Made-in-Croatia-vijesti
 

Poslovne vijesti - arhiv 2010-2011

Twit to us

ARHIV -poslovne vijesti 2010- 2011

27.prosinca 2011.
Hrvati i Srbi sve više šopingiraju u Bosni i Hercegovini jer su cijene niže
Banjalučki list "Glas Srpske" danas je objavio kako brojni kupci iz Hrvatske i Srbije sve više kupuju kućne potrepštine,bijelu tehniku i gorivo u Bosni i Hercegovini jer su niže cijene.

List navodi da su trgovine u pograničnim područjima ususret novogodišnjih praznika pune kupaca iz Hrvatske i Srbije. U Bosanskome Brodu veliki je broj kupaca iz susjednog Slavonskog Broda, a neki od njih posvjedočili su da svakoga vikenda dolaze iz Slavonskog Broda zbog bitnih razlika u cijenama proizvoda te da se kupnja posebice isplati upravo pred novogodišnje praznike.U Bijeljini je velik broj kupaca s registracijskim oznakama iz Srbije koji ističu da uspiju smanjiti račun i do 40 posto jer na granici traže i povrat PDV-a.

"Na blagajnama se mogu vidjeti mnogi kupci iz Srbije, kojima je, kako kažu, isplativije potrošiti svoj novac ovdje. Na sve proizvode, osim visokotarifnih artikala, kao što su cigarete, alkohol i kava, dobijaju i povrat PDV-a pa tako za manje novca mogu kupiti više namirnica", kazao je direktor Robne kuće "Fis" u Bijeljini Zdravko Đurić.
Neki od kupaca iz Šapca ističu da u BiH dolaze dva puta mjesečno u šoping navodeći da je samo mlijeko u Srbiji skuplje za čak 40 posto dodajući da se isplati i kupovina raznih drugih namirnica i potrepština te da se i bijela tehnika može naći po povoljnijim cijenama.
Prilikom šopinga mnogi kupci iz Srbije iskoriste prigodu i napune spremnike automobila jer je niža i cijena goriva na benzinskim crpkama u BiH.



15.prosinca 2011.
ZLATNA KUNA
Zagrebačka komora dodijelila Zlatnu kunu najuspješnijima
H
rvatska gospodarska komora (HGK) grada Zagreba i ove godine je dodijelila Plakete Zlatna kuna i posebna priznanja najuspješnijim trgovačkim društvima s područja Grada Zagreba i Zagrebačke županije za ostvarene poslovne rezultate u prethodnoj godini za inovacije i ukupno za iskazanu poslovnu izvrsnost.
Priznanja su dodjeljena na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća u srijedu. Dobitnici plakete Zlatna kuna u kategoriji Velika trgovačka društva su Dukat (Grad Zagreb) i Radin-Grafika (Zagrebačka županija). U kategoriji Srednjih trgovačkih društava dobitnici su Adria-Mar brodogradnja (Grad Zagreb) i Neva (Zagrebačka županija). Plakete u kategoriji Mala trgovačka društva odnijeli su Milla (Grad Zagreb) i Encian (Zagrebačka županija).

U kategoriji inovativnih proizvoda nagrade su dobili tvrtka Citus (Zagreb) i tvrtka Priroda liječi (Zagreb). Za inovacije nagrađeni su prof. dr. sc. Vilko Ćiljak, doc.dr. sc. Ivana Stanimirović Žiljak, prof. dr. sc. Klaudio Pap, dr. sc. Jana Žiljak Vujić – autori ZRGB aparatura za dualnu detekciju. 
Predsjednik HGK-Komore Zagreb, Zlatan Fröhlich, u svom govoru napomenuo je da su ovogodišnji laureati unatoč znatnim teškoćama u ekonomskoj sferi ostvarili zapažene rezultate, mjerljive ukupnim prihodom, ulaganjem u tehnološki razvoj, nove proizvode, zapošljavanje rqdnika i konkurentnost na globlnom tržištu. Također je istaknuo da su se nagrađene tvrtke uspješno pripremile i za poslovanje u novim uvjetima koji nastaju ulaskom Hrvatske u EU. Smatra da će to novo tržište koje je čak 190 puta veće od hrvatskoga, biti prilika za sve one koji imaju dobar, kvalitetan i tržišno konkurentan proizvod.
Iznio je podatak da se u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine, investicije smanjene za 4,5 posto. No ipak, iznosi, ohrabruje podatak da su povećani ukupni prihodi za 12,3 posto, broj zaposlenih za 1,9 posto, izvoza za 4,7 posto, te porast broja poduzetnika za 1,9 posto. (I.J.)limun.hr


16.prosinca 2011.
HR KOMPANIJE:BRODOGRADNJA
Najskuplji brod, izrađen bez državne potpore, predan Francuzima
Brod "Piana" za prijevoz putnika, teretnih i osobnih vozila te opasnog tereta danas je u splitskom brodogradilištu i službeno predan vlasniku, francuskoj brodarskoj kompaniji SNC Navale STEF-TFE.
Ovaj ro-pax brod je najsloženiji i najskuplji projekt u povijesti splitskog brodogradilišta, a njegova ugovorna cijena čini ga najskupljim brodom građenim u nekom hrvatskom brodogradilištu, priopćeno je iz Brodosplita.
Naglašava se da je brod u cijelosti izgrađen bez državnih subvencija.

Njegovom izgradnjom Brodosplit-Brodogradilište ostvarilo je pozitivan rezultat, a primopredajom je državi vraćeno oko milijardu kuna avansnih jamstava koja su bila izdana za gradnju, ističe se u priopćenju službe za odnose s javnošću Brodosplita.
Brod "Piana" plovit će na liniji između Marseillesa i Bastije na Korzici. Dug je 180 metara, širine 30,5 metara i ukupne visine blizu 37 metara. Korisna nosivost mu je 11.300 tona, a ima 56 članova posade. Na svojih dvanaest paluba može prevesti 750 putnika smještenih u 200 kabina. Kapacitet garažnog prostora broda je 200 osobnih i 230 teretnih vozila.
Pokreću ga četiri motora koji mu omogućavaju razvijanje brzine od 24 čvora. U slučaju kvara jednog od dvaju parova motora, brod s drugim parom nastavlja sigurnu plovidbu. Poseban je i po svojim manevarskim sposobnostima, zahvaljujući dvama pramčanim propelerima može savladati bočni vjetar od 40 čvorova, navodi se u priopćenju.
Ugovor za gradnju tog broda potpisan u srpnju 2008. godine, gradnja je počela godinu dana kasnije uz primjenu francuskih nacionalnih propisa, najstrožijih u Europi. made-in-croatia.com.hr



HBOR dobo kredit od EIB-a15.prosinca 2011.
BANKE -KREDITI
HBOR-u odobreno 250 mil. eura kredita, novca ima za sve

Izvršni odbor Europske investicijske banke odobrio je prije četiri dana Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kredit u iznosu od 250 milijuna eura, što znači da će za sve dobre projekte i kreditno sposobne poduzetnike u idućoj godini biti dovoljno sredstava, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na druženju s novinarima prije dva dana. U prvih jedanaest mjeseci ove godine HBOR je, kako je rekao, odobrio kredite u iznosu većem od šest milijardi kuna, što je gotovo na lanjskoj razini.Struktura kredita nešto je drugačija u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno 40 posto kredita odnosi se na investicije, dok je lani taj udio bio 21 %.

To pokazuje da se probudilo malo i srednje poduzetništvo i daje nadu da će se taj trend nastaviti, kazao je Kovačev dodajući i kako se nada da se neće ostvariti crne prognoze analitičara o padu BDP-a.Većina kredita odnosi se na drvoprerađivačku, prehrambenu, metaloprerađivačku industriju i turizam.

Kovačev je podsjetio kako je u ovoj godini međunarodna aktivnost HBOR-a bila značajna, potpisano je nekoliko ugovora, a HBOR je i jedan od osnivača Svjetskog kluba razvojnih banaka IDFC (International Development Finance Club) koji je osnovalo 19 svjetskih razvojnih banaka među kojima i HBOR.Povod osnivanju je iskorištenje sredstava Fonda
obnovljive izvore energije. U Hrvatskoj postoji velik interes za projekte vezane uz obnovljive izvore energije, kazao je te dodao kako je HBOR s njemačkom razvojnom bankom DEG dogovorio zajedničko financiranje infrastukturnih i projekata vezanim za obnovljive izvore. Kako je vrijednost takvih projekata u pravilu veća od 30 milijuna eura HBOR to teško može sam isfinancirati, pa na ovaj način dijeli i rizik.

Kovačev je kazao i kako Europska komisija priprema nove mjere za podršku malim i srednjim poduzetnicima i to osnivanjem revolving fondova koji će na neki način zapravo biti razvojne banke ili će ih razvojne banke voditi. 
Naime, EK je zaključila da su se dosad sredstva od darovnica i zajmova koristila jednokratno i nedovoljno učinkovito, a računa se da će se revolving fondovima postići da se ona višestruko iskoriste.


15. prosinca 2011.
BDP ĆE PASTI 1 %
Svjetska banka: Hrvatsku u 2012. čeka nova recesija
Pprema prognozama Svjetske banke Hrvatsku u 2012. godini će dočekati nova recesija i pad BDP-a od 1%.  više


29.studeni 2011.
ŽIVOTNO OSIGURANJE
Hrvati ne vjeruju u životno osiguranje, skloniji su novac uložiti u nekretnine
Kupovanje nekretnina, stambenih prostora ili zemljišta ..
više





25. studenoga 2011.
OTKUP POSLOVNIH PROSTORA
Obrtnici lakše do poslovnog prostora
U hrvatskom je obrtništvu, zbog nebrige, u posljednje tri godine izgubljeno najmanje 15.000 radnih mjesta. Ipak, prošloga je tjedna na snagu stupio novi Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, koji će obrtnicima omogućiti da otkupe gradske prostore u kojima rade. 
U cijeloj Hrvatskoj, poslovni prostori zjape prazni. Svaki ih grad, prema novom Zakonu o zakupu i kupoprodaji prostora, može prodati. Ali ne pod istim uvjetima kao i za obrtnike. 
Cijene neće biti jedinstvene jer će svaki prostor procjenjivati sudski vještak. Pravo prvokupa i popust od najviše 30%, nije poticaj samo vlasnicima obrta. U iduća tri mjeseca, gradovi moraju razraditi uvjete prodaje. Uvjet za stjecanje prava na kupnju je da obrtnik uredni izvršava sve obveze iz ugovora o zakupu.  made-in-croatia.com.hr


24. studenog 2011.
PROMOCIJA PROIZVODA RIBARSTVA
"Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi"
ZAGREB: U četvrtak, 24. studenog 2011. godine s početkom u 11:00 sati na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu počinje manifestacija "Riba Hrvatske - Jedi što vrijedi".
Projekt marketinške promocije proizvoda hrvatskog ribarstva  pod nazivom „Jedi što vrijedi“ održava se u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Posjetiteljima će biti ponuđeni različiti proizvodi hrvatskog ribarstva iz ulova i uzgoja - srdela i inćun, lubin i orada, šaran i pastrva, tuna, mol, škampi, trlja, ugor i školjkaši, pripremljeni na različite načine, a biti će ponuđene i riblje prerađevine – paštete, soljeni i marinirani proizvodi. Proizvode će pripremati vrhunski kuhari te će se prodavati na 13 štandova po simboličnoj cijeni od 5 kuna po porciji. Prikupljeni novac donirat će se u humanitarne svrhe, čime nam je želja i ovako simboličnim iznosom pomoći onima kojima je pomoć zaista potrebna.
U sklopu manifestacije održat će se Okrugli stol “Riba - zdravlje, tradicija i potencijal” na kojem će se prezentirati značaj ribe u prehrani i njena nutritivna vrijednost s jedne, te kulinarske mogućnosti pripreme ribe i njen značaj u kulinarstvu s druge strane a biti će dodijeljene i nagrade najboljim ribarima, uzgajivačima i prerađivačima.
 
