih bolesti, a 7 mililitara ru×marinova ulja potrebnog za aromaterapiju koÜta 170 kuna - otkriva Vera, dodajuŠi da Še pokuÜati uzgojiti i nekoliko grmova dalmatinskog lovora. Trampusovi su u kontinentalnoj Hrvatskoj za sada i jedini uzgajivaŔi buhaŔa. Jutarnji list


11. lipnja 2008.
Kulen dobiva nasljednike
Hrvatska mo×e ponuditi dosta tradicionalnih i autohtonih proizvoda, no nu×no je raditi na njihovoj zaÜtiti, ali i sna×nijem proboju, odnosno plasiranju tih proizvoda na tr×iÜte, ka×e potpredsjednica HGK-a Vesna Trnokop Tanta
ZAGREB - Euro info komunikacijski centar (EICC) pri HGK-u organizirao je u utorak konferenciju o zaÜtiti hrvatskih tradicijskih proizvoda u EU. Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK-a za gospodarstvo i pitanja EU-a, kazala je da oznake kvalitete i zemljopisne zaÜtiŠenosti proizvoda jamŔe veŠe tr×iÜte i viÜe cijene za takve proizvode. Dodala je da Hrvatska mo×e ponuditi dosta tradicionalnih i autohtonih proizvoda, no nu×no je raditi na njihovoj zaÜtiti, ali i sna×nijem proboju, odnosno plasiranju tih proizvoda na tr×iÜte.
Primjerice, Hrvatska ima samo pet proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla. To su istarski i drniÜki prÜut, cetinski sir, paÜki baÜkotin i maslinovo ulje Torkul. Kulen (kulin) je prvi domaŠi zaÜtiŠeni proizvod. S druge strane, oznaku Izvorno hrvatsko trenutaŔno nosi 98 proizvoda, a Hrvatska kvaliteta 195 proizvoda. Na konferenciji je istaknuto kako je u interesu potroÜaŔa pobrinuti se da su kvalitetni proizvodi zaÜtiŠeni, jer ih to Ütiti od la×ne uporabe njihovih zemljopisnih naziva na drugim proizvodima, Ŕime se potroÜaŔi dovode u zabludu. Zbog toga EU nastoji potaknuti donoÜenje stro×ih pravila namijenjenih zaÜtiti kvalitetnih i regionalnih proizvoda, jer ako nisu zaÜtiŠeni, mo×e doŠi do naruÜavanja njihove vrijednosti. Italija ima 170 zaÜtiŠenih proizvoda, Francuska 156, Őpanjolska 113, Portugal 105, GrŔka 86, NjemaŔka 66, Austrija 12 i Slovenija jedan. Hrvatska bi mogla imati oko 60 zaÜtiŠenih domaŠih proizvoda. [M. PetkoviŠ], Vjesnik


11. lipnja 2008.
Tesla, Ko×ariŠ, Krapanj i Hum - inspiracija za boŔicu
U Humu promoviran najmanji pjenuÜac na svijetu. Idejna zaŔetnica suvenira je Mirjana Zelenika koja je raskoÜno piŠe - spoj umjetniŔke kreacije, kulture i vrhunskog pjenuÜca, protekle subote predstavila upravo u Humu
Najmanji grad na svijetu, Hum u Istri, odnedavno ima joÜ neÜto po Ŕemu bi mogao postati prepoznatljiv - najmanji pjenuÜac na svijetu. Osim Humom, jedinstven je proizvod inspiriran Teslinom ×aruljom i skulpturom >Prizemljeno sunce< kipara Ivana Ko×ariŠa koja je postavljena u BogoviŠevoj ulici u Zagrebu, te najmanjim, najni×im i najnaseljenijim otokom Sredozemlja - otokom Krapnjem.
Idejna zaŔetnica suvenira je Mirjana Zelenika koja je raskoÜno piŠe - spoj umjetniŔke kreacije, kulture i vrhunskog pjenuÜca, protekle subote predstavila upravo u Humu. >U maloj se boŔici krije Ŕarobna tekuŠina koja potjeŔe iz Iloka, u kojem smo prije godinu dana osmislili ovaj jedinstven proizvod s ciljem joÜ bolje promocije Huma u svijetu<, kazala je M. Zelenika. Dodala je kako je rijeŔ o zaÜtiŠenom hrvatskom proizvodu, a boŔica koja oblikom podsjeŠa na ×arulju sadr×i 0,125 ml vrhunskog pjenuÜca visoke kvalitete s 12,5 posto alkohola. >BoŔica je ujedno i trajna uspomena iz Huma. Naime, kada ispijete pjenuÜac ona ostaje kao suvenir, a mo×e poslu×iti kao vaza ili svjeŠnjak<, rekla je M. Zelenika.
Njezin je dizajn osmislio upravo Ivan Ko×ariŠ, naÜ poznati suvremenik, a na boŔici se nalazi ruŔno lijevana kovana etiketa sa simbolom - grbom Huma. Cijena mokro-konzumnog suvenira je 75 kuna, a kako je M. Zelenika istaknula, dio prihoda ide u humanitarne svrhe. >Dio prihoda od prodaje boŔica u Humu ide Udruzi "Hum" za potporu u radu, a dio od prodaje u ostatku Hrvatske iŠi Še za Udrugu slijepih<, napomenula je. Naglasila je kako je veŠ stigla prva narud×ba iz Japana Ŕiji su predstavnici prilikom posjeta Humu imali prilike upoznati se s najmanjim pjenuÜcem na svijetu. >Japan nam je tu izuzetno bitan, upravo zbog promocije Huma, ali imamo veŠ narud×be iz suvenirnica diljem Lijepe naÜe<, zadovoljno je konstatirala, napomenuvÜi kako je pjenuÜac, iako prije svega namijenjen Humu i njegovoj promociji, viÜenamjenski. Naime, aplikacije na njemu mogu se mijenjati te Še se on zasigurno prodavati i izvan Huma. >Izuzetno smo zadovoljni reakcijom ×itelja Huma i njihovim gostima jer je naÜ proizvod ovdje doista prepoznat. Stoga Šemo i dalje raditi na njegovoj promociji i osim veŠ tiskanih razglednica, kojima ujedno promoviramo najmanji pjenuÜac, ali i najmanji grad na svijetu, snimit Šemo i promofilm<, zakljuŔila je M. Zelenika.

Zlatne boŔice Ivana Ko×ariŠa
Ivan Ko×ariŠ osmislio je i oslikao boŔice Ŕija je proizvodnja limitirana. RijeŔ je o 500 komada na koje je umjetnik kistom nanio 24-karatnu zlatnu praÜinu i njome oslikao boŔicu. Dvjesto ih je veŠ naruŔeno za umjetniŔke galerije diljem svijeta, dok Še se preostalih 300 prodavati u Hrvatskoj. Uz boŔicu, Ŕija je cijena 200 kuna, kupac dobiva i certifikat, a zanimljivo je da je njihova prodaja u Humu poŔela uoŔi Ko×ariŠeva ro­endana, 10. lipnja.
Paola Albertini, Vjesnik

  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Marketing

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.