Posjetitelji i gosti manifestacije uz ukusan obrok moći će uživati u pjesmama jedne od naših najboljih klapa – Cambi iz Kaštel Kambelovca te tamburaškog sastava Đeram iz Vinkovaca. Taj spoj dalmatinskog i slavonskog melosa govori također o intenciji ovog sveobuhvatnog nacionalnog projekta koji će na samom početku predstaviti raznovrsnu ponudu ribe i okupiti proizvođače i potrošače 24-og. 11. 2011. u Zagrebu.  Trajanje manifestacije predviđeno je do 18,00 sati i očekuje se veliki interes građana te su pripremljeni i promotivni materijali koji će doprinijeti ostvarenju zajedničkog cilja svih uključenih institucija – povećanju potrošnje proizvoda ribarstva.
 
Važno je napomenuti da će se slične manifestacije slijedeće godine održati i u drugim gradovima Hrvatske. "Držimo da je pokretanje ovog projekta s manifestacijom u Zagrebu kao inicijacijom početka provođenja aktivnosti izuzetno važno prvenstveno cjelokupnom sektoru ribarstva i našem stanovništvu, a svakako predstavlja izazov u organizacijskom i tehničkom smislu "istiće se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Made-in-Croatia




Obnova tradicijskog ruha i tekstilnog rukotvorstva u Hrvatskoj nakon Domovinskog rata17.studenog 2011.
HRVATSKO NARODNO BLAGO
Obnova tradicijskog ruha i tekstilnog rukotvorstva
nakon Domovinskog rata

ZAPIS : Josip Forjan

više




8.studenog 2011.
HRVATSKI MODNI DIZAJN
Kolekcija Tea Perića za žene tipa James Bond
Vrlo hvaljena kolekcija dizajnera Tea Perića za modnu kuću MAK predstavljena je kroz modni editorijal web portala moda.hr.


Otkuda inspiracija za kolekciju, otkrio je sam dizajner.

"Kroz svaku svoju kolekciju slavim ženu i nastojim im pokazati i odati svoje poštovanje. U aktualnoj kolekciji TEO P. za MAK za sezonu jesen/zima 2011/12. postavilo se pitanje što bi bilo da je James Bond žena? Kakva bi ona bila? I kako bi se odijevala? Nastojao sam stvoriti kolekciju za upravo takvu, urbanu ženu koja je uvijek dotjerana bez obzira što radi u životu, kakve obveze imala tijekom dana i koliko vremena posvećuje obitelji. Jer ona je tijekom čitavog svog dana zapravo na 'red carpet'-u i nosi odjeću koja je istovremeno šik i lijepa, ali i vrlo nosiva, funkcionalna i ugodna. Takva se žena mora dobro i lijepo osjećati i kada ide u dućan i po djecu u vrtić", kaže dizajner Teo Perić ističući kako je nova kolekcija izuzetno funkcionalna.
"Zahvaljujući kombinaciji pravih boja, tkanina i krojeva, ova je kolekcija istovremeno vrlo nosiva danju kao i navečer. Primjerice, dobar kaput preko finog kombinezona lijepo će vas odjenuti za večer, a za dnevnu varijantu kombinirat ćete fine hlače i laganu bluzu", predlaže dizajner.
Kolekciju TEO P. za MAK karakterizira retro minimalizam, a krojevi su dobri stari klasični i vrlo pročišćeni, no istovremeno i neuobičajeno opušteni kako bi ženama 21. stoljeća bilo ugodno. Iako će se u kolekciji prepoznati utjecaj 80-tih godina 20. stoljeća, koji već lagano vuče na 90-te, ideja svake kolekcije TEO P. za MAK je da postane bezvremenska. I zato i komad iz kolekcije TEO P. za MAK iduće godine neće biti demode, jer se ipak radi o vječnim i elegantnim komadima.
Idealnu MAK ženu utjelovila je lijepa Alma Cerić (Taliamodel), fotografiju potpisuje Goran Čižmešija, za make up se pobrinula Nena Mrkonjić, a za frizuru Ivica Palinić.

press Mak / made-in-croatia
Teop Perić, dizajn

3.studenoga 2011.
OTOČNI PROIZVODI 2011.
Dodjela plaketa u Vodicama
Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta će u četvrtak 3.studenoga u Vodicama dodijelit u otočnim proizvođačima maketu i plaketu oznake Hrvatski otočni proizvod za 2011. godinu.
Prije prigodne svečanosti organiziran je susret s ovogodišnjim dobitnicima oznake Hrvatski otočni proizvod uz izložbu proizvoda, koji su dobili oznaku za 2011. Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom Hrvatski otočni proizvod - HOP, koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pokrenulo je 2007. u cilju poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji kvalitetnih izvornih proizvoda.
U Vodicama će oznaku HOP dobiti novih 87 proizvoda od 51 proizvođača. Oznaku kvalitete u ovom trenutku nose 255 proizvoda i proizvodnih linija 101 otočnog proizvođača sa 20 hrvatskih otoka. Oznaku nose prehrambeni, kozmetički i odjevni predmeti te suveniri kojima je zajedničko da potječu s ograničenih otočnih lokaliteta i rade se u malim serijama.

Ovogodišnje oznake dobit će: vina s Pelješca, Brača, Korčule i Hvara, rakije s Visa, Pelješca, Raba, Brača i Šolte, likeri s Raba, Visa i Brača, maslinova ulja s Prvića, Brača, Raba, Šolte, Paga, Korčule, Krka i Murtera, suveniri s Iža, Lošinja, Hvara, Brača, Murtera, Mljeta, Prvića, Raba, Paga i Cresa, kozmetički proizvodi s Raba, Murtera i Brača, med sa Raba, Hvara, Žirja i Krka, džemovi s Visa, Cresa, Brača i Šolte, sir s Paga i Dugog otoka, tjestenina s Paga, slastice s Paga, Raba, Cresa i Šolte, sardine s Dugog otoka, voćni sirupi s Raba, začinska sol s Pelješca i paprenjak sa Šolte. made-in-croatia.com.hr




26.listopada 2011.
MEĐUNARODNI SAJAM
Eko Etno - međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnih područja
Od 26. do 30. listopada održava se Eko Etno Hrvatska Europa Tour, najveći tradicionalni sajam ruralnih proizvoda i usluga u Hrvatskoj. Sajam je smješten u poslovno-trgovački centar Green Gold u Zagrebu.

Tijekom pet sajamskih dana održat će se bogat program zabave i program prezentacije tradicije i baštine naše zemlje i gostujućih zemalja. I ove godine sajam je ostao vjeran predstavljanju starih obrta, zanata, folklora, gastronomske ponude ruralnih područja, osobito one autohtone i izvorne, ali i turističke ponude hrvatskih sela. Kao i svake godine, Eko Etno Hrvatska Europa Tour donosi brojne zanimljivosti i novosti. Na sajmu će biti predstavljena 'Autohtona hrvatska kuhinja', moći će se kušati razne delicije, najbolji pjenušci, vina i rakije, saznati sve o zdravoj hrani u kuharskim radionicama, vidjeti raskošne uniforme povijesnih vojnih postrojba, ali i susresti kostimirane poznate likove iz bogate zagrebačke povijesti.
Sajam prati svjetske trendove pa je ove godine naglasak na spoju urbanog i ruralnog. Zato su pokrenuta dva nova projekta.
- Eko Etno Modna Platforma predstavit će vodeće dizajnere regije u čijem je fokusu etno odjeća, ali i dizajnere koji modernu odjeću oplemenjuju etno detaljima inspirirani kulturnom i etnološkom baštinom. Modne revije upotpunit će tradicijski nakit i tradicionalne frizure na moderan način. Posjetitelji će u radionicama moći saznati i kako nastaje tradicijski nakit koji je i danas izuzetno lijep, moderan i cijenjen.
-Novost je i Eko Etno Spa zona u kojoj će se posjetitelji moći relaksirati, naučiti sve o prirodnoj kozmetici koja se proizvodi od biljki sa našeg podneblja i uljepšati se u školi šminkanja

Eko Etno Hrvatska Europa Tour je i mjesto poslovnih susreta i napretka koji se omogućuju kroz tematske forume, okrugle stolove, edukacijske seminare. 28. listopada održat će se CEI konferencija na temu "Marketing i brandiranje proizvoda i usluga ruralnih područja". Tijekom konferencije bit će predstavljeni primjeri dobre prakse zemalja članica Centralne europske inicijative (CEI) vezane za ruralni razvoj i brandiranje proizvoda i usluga ruralnih područja kao neizostavnog dijela tog procesa.
Humanitarni karakter neizostavni je dio Eko Etno Hrvatska Europa Toura. 2011. proglašena je Međunarodnom godinom šuma. Tim povodom odlučeno je pomoći u očuvanju tradicije maslinarstva na otoku Braču koji je ovo ljeto opustošio veliki požar i poharao 6000 hektara šuma i poljoprivrednih površina. Procjenjuje se da je izgorjela ¼ otoka. U požaru je uništeno i 50 000 stabala maslina. Humanitarnom akcijom za pomoć opožarenim područjima otoka Brača Eko Etno Hrvatska Europa Tour dat će na još jedan način svoj doprinos u očuvanju tradicije Hrvatske.
Cijenom ulaznice od 15 kn svaki posjetitelj sudjeluje u humanitarnoj akciji.



19. listopada 2011.
SAJAMSKE MANIFESTACIJE
U Splitu započeo međunarodni gospodarski sajam SASO
U Splitu na platou Žnjan od 19. do 23. listopada održava se 16.međunarodni gospodarski sajam SASO a na njemu sudjeluje oko 150 izlagača iz 13 zemalja, osim Hrvatske sudjeluje Njemačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Austrija, Italija, Češka, Poljska, Francuska, Slovačka, Mađarska i Kanada.
Ovogodišnji sajam se održava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hravtske Ive Josipovića, hrvatske Vlade i Splitsko-dalmatinske županije.
Sajamska manifestacija podijeljena je u više specijaliziranih sajmova:  sajam graditeljstva, sajam drvne i metalne industrije, sajam alata i opreme, sajam obrtništva i male privrede, sajam elektronike, energetike i telekomunikacija, sajam financija SAFIR te  sajam ekologije SEKO.
Tijekom sajma će se održat više stručnih konferencija i gospodarskih susreta: dani arhitekata, energetski summit, dan građevinara, dan ekologije te gospodarski susreti B2B, održat će se razne radionice i prezentacije. Made-in-Croatia

11.listopada 2011.
MODNA REVIJA HRVATSKIH OBRTNIKA
U Zagrebu održana 76. Zlatna igla
ZAGREB: U petak, 7. listopada u organizaciji malih obrtnika na Prisavlju u prostorijama HTV-a u Zagrebu održana je 76. Zlatna igla, najdugovječnija modna manifestacija u Hrvatskoj. Reviju su posjetili mnogi uvaženi gosti iz javnog, kulturnog i političkog života, a pozivu zagrebačkih obrtnika odazvao se i  predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.
U izravnom prijenosu, gledatelji su imali prilike vidjeti nove kolekcije poznatih hrvatskih dizajnera-obrtnika.

U studiju HRT-a  svoje su  kolekcije predstavili: ETNA MAAR & SALON MODE BANOVEC, IGGY, KONIG, MU:N, DORA, OBRT ZA DIZAJN KAD-TAD, MODNA MANUFAKTURA MUSTRE, MODNA KUĆA SPOSA, MODA STOLNIK, OTVORENI ATELIJER MILENA, KRZNO SUMRAK, KOKO KOŽNA GALANTERIJA, IGOR DOBRANIĆ, ETNO BUTIK MARA, MUŠKA MODA ŠABIĆ, ELEGANCE MODNI SALON & TORBICE KOART te IGOR GALAŠ.

Obrtnici dizajneri predstavili su dnevne i večernje modele, svatko vjeran vlastitom  kreativnom izričaju. Neki dizajneri iznenadili su upotrebom novih boja i poigrali se novim teksturama tkanina. Predstavljeni su ekstravagantni modeli, hrabre kombinacije printeva i pletiva te uzoraka, ali i mirne, meke linije pojedinih modela. Boje koje sugeriraju kolekcijama jesu siva, crna, narančasta i ljubičasta. Od materijala dominiraju svila, tkanine i meka pletiva. Suorganizator i medijski prkrovitelj ovogodišnuje Zlatne igle je Hrvatska radio televizaija (HRT). obrtnici- zagreb/ Made-in-croatia


11.listopada 2011.
"INVEST IN CROATIA" FORUM
Turizam,energetika i infrastruktura meta su
inozemnih ulagača

ZAGREB: Investicijski forum "Invest in Croatia" koji se od 10.do 11.listopada održava u Zagrebu doveo je brojne aktualne i potencijalne investitore. Forum se održava u organizaciji Vlade RH, HGK, Ministarstva gospodarstva i Hrvatske udruge poslodavaca, a na pet panela razgovara se o najvažnijim područjima ulaganja na koja se Hrvatska želi fokusirati, pogotovo s novim mogućnostima koja pruža pristupanje EU.
Da su otvaranje tržišta rada i kapitala, što će također biti moguće pristupanjem EU, ključni za razvoj i prednost samog pristupanja smatra Andrew Scott, profesor ekonomije na London Busines School.  Scott je upozorio da s ulaskom u EU dolazi i mogućnost jeftinijeg zaduživanja, no upozorava da Hrvatska ne smije odabrati taj put poput primjerice Grčke, već izabrati put privlačenja izravnih stranih investicija. Ulazak na veliko europsko tržište, jaki prirodni resursi poput šume i vode, te otvorena geografska pozicija za nesmetanu trgovinu pritom imaju ključnu ulogu, smatra profesor. ''Znak po kojem ćete znati da ste uspješni bit će velik broj izravnih stranih ulaganja'', zaključuje Scott......



11.listopada 2011.
MEĐUNARODNI SAJAM PREHRANE
Hrvatske tvrtke sudjeluju na "ANUGA"
sajmu u Kölnu

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i pod pokroviteljstvom ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na međunardnom sajmu prehrane "ANUGA" u Kölnu sudjelovat će i 10. hrvatskih tvrtki. Sajam je započeo 8. listopada i tajat će do 12.listopada.

Hrvatske tvrtke su smještene u Paviljonu 11.1 na površini od 100 četvornih metara a posjetitelji će imati prigodu upoznati proizvode tvrtki: Agrolaguna iz Poreča, Arbacommerce iz Zadra, Dupin iz Zagreba, Eko Vrelo iz Belog Manstira, Hermes International iz turčina kraj Varaždina, Leko iz Zagreba, Maraska iz Zadra, Paška Sirana iz Kolana na Pagu, Podravka iz Koprivnice te Stella Mediterranea iz Splita navodi se u priopćenju HGK.

ANUGA je najveći sajam hrane i pića u svijetu.Prostire se na površini 300 000 četvornih metara izložbenog prostora.Na sajmu sudjeluje više od 6500 izlagača i velikim brojem stručnih posjetitelja. Sajam je izvrsno mjesto za pronalazak novih tržišta i ciljnih skupina.
Sudjelovanjem na sajmu i hrvatskim tvrtkama se otvaraju mogučnosti za širenjem tržišta i izvoza.


10. listopada 2011.
OBRTNIŠTVO
Završen 14.Obrtnički sajam Istre
PULA: Podjelom priznanjna i nagrada najboljim izlagačima u nedjelju je 9.listopada završio 14.Obrtnički sajam Istre na kojem je sudjelovalo oko 200 izlagača.
Sajam je trajao 4 dana a na njemu su sudjelovali obrtnici iz 12 hrvatskih županija,obrtnici iz Slovenije i Srbije, 3 škole, brojne obrtničke komore te više obiteljskih gospodarstava.
Za najuspješniju sajamsku prezentaciju 1.mjesto pripalo je zajedničkom pekarsko-trgovačko-slastičarskom obrtu "OŠO" iz Buzeta.
2. mjesto zauzeo je obrt za proizvodnju i trgovinu mesa "Meso Labin -Pršutana Bani" iz Labina a priznanje za 3. mjesto pripalo je poljoprivredni obrt "San Tomasso" iz Rovinja.
Za najbolji proizvod sajma priznanje je dobila obitelj Moravec s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Moravec iz sela Nova Ves kraj Varaždina za proizvod kozji sir. Priznanje za oblikovanje proizvoda pripalo je obrtnu za proizvodnju metalne galanterije "ME-GA" iz Brtonigle.ipress.hr


3.listopada 2011.
FASHION.HR
Modna sezona 2011/012 u izdanju hrvatskih dizajnera
ZAGREB:Na Zagrebačkom velesajmu od 29.rujna - 2.listopada održan 3. Dove Fashion.hr. Hrvatski dizajneri Envy Room, Branka Donassy, Igor Galaš za Arenu, te Ivica Klarić i Zoran Mrvoš za Rio Rijeka te slovenski kreatori okupljeni u grupu Squat predstavili su svoje kolekcije za narednu sezonu. Posljednjeg dana sajma predstavljena je kolekcija Envy Rooma za prolječe /ljeto idućegodine. U njihovoj kreaciji žena je odjevena u uske i kratke haljine ali i duge i lepršave suklnje jarkih boja s jednostavno krojenim majicama. Kreatori Envy Rooma ističu seksipil žene.

Branka Donassy već je uobičajeno pokazala moć skulpturalnog krojenja po kojem je odavno poznata, a boje kojima je baratala su uglavnom crvena, plava, siva i boja fuksije.
Iznenađenje ovogodišnjeg sajma mode bila je inventivna i vrlo zanimljiva revija slovenskih kreatora oklupljenih u grupu »Squat«, koji su pokazali da se u ovoj sezoni vrlo modernim osnovnim bojama – crnom i bijelom, uz dodatak zlatne – mogu, u kombinaciji različitih materijala poput vune i laganih tkanina stvoriti nosivi odjevni predmeti.
Igor Galaš, domaći majstor pletaćih igala dizajnirao je kolekciju u bojama pijeska u suradnji s tekstilnom tvrtkom Arena kojom su prevladavale volumizirane lepršave duge i kratke haljine, kratke jakne, i capri hlače.
Kolaboracija po istoj osnovi – domaći dizajner plus domaća tekstilna tvrtka iznjedrila je i kolekciju koju je u suradnji s tekstilnom tvornicom "RIO" iz rijeke za muškarce dizajnirao Ivica Klarić. Sljedećeg će se ljeta, prema njegovom viđenju, nositi bež, siva i crna odijela, potonja od sjajnih materijala, a Klarić je na modnu pistu vratio i već pomalo zaboravljeno dvoredno kopčanje.

Zoran Mrvoš, pak, za žene predlaže smeđu, bijelu i tamnoplavu kao boje koje će se nositi, hlače lepršavih nogavica, te ultratrendi točkaste topove.
Fashion.hr završio je revijom »Nas dvije« dizajnerice Martine Felje, koju su nosile poznate majke i kćeri te poznate poslovne partnerice.Made-in-Croatia

15.rujna 2011.
TVRTKE
Agrokor uporan, želi ući u Mercator
Hrvatski koncern Agrokor jučer je slovenskom uredu za zaštitu tržišnog natjecanja prijavio namjeru sudjelovanja u procesu kojim većinski vlasnici Mercatora ponovo prikupljaju ponude za prodaju svojih dionica, objavio je ljubljanski Dnevnik.

Banka ING iz Londona kao konzultant vlasnika 50,03 posto Mercatorovih dionica, a riječ je uglavnom o slovenskim bankama i Pivovarni Laško (PL) koju također uglavnom kontroliraju iste banke, do 5. listopada prikuplja neobvezujuće ponude za Mercator. Pri tome je ING o četvrtom po redu postupku, kojim se traži strateški partner najveće slovenske trgovačke kompanije, obavijestio sve koji su se javljali na ranije natječaje pa i Agrokor.

Prilikom posljednjeg postupka ovoga proljeća, kada je 23,34 posto svojih dionica prodavala Pivovarna Laško, Agrokor je ponudio najveću neobvezujuću ponudu. Ona je odbijena zbog ocjene slovenskog regulatora tržišnog natjecanja da bi koncentracija najvećeg hrvatskog i najvećeg slovenskog trgovca zbog njihova diminantnog položaja na lokalnim tržištima u značajnoj mjeri restriktivno djelovala na njihovu konkurenciju te da bi se pogoršali uvjeti za slovenske dobavljače.
Ljubljanski Dnevnik danas prognozira da je malo izgleda da će slovenski regulator i ovoga puta promijeniti svoju ocjenu o mogućim učincima spajanja Agrokora i Mercatora. Prijavom slovenskom regulatoru da namjerava predati neobvezujuću ponudu u sadašnjoj fazi, kad rok za predaju ponuda još nije zaključen, Agrokor na preporuku banaka koje su spremne pratiti njegovu investiciju želi unaprijed dobiti signal hoće li mišljenje regulatora biti drukčije nego prilikom ranijeg natječaja, navodi Dnevnik. Traženje mišljenja regulatora u tako ranoj fazi postupka prikupljanja ponuda nije uobičajeno pa će direktor slovenskog ureda za zaštitu tržišnog natjecanja Damjan Matičič prijavu Agrokora vjerojatno odbiti, piše Dnevnik. List navodi da je prema neslužbenim informacijama interes za Mercator pokazalo desetak fondova i kompanija. U Agrokoru nisu htjeli komentirati izvješće o najavljenom sudjelovanju u kupnji dionica Mercatora. pd /MIC



2.rujna 2011.
TAKO SU RADILE NAŠE BAKE
Kako nastaje izvorni ZG suvenir
Josip Čusak, vitalan 84-godišnjak rođen u Podsusedu prisjetio se kako je to izgledalo kada je s bratom prodavao korpice i zaradio novac

Osmijeh na licu, strpljenje i malo vještine dovoljni su da početnik za nekih sat vremena savlada izradu cvjetne košare, izvornog Podsusedskog suvenira. Sitina, biljka bez koje ne bi bilo ni košarice svježe je ubrana još jutros i spremna je za korištenje, a ispred Knjižnice Vladimira Nazora na Podsusedskom trgu su se okupili radoznali građani Podsuseda. I stariji i oni mlađi spremno su se uhvatili posla. Jedan od njih, Josip Čusak član je udruge Eko 2000, a kao mali također je izrađivao cvjetne košare. Ovaj simpatični Podsuseđanin prisjetio se kako je to nekad u Podsuedu izgledalo.
Tada su, kako kaže korpice bile puno cjenjenije i on i njegova sestra su mogli dobro zaraditi. Djeca Podsuseda plela su i kitila košarice poljskim cvijećem, kestenom, bazgom vrtnim ružama i ivančicama.
A da izrada cvjetnih košara i nije tako jednostavna shvatili su sudionici radionice koji su se vrlo entuzijastično započeli plesti, no tada im je malo zapelo. Zato su potražili pomoć koordinatorice Knjižnice Sandre Berak i ostalih stručnih voditeljica.
Iako je izrada išla sporo, većina se dobro zabavila. Na radionicu su pozvani svi koji žele naučiti nešto novo, ali i prisjetiti se kako je to nekad izgledalo. Uz budno oko Predsjednice udruge eko 2000, Podsusedske svečanosti će trajati sve do studenog na četiri lokacije. U sklopu programa planinarit će se na Kamene svate, tu je i program padobranaca zrakoplovnog centra Croatia, te vrlo atraktivan viteški turnir Franje Tahyja. Za više informacija posjetite mrežnu stranicu Podsusedskih svečanosti. Ulaz na sva događanja je besplatan. Tanja Molvarec, Zagrebancija.com


31.kolovoza 2011.
PLATEŽNA SPOSOBNOST
Prosječna neto plaća za lipanj 5.498 kuna
Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za lipanj u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1,5 posto, a realno je niža za 0,4 posto.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine iznosila je 5.398 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje lani nominalno više za 2,1 posto, a realno je niže za 0,2 posto.
Najviše prosječne mjesečne neto plaće za lipanj isplaćene su u zračnom prijevozu (10.017 kuna), vađenju sirove nafte i prirodnog plina (9.449 kuna), promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta (9.298 kuna), financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova (8.521 kuna), proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (8.453 kune), te računalnom programiranju, savjetovanju i djelatnostima povezanim s njima (8.405 kuna).
Najniže prosječne mjesečne neto plaće za lipanj isplaćene su u proizvodnji odjeće (2.815 kuna), proizvodnji kože i srodnih proizvoda (2.941 kuna), uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnostima uređenja i održavanja krajolika (3.155 kuna), preradi drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja, proizvodnji proizvoda od slame i pletarskih materijala (3.186 kuna), te zaštitnim i istražnim djelatnostima (3.258 kuna).
Najviše prosječne mjesečne neto plaće za razdoblje od siječnja do lipnja isplaćene su u promidžbi (reklami i propagandi) i istraživanju tržišta (9.711 kuna), zračnom prijevozu (9.211 kuna) i telekomunikacijama (9.070 kuna), a najniže prosječne mjesečne neto plaće za isto razdoblje u proizvodnji odjeće (2.815 kuna), proizvodnji kože i srodnih proizvoda (2.839 kuna), te uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada i djelatnostima uređenja i održavanja krajolika (3.117 kuna).
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Hrvatske za lipanj iznosila je 7.907 kuna, što je nominalni porast za 1,7 posto, a realni porast za 2,2 posto u odnosu na svibanj. Prosječna mjesečna bruto plaća za lipanj u odnosu na isti mjesec lani nominalno je viša za 1,9 posto, a realno je niža za 0,1 posto.Prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje od siječnja do lipnja ove godine iznosila je 7.743 kune, što je u odnosu na isto razdoblje lani nominalno više za 1,1 posto, a realno je niže za 1,2 posto. business.hr

31. kolovoza 2011.
OBRTNIŠTVO
Obtnik iz Bjelovara gradi tvornicu vrijednu 20 mil. kuna
Josip Renić, obrtnik iz Bjelovara, bavi se obradom obojenog metala a glavni partner mu je tvrtka Troha-dil.Njegov obrt se bavi obradom obojenih metala, aluminija te inoksa za poznatoga kupca za kojeg se mogu raditi po narudžbi, primjerice, aluminijski prozori, vrata, zimski vrtovi i sve vrste pročelja. Kaže da je prije krize, a čak i tada kad se ona već osjetila, poslovao vrlo dobro jer je 2008. radio niz trgovačkih centara Pevec koji su se gradili u Kutini, Slavonskom Brodu, Beogradu, Osijeku... Krizu je prebrodio i nije otpustio niti jednog radnika. U prošloj je godini sa 16 zaposlenih ostvario ukupan prihod od 5,2 milijuna kuna, a u prvom polugodištu ove godine u odnopsu na isto razdoblje protekle godine veći su za 10% i već sada moraju raditi prekovremeno. Možda do kraja godine, kaže, poveća i broj zaposlenih jer prema sadašnjim dnevnim fakturama treba u 2011. ostvariti između sedam i osam milijuna kuna ukupnog prihoda.
Nakon preseljenja u novu tvornicu koju gradi u poslovnoj zoni Severin broj zaposlenih bit će barem dvostruko veći, a u njoj će se proizvoditi čelične hale, od projektiranja preko izrade do montaže. Renić vjeruje kako podiže tvornicu za budućnost u kojoj u jednoj smjeni može raditi najmanje 50 ljudi. To će ovisiti i o tomu kako će se postaviti mlađi naraštaj, tri sina koja studiraju tehničke fakultete (arhitekturu, građevinarstvo i elektrotehniku).

Tvornice na 10.000 kvadrata
Renić je obrt započeo 1989. kada je podigao proizvodnu halu površine 1200 kvadrata u Bjelovaruna. Danas radi svu crnu i alu bravariju te sve vrste staklarskih radova.Prije desetak godina kupljena je izo linija, obrada i ugradnja stakla u građevinarstvu što se poklopilo i s ekspanzijom Troha-dila za koji je obrt postao glavni dobavljač i isporučitelj kompletnih staklarskih radova. Tako se uz Troha-dil, koji se snažno razvio, razvio i Renić. Stoga je odlučio prije nekoliko godina kupiti zemljište u poslovnoj zoni Severin, šest kilometara od Bjelovara, u pravcu Daruvara. Zonu su osnovali Bjelovarsko-bilogorska županija i općina Severin i opskrbili svim energentima - plinom, električnom energijom i ostalim na prostoru veličine 21 hektara. U prvom krugu natječaja građevinsko zemljište kupilo je sedam poduzetnika, među njima i Renić, koji je uzeo 10.000 kvadrata. U zoni je predviđena gradnja motela, benzinske crpke i niza pratećih objekata, ali dosad su se preselile i počele s radom tri tvrtke.
Ukupna investicija iznosi 20 milijuna kuna i do sada je uložio 3,5 milijuna kuna u armature za stupove, temelje gradilišta i ostale pripreme. Priznaje da je zemlju kupio vrlo povoljno za oko 200.000 kuna, odnosno 20 kuna po kvadratu. "Bio je to pravi poticaj za poduzetnike u županiji i zahvalni smo državi što nam je to omogućila", kaže naš sugovornik. U zoni je dosad napravljena kompletna infrastruktura s biološkim pročišćivačem. Novu tvornicu Renić će graditi u fazama tako da kompletno preseljenje sa sadašnje lokacije planira u vremenu od tri godine. Tvornica ne mora nužno biti samo za proizvodnju kojom se obrt sada bavi, jer tvrdi "ne moram se ovime baviti cijeli život i ako nađem drugi proizvod, hala je dovoljno velika". U tlocrtu hala iznosi 4300 kvadrata, a ukupno s katnim dijelom i aneksom imat će korisnog prostora 5500 četvornih metara s centralnim grijanjem, hlađenjem i svime ostalim. U halu će se investirati nova oprema za oko tri milijuna kuna s većom i potpuno automatskom izo linijom. Renić planira imati tri pogona, čelik, aluminij i staklo. PD



31.kolovoza 2011.
STAMBENI KREDITI
ZABA vraća više naplačenu ratu vlasnicima subvencioniranih kredita
Klijenti Zagrebačke banke koji su korisnici Vladina projekta subvencioniranja stambenih kredita prema kojemu trebaju plaćati samo polovicu tog kredita dok drugu treba isplatiti država, ostali su nemalo iznenađeni nakon što im je banka "pojela" iznos čitave rate kredita.



31.kolovoza 2011.
TRŽIŠTE DIONICA RASTE
Na Zagrebačkoj burzi indexi rastu
Prateći pozitivna kretanja na svjetskim burzama, na Zagrebačkoj burzi indeksi su danas porasli, treći dan uzastopno, pri čemu se najviše trguje dionicom HT-a.
Oba indeksa oko podneva bila su 0,44 posto u plusu. Pritom je Crobex dosegnuo 2023 boda, a Crobex10 1097 bodova.Redovni promet dionicama iznosio je 6,3 milijuna kuna, što je oko milijun više nego jučer u ovo doba."Domaće tržište nastavlja pratiti kretanja na svjetskim burzama. S tehničkog aspekta, Crobex se zaustavio nadomak otporne razine od 2024 bodova, na kojoj se nalazi 20-dnevni pomični prosjek. Vidjet ćemo hoće li do kraja dana imati snage za probijanje te razine", ističe glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest Stjepan Laća.
Kako dodaje, drugi otpor Crobexu nalazi se na 2040 bodova, što je njegova najviša razina od početka mjeseca."S druge, pak, strane, podrške Crobexu nalaze se oko 2010 bodova, gdje je rastuća linija trenda iz ožujka 2009. godine, potom na 2000 i 1986 bodova. Crobex se trenutno kreće u uskom rasponu između mnogo otpornih i potpornih točaka, a njegov daljnji smjer ponajviše će biti pod utjecajem zbivanja na svjetskim burzama", navodi Laća.
Na europskim burzama, pak, najvažniji indeksi danas su u plusu za više od jedan posto, a i američki terminski indeksi ukazuju na pozitivan početak trgovanja na Wall Streetu.
"Indikativno je da i kod loših vijesti, poput primjerice jučerašnje objave pada indeksa povjerenja potrošača u eurozoni i SAD-u, burze i dalje rastu. Rezultat je to nade investitora da će uskoro biti odobreni novi monetarni poticaji u SAD-u. Iduća sjednica Fedovog Vijeća za operacije na otvorenom tržištu bit će 21. rujna", navodi Laća.
Nove smjernice investitorima dat će današnji podaci ADP-a o zaposlenosti u kolovozu u američkim privatnim kompanijama, potom sutra PMI indeks industrijske aktivnosti, a u petak službeno izvješće američke vlade o zaposlenosti u proteklom mjesecu.
Na domaćem tržištu jedina s milijunskim prometom do podneva je bila dionica HT-a, kojom je ostvareno tri milijuna kuna prometa. Cijena joj je pritom ojačala 1,42 posto, na 252 kune. Po visini prometa slijedi dionica Riviere Poreč, sa 804.300 kuna prometa i padom cijene za 4,55 posto, na 210 kuna.Promet iznad pola milijuna kuna ostvaren je još i dionicom Zagrebačke banke. Pritom joj je cijena oslabila 0,1 posto, na 52,56 kuna. busdiness.hr

31.kolovoza 2011.
STAMBENI KREDITI
ZABA vraća više naplačenu ratu vlasnicima subvencioniranih kredita
Klijenti Zagrebačke banke koji su korisnici Vladina projekta subvencioniranja stambenih kredita prema kojemu trebaju plaćati samo polovicu tog kredita dok drugu treba isplatiti država, ostali su nemalo iznenađeni nakon što im je banka "pojela" iznos čitave rate kredita.
U
Zagrebačkoj banci priznaju pogrešku nastalu zbog zakašnjele dokumentacije prema vladinoj Agenciji za posredovanje i promet nekretninama te poručuju kako se radi na rješavanju problema.
U Zabi nam nisu željeli potvrditi da su o pogrešci saznali tek nakon što su ih klijenti nazvali da se požale i raspitaju o čemu je riječ. Tvrde kako je cjelokupni iznos prvog anuiteta stambenog kredita po APN-u modelu naplaćen kod "svega nekoliko klijenata" u Zagrebačkoj banci. Greška je, kažu u Zabi, nastala prilikom naknadne dostave podataka o pojedinim realiziranim kreditima od strane Banke prema APN-u."Ostalim našim klijentima, njih više od 700, iznos anuiteta kojima je došao na naplatu po navedenom stambenom kreditu je u potpunosti točno proveden.Ovom prilikom još se jednom ispričavamo našim klijentima koji su zbog ove situacije doživjeli neugodnost, no ističemo da je riječ o izoliranim slučajevima i da smo s njima već stupili u kontakt te uplatili povrat novca", tvrde u Zabi.business.hr

28.srpnja 2011. u 15:20
STAMBENI KREDITI
Dužnici kredita u švicarskim francima se udružuju
Zbog rasta švicarskog franka dužnici kradita u ovoj valuti suočeni su s velikim poteškočama vezano za otplatu rata kredita. Kako bi zajednički riješili svoj problem pokrenuta je inicijativa i pokrenuta udruge pod nazivom "FRANAK". Sastanak udruge već je održan u Zagrebu i Splitu, a na redu su Rijeka i Osijek, zatim slijedi službena registracija udruge te konkretni potezi.

Okupljeni u Udruzi Franak potpisali su ugovore s valutnom klauzulom i nije im namjera sada tražiti spas iz državnog proračuna, već žele da HNB i država prisile banke da se njihovo dužničko ropstvo pretvori u uravnotežen odnos s bankama, u kojem će obje strane u jednakoj mjeri podnositi rizik kredita, piše Novi list.
Prema pisanju istog u Hrvatskoj se preko Facebooka i foruma stvara kritična masa, okupljaju se stotine mladih obitelji koje već sada ne mogu otplaćivati stambene kredite za svojih 35, 50, 60 kvadratnih metara. "Prvih i jedinih kvadrata u životu, koje će uskoro izgubiti, a banci i dalje dugovati, ne počnu li država i regulator, HNB, obavljati svoj posao", ističu.


DANAS
Švicarski franak ponovno skočio, približio se iznosu 6,5 Kn

Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,15 posto, a za nešto više od jedan posto oslabila je prema američkom dolaru i švicarskom franku, pa je franak dosegnuo novi rekordni srednji tečaj od gotovo 6,49 kuna.
Rast franka odraz je okolnosti na međunarodnim valutnim tržištima, jer se ulagači okreću franku percipirajući ga kao sigurno utočište za vrijeme pritisaka na dolar i euro.
Dolar je danas, dok u SAD-u još uvijek traje rasprava o povećanju dozvoljene razine zaduživanja države, pao na novu rekordno nisku vrijednost u odnosu na franak pa na međunarodnim tržištima jedan dolar vrijedi 0,7990 franaka. Pritisci na euro rezultat su strahova od širenja krize iz Grčke u druge zemlje eurozone. Euro je danas oslabio i prema dolaru i prema franku te jedan euro vrijedi 1,1433 franka što nije daleko od rekordno najniže razine od 1,1365 franaka.

Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a srednji tečaj švicarskog franka iznosi 6,489748 kuna, a rast tečaja franka ponajviše pogađa sve koji imaju kredite vezane uz tu valutu.Tako je primjerice danas utvrđeni srednji tečaj franka za oko 23 posto veći nego na isti dan prošle godine, za 35 posto je veći nego istog dana 2009., a za čak 46 posto je veći nego na tečajnici HNB-a utvrđenoj 28. srpnja 2008. kada je iznosio 4,43 kune.
To pak znači da je mjesečna rata stambenog kredita od primjerice 680 franaka krajem srpnja 2008. iznosila nešto više od tri tisuće kuna, u istom vremenu lani popela se na gotovo 3600 kuna, a prema danas utvrđenom tečaju skočila je na više od 4400 kuna.
Gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva u Hrvatskoj pak odnosi se na kredite vezane uz švicarsku valutu. Pritom je prema vrstama kredita vezanim za švicarac najveći udio kod kredita za kupnju automobila oko 53 posto i stambenih kredita oko 41,5 posto.
Kuna je na današnjoj tečajnoj listi središnje banke oslabila i prema euru i to za 0,15 posto, pa tečaj eura iznosi 7,452178 kuna. Prema američkom dolaru kuna je oslabila za 1,14 posto, a prema britanskoj funti za 0,81 posto. Srednji tečaj dolara na današnjoj tečajnoj listi HNB-a je 5,195690 kuna, a funte 8,499291 kunu

28.srpnja 2011.
ULAGANJA
Strana ulaganja u Hrvatsku drastično padaju
Očito je Hrvatska ne privlači dovoljno izravnih stranih investicija pa tim više čudi što ne postoji agencija koja bi promicala projekte i potencijalnim ulagačima približila mogućnosti i prednosti ulaganja. Prema izravnim stranim ulaganjima, koja su u prošloj godini iznosila svega 583 milijuna dolara, Hrvatska se vratila na razine iz 90-ih godina, a glavni konkurentni iz regije su nas prestigli, rečeno je na predstavljanju ovogodišnje analize međunarodnih ulaganja World Investment Report 2011, koju priprema Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD).
'U Hrvatskoj vlada inercija i otpor prema stranim ulaganjima', ocijenio je Branko Vukmir, posebni savjetnik UNCTAD-a, komentirajući porazne podatke za prošlu godinu. U analizi UNCTAD-a, Hrvatska je smještena u regiju jugoistočne Europe s Albanijom i pet zemalja bivše Jugoslavije.

Za razliku od Hrvatske, koja u prošloj godini bilježi drastičan pad inozemnih ulaganja, ostale zemlje iz regije bilježe bolje rezultate. Tako je na prvom mjestu Srbija sa 1,3 milijarde dolara, drugoplasirana je Albanija s nešto više od milijardu dolara, a treća je Crna Gora sa 780 milijuna dolara. Hrvatska se smjestila tek na četvrtu poziciju sa 583 milijuna dolara. Iza nas je Makedonija sa 293 milijuna dolara te Bosna i Hercegovina sa 63 milijuna dolara.
Vukmir je oštro kritizirao Vladinu politiku prema stranim ulaganjima, upozorivši na brojne propuštene mogućnosti te administrativne barijere koje odvraćaju strane ulagače. Kao neshvatljiv potez proglasio je ukidanje Agencije za promicanje stranih ulaganja, a kao jedan od najvećih promašaja donošenje Zakona o javno-privatnom partnerstvu.

'Zakon o javno-privatnom partnerstvu donesen je prije tri godine, a do danas nije realiziran nijedan projekt zbog komplicirane procedure odobravanja', ustvrdio je Vukmir. Globalno u prošloj su godini strana ulaganja iznosila 1.240 milijardi dolara, što predstavlja rast od 5 posto u odnosu na 2009, ali je to još uvijek znatno ispod prosjeka pretkriznog razdoblja. U 2010. primjetan je trend seljenja međunarodne proizvodnje i trgovine u zemlje u razvoju. O tome svjedoči činjenica da su prvi put u povijesti zemlje u razvoju apsorbirale više od polovice stranih ulaganja. Uočljiv je i trend sve snažnije koordinacije politike privlačenja stranih ulaganja industrijskom politikom.

Na svjetskoj razini najveći rast stranih ulaganja bilježi Kina koja je prvi put privukla više od 100 milijardi dolara, a kao nove investicijske meke profilirali su se i Indija, Brazil, Argentina i Rusija. Najveći magnet za ulaganje je i dalje SAD koji je u 2010. privukao 228 milijardi dolara stranog kapitala. Istovremeno, Europska unija je pretrpjela osjetan pad ulaganja. SAD drži vodeće mjesto i kao izvoznik kapitala. U 2010. godini SAD je prema inozemstvu plasirao 328 milijardi dolara. Kao veliki izvoznici kapitala ističu se i Njemačka (104 milijarde dolara), Francuska (84 milijarde dolara) i Kina (68 milijardi dolara).


28.srpnja 2011.
KOMPANIJE
Ericsson NT iz gubitka u dobit od 36,9 milijuna kuna, ali uz pad prihoda
Ukupni prihodi u prvom su polugodištu iznosili 610,55 milijuna kuna, što je 5,4 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju. Ukupni rashodi iznosili su 573,61 milijun kuna i bili su 16,6 posto manji nego lani. Knjižene narudžbe bilježe smanjenje od 24 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te iznose 536,1 milijun kuna, dok su prihodi od prodaje manji za 4 posto te iznose 591 milijun kuna, pokazuju podaci iz izvješća. U ukupnim prihodima od prodaje udio domaćeg tržišta čini 29,1 posto, izvoz u ostale zemlje sudjeluje s 33,2 posto, dok izvoz na Ericssonovo tržište sudjeluje s 37,7 posto.

Bruto marža iznosi 13 posto, naspram 19 posto u prvom polugodištu prošle godine. Smanjenje bruto marže posljedica je investiranja u tržišta u regiji s ciljem osiguranja novih poslova i jačanja tržišnog udjela, pojašnjavaju iz tvrtke. Na bruto maržu utječe i asortiman prodanih proizvoda i usluga te niža marža na određenim projektima iz područja industrije i društva u drugom tromjesečju.

Novčani tok od poslovnih aktivnosti ostvaren je u iznosu od 70,2 milijuna kuna. Nakon isplate dividende za 2010. godinu u iznosu od 251,3 milijuna kuna, ukupna novčana sredstva uključujući financijsku imovinu na kraju lipnja ove godine iznose 542,4 milijuna kuna, što čini 48 posto ukupne imovine. ''Poslovanje Ericssona Nikole Tesle odvijalo se u složenom i zahtjevnom okruženju obilježenom smanjenim investicijama operatora, kontinuiranim pritiskom na cijene i jakom konkurencijom. Na pojedinim tržištima svjedoci smo nepovoljnih političkih i gospodarskih kretanja. U segmentu industrije i društva prisutan je trend rezanja budžeta i odgađanja investicija...'', stoji u komentaru Gordane Kovačević, predsjednice Ericssona Nikole Tesle.pd


28.srpnja 2011.
DEPOZITI
U svibnju zabilježen rast depozita
Ukupni štedni i oročeni kunski i devizni depoziti kod banaka u Hrvatskoj, koji su na kraju svibnja iznosili 179 milijardi kuna, povećani su tijekom svibnja za 1,7 milijardi kuna ili 1 posto, i to u potpunosti zbog tečajnih promjena.

Isključi li se utjecaj tečaja, devizni su se depoziti u svibnju smanjili, dok je povećanje zabilježeno samo kod kunskih depozita, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.Takva kretanja, ističu analitičari središnje banke, nastavak su trenda prisutnog od početka godine.
Kunski, štedni i oročeni, depoziti kod banaka na kraju svibnja iznosili su 37,5 milijardi kuna, i u odnosu na mjesec prije povećani su za 703,7 milijuna kuna. Devizni depoziti pak na kraju svibnja iznosili su 141,5 milijardi kuna, što je nominalno povećanje za 999,9 milijuna kuna u odnosu na prethodni mjesec. No, isključi li se utjecaj tečaja, devizni su se depoziti u svibnju smanjeni.

Trošenje deviznih depozita poduzeća glavni je činitelj smanjenja ukupnih depozita. Devizni su se depoziti tog sektora od početka godine smanjili za 4,6 milijardi kuna ili 22 posto, dok su se njihovi kunski depoziti umjereno povećali, navode analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a.U isto vrijeme štedni i oročeni depoziti stanovništva blago su porasli, što je, uz utjecaj i nadalje usporene gospodarske aktivnosti, sezonski uobičajeno za to doba godine.
Kunski štedni i oročeni depoziti kod banaka na kraju svibnja iznosili su 37,5 milijardi kuna i bili su za 703,7 milijuna kuna veći krajem travnja. Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj 2010., povećani su za nešto više od 2,1 milijarde kuna ili za 6,1 posto. Sa 53,3 posto u ukupnim kunskim depozitima zastupljeni su depoziti stanovništva, koji su krajem svibnja iznosili 19,98 milijardi kuna.

Kunski depoziti trgovačkih društava na kraju svibnja iznosili su 9,86 milijardi kuna.
U ukupnim deviznim, štednim i oročenim, depozitima udio depozita stanovništva premašio je 86 posto. Devizni depoziti građana kod banaka na kraju svibnja ove godine iznosili su 121,8 milijardi kuna. Devizni depoziti poduzeća pak krajem svibnja iznosili su 16,2 milijarde kuna, što je udio od 11,5 posto u ukupnim deviznim depozitima kod banaka u Hrvatskoj.business.hr

6.kolovoza 2011.
BANKARSTVO
Ništa od oporezivanja bankama
Kako se švicarski franak posljednjih dana počeo ispuhivati prema euru, moglo bi za tjedan, dva ili tri ispasti da je model pomoći koji se u dogovoru Vlade, banaka i HNB-a ovih dana finalizira pregazilo vrijeme - barem kada je riječ o natezanjima oko razine obračunskog ili fiksnog tečaja. U samo nekoliko dana, računajući i početak ovotjedne trgovine, franak je oslabio gotovo 10 posto, s nepunih 7,2 na nešto više od 6,5 kuna.

Ako je još potkraj prošlog tjedna i bilo dvojbi oko toga hoće li obračunski tečaj biti 6 ili 5,8 kuna za franak, na čemu su otpočetka inzistirali u Vladi, tržišna kretanja sada očito više idu u prilog nižoj koti. Konačna potvrda detalja dogovora Vlade i banaka kojima se naknadno pridružila i Hrvatska narodna banka očekuje se nakon završnog sastanka u srijedu. Premijerka Jadranka Kosor prigodu te objave vjerojatno je isplanirala za sebe.

Ključni su elementi prelomljeni potkraj prošlog tjedna, a ovih se dana bruse detalji, no kako to obično biva, vrag najčešće i jest u detaljima.
Prema glavnim elementima koji su ovih dana dospjeli u javnost, cijela je priča dosta razvodnjena. Čelnici vodećih banaka s Vladom su ušli u trgovinu. Oni su izbjegli porez (na aktivu u ‘švicarcima’) koji bi im bio izravni teret s obzirom na predviđenu tečajnu razliku pri konverziji kredita. Time su, dakle, ishodili bitno ublažavanje prvotnih zahtjeva Vlade, budući da sada ispada da na njihov teret ide uglavnom smanjivanje postojećih kamatnih stopa. No, Vlada će dobiti ono što je kratkoročno najviše zanima: nekoliko desetaka tisuća građana (i njihovih obitelji) će prije parlamentarnih izbora dobiti barem dvije smanjene rate stambenog kredita.

Koncepcijski se model pomoći socijalno ugroženim građanima vratio na početnu ideju o tzv. balon kreditima koji predviđaju da se tzv. ostatak vrijednosti odnosno razlika obračunskog i tržišnog tečaja izuzme iz otplatnog plana na nekoliko godina - najvjerojatnije pet.
U kojoj će se valuti knjižiti taj ostatak vrijednosti te koliku će kamatu na nj obračunavati banke, zasad nije do kraja jasno, no trenutni smjer tečaja ide ka smanjenju ‘balona’. U bankama navodno zagovaraju da kamata na ‘balon’ bude na razini koja barem pokriva njihove troškove, a govori se da bi mogući kompromis mogao biti na pola puta između nula (što bi željela Vlada) i 4 posto (što traže banke). I na pitanje koliko će banke smanjiti postojeće osnovne kamate, precizan odgovor još se ne zna jer su posljednjih mjeseci primjenjivale različitu praksu u tom smislu. Onima koje su jače dosad smanjivale kamate prijedlozi o (daljnjem) rezanju za, primjerice, jedan posto, su neprihvatljive.
Očito će se to pitanje regulirati načelno. Kako god bilo, model će se regulirati posebnom uredbom Vlade, a kako ne bi zapeo na Ustavnom sudu, predviđeno je da načelno uredi i za korisnike kredita u drugim valutama.

Kretanje tečaja
Pad ka 6,5 kuna za franak Euro se prema švicarskom franku početkom ovog tjedna nastavio odljepljivati od povijesnog dna i približavanja omjeru 1:1. U ponedjeljak oko 15 sati međubankarske su se kotacije kretale oko 1,13 franaka za euro, uz najvišu na 1,146. U Hrvatskoj je ponedjeljak bio neradni dan, no kako se euro ustalio oko 7,44 kune, franak zapravo polako klizi i prema domaćoj valuti. Jučerašnji tečaj EUR/CHF sugerira njegov pad prema 6,5 kuna. Time se i razlika obračunskog tečaja, prema modelu pomoći (5,8 kuna) smanjila na oko 12%. poslovni.hr



10.srpnja 2011.
PROJEKT MINISTARSTVA TURIZMA
"Hrvatska autohtona kuhinja"
ZAGREB:U petak je u  Hrvatskoj obrtničkoj komori -HOK predstavljen projekt Ministarstva turizma "Hrvatska autohtona kuhinja". To je projekt je kojem će se ugostiteljski objekti koji to žele moći okititi oznakom »Hrvatska autohtona kuhinja« ukoliko na svom jelovniku imaju barem 70 posto sa popisa od oko 500 jela za koje je radna skupina utvrdila da su autohtoni hrvatski.

Objekti kojimaće to biti nagli preokret u odnosu na trenutno stanje moći će za početak staviti malu oznaku autohtonosti u jelovniku uz autohtono jelo iz svoje ponude. A da bi uopće došli u obzir za dodjelu oznake, ugostiteljima valja prije svega ispuniti zahtjev za utvrđivanjem posebnog standarda "Hrvatska autohtona kuhinja".
Projek bi se već sljedećeg tjedna trebao naći na web stranici Ministarstva, nakon čega slijede i prvi popunjeni zahtjevi zainteresiranih i provjera komisije ne bi li, kako se očekuje, već za jedno dva do tri tjedna dobili i prve ugostiteljske objekte s oznakom. Troškovi podnošenja zahtjeva su oko 1.000 kuna, a što se troška izrade table tiče za sada je u igri ponuda vrijedna 600 kuna. 

Sam Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda »Hrvatska autohtona kuhinja« je, kako reče državni tajnik u Ministarstvu turizma Željko Lenart, fleksibilan, i lako ga se dade širiti. Cilj projekta je svakom gostu dati do znanja da tamo gdje je oznaka može pojesti hrvatsko autohtona jela, baš kao i potaknuti ugostitelje na čim veće korištenje kvalitetnih domaćih namirnica.Da je projekt itekako dobrodošao, ilustrirano je i podatkom kako turisti u Europi jednu trećinu svojih troškova daju na gastronomiju. 
Na popisu autohtonih hrvatskih jela su, među ostalim, artičoke u ulju, čvarci, kamenice, slane srdele, viška pogača, soparnik, maneštra od bobića, jaretina pod pekom, žgvacet od teletine, šurlice, šparoge divlje na salatu, paradižot...novilist.hr



4.srpnja 2011.
HRVATSKI PROIZVOD
HŽ pustio u promet novi elektromotorni vlak
Hrvatske željeznice su pustile u promet elektromotorni vlak (EMV) koji će od 4. srpnja redovno prometovati na relaciji Zagreb - Vinkovci i obrnuto te na relaciji Zagreb - Sisak i obrnuto.
Svečenom puštanju u promet na zagrebačkom Glavnom kolodvoru prisustvovala je Jadranka Kosor, predsjednica hrvatske Vlade s ministrima te predstavnici lokalne samouprave i gospodarstvenici.




21.lipnja 2011.
Luka Ploče objavila javni poziv za dokapitalizaciju
Luka Ploče je u ponedjeljak 20.lipnja objavila javni poziv postojećim dioničarima na sudjelovanje u prvom krugu dokapitalizacije, pozivajući ih na upis 200.353 nove redovne dionice, uz raspon cijene od 800 do 1.200 kuna po dionici.
Povećanje temeljnog kapitala provest će se u dva kruga. Upis dionica u prvom krugu trajat će 14 dana od dana javnog poziva na upis dionica, odnosno od danas. U prvom krugu nove dionice će se ponuditi dioničarima koji su to bili 31. siječnja ove godine. Svaki dioničar ima pravo upisati 0,9 novih dionica na jednu koju već ima. U drugom krugu će cjelokupnoj investicijskoj javnosti biti ponuđene nove dionice koje nisu upisane u prvom krugu.
Povećanje temeljnog kapitala provest će se u dva kruga. Upis dionica u prvom krugu trajat će 14 dana od dana javnog poziva na upis dionica, odnosno od danas. U prvom krugu nove dionice će se ponuditi dioničarima koji su to bili 31. siječnja ove godine. Svaki dioničar ima pravo upisati 0,9 novih dionica na jednu koju već ima. U drugom krugu će cjelokupnoj investicijskoj javnosti biti ponuđene nove dionice koje nisu upisane u prvom krugu.


21.lipnja 2011.
REPOVI AFERE SPAJS
Unilever kupuje 10,6 posto Podravke
Multinacionalna korporacija Unilever zainteresirana je za preuzimanje 10,6 posto dionica Podravke koje drži OTP banka, doznaje Business.hr iz dobro obaviještenih izvora, koji su željeli ostati neimenovani.
Riječ je o dionicama koje su nakon afere Spice završile u mađarskoj banci kao zalog za kredit, a prije nekoliko mjeseci moglo se čuti kako je jedna inozemna prehrambena kompanija zainteresirana za kupnju tih Podravkinih dionica. Iz Unilevera do zaključenja broja nisu potvrdili tu vijest, a iz Uprave Podravke kazali su da menadžment ne pregovara na temu prodaje Podravkinih dionica u vlasništvu Mola odnosno OTP-a. business.hr


21.lipnja 2011.
HRVATSKI IZVOZ RASTAO U PRVOM KVARTALU
U Hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri ovogodišnja mjeseca, nakon što je zakratko prekinut u ožujku, ponovno je nastavljen rast izvoza uz niži postotni porast uvoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom poboljšana sa 57,9 posto u prva četiri lanjska mjeseca na 61,5 posto u istom razdoblju ove godine.
Hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 21,3 milijarde kuna, što je 9 posto više nego u istom lanjskom periodu, dok je uvoz bio 34,6 milijardi kuna ili 3,5 posto veći, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku.Manjak u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 13,3 milijarde kuna, što je za 4,1 posto manji deficit nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.
U travnju je zabilježena daleko veća vrijednost izvoza brodova i naftnih derivata nego u prethodnim mjesecima ove godine, što je ponovo dovelo do kumulativnog rasta izvoza na godišnjoj razini, napominju analitičari Centra za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (HGK) u "Gospodarskim pokazateljima". Trendovi kretanja ostalih djelatnosti nisu zabilježili takve promjene, odnosno vrijednost izvoza bez ove dvije djelatnosti je u prva tri mjeseca na godišnjoj razini povećan za 8,8 posto, a u četiri za nešto manjih 8,2 posto.

Najveći utjecaj na ostvareni rast izvoza imao je izvoz naftnih derivata, kemijska industrija kod koje se isticao izvoz umjetnih gnojiva i plastičnih tvari u primarnim oblicima, proizvodnja metala te izvoz otpada kod kojeg se najveći dio odnosi na otpadno željezo. Među djelatnostima čija je vrijednost izvoza izrazitije smanjena je rudarstvo i vađenje, odnosno izvoz zemnog plina čija je vrijednost smanjena za 34,6 posto. Kod uvoza je pak nastavljen blagi trend ubrzavanja dinamike rasta, pa je rast uvoza sa 2,8 posto u prva tri mjeseca povećana na 3,5 posto u prva četiri.

Analitičari HGK navode da je daleko najveći utjecaj na takvo kretanje uvoza imao uvoz sirove nafte čija je vrijednost povećana za približno 40 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje (značajan utjecaj rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu za približno 23 posto). Pored nafte, na rast vrijednosti uvoza su najviše utjecali uvoz kemikalija i kemijskih proizvoda, motornih vozila te uvoz prehrambenih proizvoda. Kako se pad deficita bilježi već treću godinu za redom njegov je iznos smanjen za 52,3 posto u odnosu na isto razdoblje predkrizne 2008. godine. pd



22.svibnja 2011.
Akcija Kupujmo hrvatsko održana u Puli
Brojni Puljani odazvali su se akciji Kupujmo hrvatsko koju je, na prostoru Karoline kod pulske Arene, organizirala Hrvatska gospodarska komora (HGK). Na prigodnoj svečanosti otvaranja predsjednica HGK-Županijske komore Pula Jasna Majetić Jaklin iskazala je veliko zadovoljstvo brojem izlagača koji dolaze u Pulu. Akciji Kupujmo hrvatsko u Puli odazvalo se oko 150 proizvođača kvalitetnih i izvornih hrvatskih proizvoda, od čega njih 34 iz Istre.


5.svibnja 2011.
INDUSTRIJA
U Popovaći otvorena tvornica vrijedna 300 milijuna kuna

Danas je u poslovnoj zoni Mišička u Popovači otvorena PharmaS-ova tvornica generičkih lijekova vrijedna 300 milijuna kuna.
Izgradnju tvornice je investirao Luke Rajića.Tvornicu je svečano otvorila predsjednica Vlade Jadranka Kosor pri čemu je istakla važnost tvornice za gospodarski razvoj Hrvatske.
Naglasila je kako se radi o proizvodnoj investiciji koja donosi nova radna mjesta što jamči Hrvatskoj da može krenuti naprijed i "punim jedrima izaći iz krize". Premijerka je naglasila kako će Vlada nastaviti politku otvaranja vrata investitorima kroz uklanjanje administrativnih barijera i borbu protiv korupcije.

Također će nastaviti s poticanjem otvaranja i učvršćivanja gospodarskih zona, poput Mišičke u koju je Vlada osim zemljišta investirala više od tri milijuna kuna.Tvornica se prostire na 6.400 četvornih metara na kojima se nalaze suvremeni laboratorij za ispitivanje kvalitete lijekova, pogon za proizvodnju, skladište i uredski prostori. U PharmaS-u je zaposleno 150 ljudi, od čega polovica u Hrvatskoj, a ostali u regionalnim tvrtkama u Srbiji i BiH.
Većinom su to stručnjaci s prosječno 15 godina radnog iskustva u farmaceutskoj industriji, a dužnost direktorice tvrtke PharmaS Rajić je povjerio bivšoj izvršnoj direktorici Plive Zdravki Knežević.
Cilj je proizvodnja visokokvalitetnih i cijenom povoljnih generičkih lijekova, a tvrtka planira u prvih pet godina prodati lijekova za ukupno 200 milijuna kuna. Naš konačni cilj je poboljšanje kvalitete života pacijenata, istaknuo je Luka Rajić dodavši kako je zbog toga inzistirao na kontroli kvalitete, zbog čega je izgrađen i vrhunski laboratorij iako to nije bila zakonska obveza.
S dosad ostvarenim akvizicijama kojima su pokrenute tvrtke PharmaS Beograd i PharmaS Banja Luka postali smo regionalna kompanija koja se može širiti na sve više potrošača, rekao je Rajić. U prvoj fazi PharmaS će se usredotočiti na lijekove za koje je uočena najveća potreba na domaćem tržištu, a trenutno je registrirano deset lijekova od kojih su četiri na listi HZZO-a, a prva dva su dostupna u ljekarnama.
Proizvodno-skladišni i poslovni centar u Popovači izgrađen je u nešto više od godine dana u skladu s EU standardima.nacional.hr


5.svibnja 2011.
VLADIMIR FERDELJI
Uvoznici loše utječu na gospodarsku politiku
"Uvoznici dominantno utječu na gospodarsku politiku čije posljedice danas osjećamo", kazao je u četvrtak u Zagrebu Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta i predsjednik Udruženja menadžera i poduzetnika Croma. Novinarima je predstavio Masterplan razvoja hrvatskog gospodarstva, dokument koji je u nizu točaka detektirao probleme hrvatskog gospodarstva i predložio načine njihova otklanjanja.
business.hr


5. svibnja 2011.
PayPal dostupan i hrvatskim online trgovinama
Najpoznatiji svjetski servis elektroničkog poslovanja, PayPal, koji korisnicima diljem svijeta omogućuje slanje i primanje uplata, napokon je u potpunosti dostupan i korisnicima iz Hrvatske. Hrvatski korisnici dosad su mogli naručivati i plaćati robu putem PayPala, ali nisu mogli primati novac preko PayPala, jer nije postojao Zakon o elektroničkom novcu. Usvajanjem Zakona o elektroničkom novcu u prosincu 2010. ta prepreka je otklonjena te je sredinom ožujka omogućena isplata prema korisnicima i u Hrvatskoj, što će uvelike olakšati poslovanje sve većem broju domaćih web trgovina.

PayPal je web kompanija koja omogućava da se uplate i novčani prijenosi obavljaju u potpunosti preko interneta. PayPal je vrsta „klijent-klijentu" (person-to-person, P2P) usluge, a započeo je kao alternativa tradicionalnim „papirnim" metodama kao što su čekovi i novčani ugovori. P2P način plaćanja omogućava bilo kome tko ima e-mail adresu da pošalje novac nekom drugom tko također ima e-mail adresu. Kao i na svakom servisu otvara se korisniči račun, a tokom procesa otvaranja korisničkog računa morate upisati broj kreditne ili debitne kartice. Za plaćanje je dovoljna bilo koja kartica (debitna ili kreditna), a za primanje novaca u Hrvatskoj potrebna je Visa electron kartica. Novčani iznos se može prebaciti direktno sa tekućeg računa banke ili koristeći kartice. Otvaranjem korisničkog računa na PayPalu automatski imate mogućnost plaćanja, a za primanje novca morate aktivirati posebnu opciju primanja. PayPal je primjer posrednika u plaćanju koji znatno olakšava i omogućava svjetsku Internet ekonomiju. Mogućnost plaćanja preko PayPala bitno će olakšati internetsko poslovanje mnogim firmama koje se bave kupoprodajom preko interneta te je na neki način revolucionarno u Hrvatskoj. Nažalost hrvatska kuna još uvijek nije podržana kao platno sredstvo.
nacional.hr


10.travnja 2011.
KVALITETA-BRAND
Gvarilović među devet najomiljenijih domačih brandova
Hrvatsko izdanje časopisa Reader’s Digest u suradnji Hrvatske gospodarske komore napravilo je istraživanje i ispitalo potrošače kojim proizvodima i brandovima najviše vjeruju. Istraživanje je pokazalo europljani traže kvalitetu a Hrvati vjeruju tradiciji. U kategoriji 35 proizvoda i usluga nagradu Trusted Brands za ovu godinu ponijelo je 21 domaćih i 13 stranih brandova.

Od 2007. godine otkad se provodi istraživanje nominirano je od strane potrošača oko 3.000 brandova i proizvoda od čega je samo njih 55, istaknuo je voditelj projekta Boro Vulin, zaslužilo nagradu Trusted Brands.Tako se čak 9 domaćih brandova može podičiti kao najomiljeniji među potrošačima u svojim poljima, a to su: Dukat, Franck, Konzum, Ina, Croatia osiguranje, Generalturist, Gavrilović, Kraš i Cedevita.
Od ostalih brandova koji su nagrađeni za 2011. u svojim kategorijama tu su još: među mobilnim operaterima T-Mobile, internetskim poslužiteljima T-Com, bankama Zagrebačka banka, proizvođačima automobila Opel, vodama Jana, dnevnim novinama 24sata itd.
Inače, ove godine po prvi put Trusted Brand Hrvatska postao je dijelom europskog istraživanja koje je u svih 16 europskih zemalja, a sudjelovalo je više od 33.000 ispitanika, provela britanska agencija Wyman Dillon.U Europi najviše se vjeruje markama koje su pobijedile u više od sedam zemalja: Nivea, Nokia, Visa, Canon, HP Compaq, Ariel, Kellogg’s, Nestle i Miele


6.travnja 2011.
DRVOPRERAĐIVAČI
Bilokalnik ugovorio izvozi u Katar
Tvornica Bilokalnik iz Koprivnice ugovorila je proizvodnju i izvoz vrata u Katar za potrebe novog naselja u Dohi. Ugovoreno je 35 tisuća komada vrata u vrijednosti 5 milijuna eura što je skoro iznos polugodišnje proizvodnje ove tvornice. Prva otprema vrata od hrasta, bukve, jasena, trešnje i tikovine s okvirima već je krenula izjavio je pomočnik drektora tvornice Hrvoje Milanović.

Posao s Katrom ponovno će aktivirati ljudske resurse i pogon pilane Bilokalnik drva, u kojoj je rad bio privremeno obustavljen zbog krize, a u tvrtki računaju i na dalja zapošljavanja. Biznis u Katru, nadaju se, samo je uvertira za puno veći posao na Bliskom istoku, o kojemu trenutačno pregovaraju, pa u kompaniji o tome za sada ne žele previše govoriti, osim da i te kako računaju na bliskoistočno tržište - Saudijsku Arabiju, Jordan, ali i Tunis, Alžir…

Iako je kriza u protekle dvije godine dobro uzdrmala hrvatsku drvnu industriju i izgubljeno je više od 8500 radnih mjesta, tvrtka je, naime, svjedno ulagali u nove tehnologije i znanja, novu lakirnicu i kantericu - više od milijun eura, povećavajući efikasnost poslovanja, te su uvjereni da i cijenom i kvalitetom mogu konkurirati i najvećima u tom biznisu – Nijemcima i Talijanima.

Bilokalnik ovih dana u organizaciji Hrvatske gospodarske komore izlaže i na birminghamskom sajmu graditeljstva The Homebuilding and Renovating Showu koji je također velika prilika za nove poslove ove kompaniju i čitavu hrvatsku drvoprerađivačku industriju jer imaju kvalitetne proizvode i cjenovno konkurentne. A sve drugo je stvar dobrog marketinga i kontakata s dilerima, kaže Milanović. Samo britansko tržište npr. uvozi 63 posto vlastitih potreba drva od čega 57 posto iz Europe.

Komentirajući najnoviji Bilokalnikov posao u Katru, Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora poljoprivrede, prehrambene industrije i šumarstva HGK, kaže kako bliskoistočna tržišta imaju izuzetno jaku konjukturu. Na njima se puno gradi i investira i navikla su na kvalitetu kakvu im hrvatski drvoprerađivači mogu pružiti. To svakako treba iskoristiti, napominje. HGK i naši proizvođači još nemaju puno kontakata na tom tržištu, no tijeku su pregovori s jednom hrvatsko-omanskom tvrtkom koja bi trebali osigurati bolji plasman hrvatske kvalitete na bliskoistočnom tržištu prenosi vecernji.hr

3.travnja 2011.
TRŽIŠTE DIONICA
Dionice Ine pumpao slovački mafijaš
U prijavi koju je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) podnijela Državnom odvjetništvu vezno za manipulaciju dionicama Ine optužuje se mađarski MOL. Kao kupac spominje se i slovački privatizacijski tajkun Mario Hoffman piše Večernji list.
HANFA u prijavi navodi kako smatra da kontroverzni Slovak Mario Hoffman, poznat i kao osoba s dobrim vezama s podzemljem, kupovinom Ininih dionice pere prljavi novac. U agenciji smatraju da upravo Hoffman stoji iz skrbničkog računa koji drži 1,44 posto Ine.

U prijavi koju je potpisao predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol takve se teze potkrepljuju podacima da su se uz Hoffmana već vezali korupcijski skandali i pranje novca u nekim prijašnjim poslovnim pothvatima.
HANFA se u prijavi dotakla i najvećeg pojedinačnog dioničara Ine - mađarskog Mola, kojeg sumnjiči da je kupovanjem dionica na burzi pokušao doći do većine u najvećoj hrvatskoj naftnoj kompaniji.
Regulator vjeruje da je MOL dionice Ine kupovao preko tri mađarske tvrtke - banaka OTP i ING, te Erste Investmenta iz Budimpešte - te kako je time manipulirao cijenom dionice i obmanuo investicijsku javnost jer bi ulagači svoje dionice sigurno vrendnovali drugačije kada bi znali da ih Mađari kupuju kako bi se domogli većinskog paketa Ine.


25.ožujka 2011.
CERTIFIKATI
Vindijina pakarnica Latica dobila Halal certifikat
Pekarnica Latica je prvi proizvođač u svojoj branši koji je certificiran po Halal standardu, u vindijinoj grupaciji blizu 800 proizvoda ima ovaj certifikat.

Predstavnici Centra za certificiranje halal kvalitete u srijedu, 23. ožujka uručili su Latica Halal certifikat, čime je ona postala prva pekarnica na hrvatskom tržištu te četvrta Vindijina članica (uz Vindiju, Vindon i Koku) koja posjeduje to vrijedno priznanje kvalitete i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Halal certifikat dobilo je čak 166 proizvoda iz Latičinog asortimana, uključujući osnovne i specijalne vrste kruha, peciva, ostale pekarske proizvode i smrznuti asortiman. Sada se Vindijine tvrtke mogu pohvaliti sa skoro 800 proizvoda obilježenih halal oznakom.

Za dobivanje halal certifikata bilo je potrebno zadovoljiti stroge kriterije, koji isključuju prisutnost genetski modificiranih organizama, alkohola, sirovina svinjskog porijekla i nedozvoljenih aditiva. «S obzirom da se radi o specifičnom proizvodnom procesu, implementacija halal sustava u Latici bila je veoma kompleksna. Ipak, velikim doprinosom auditora, ali i domaćina, uspjeli smo u provedbi sustavne kontrole Latičine proizvodnje i pridružili Vindijinu pekarnicu halal tržištu kao 27. certificiranu tvrtku u Hrvatskoj», rekao je doc.dr.sc. Aziz Hasanović, ravnatelj Centra za certificiranje halal kvalitete.
Zadovoljivši sve navedene uvjete, Vindijina pekarnica potvrdila je visok standard svog poslovanja i spremnost da udovolji zahtjevima svih skupina potrošača. Na to ukazuje i implementacija sustava ISO 9001:2008 i HACCP, koje Latica, zajedno s ostalim članicama Poslovnog sustava, dosljedno primjenjuje. «Kao i uvijek, ovom smo se prilikom povodili riječima gospodina Drk Dragutina, našeg generalnog direktora, kako je samo najbolje dovoljno dobro. Stoga smo se, poučeni time, odlučili za certificiranje halala, u nadi da ćemo se otvoriti novoj skupini potrošača, a također i postati još bolji partner Islamskoj zajednici», izjavio je prilikom primopredaje certifikata Vladimir Šestak, direktor Vindijine pekarnice.

Halal standard podrazumijeva proizvodnju hrane prihvatljivu stanovništvu islamske, ali i pripadnicima drugih vjeroispovijesti. Namirnice koje posjeduju halal certifikat ne smiju sadržavati sirovine i aditive zabranjenog porijekla. Stupanj njihove dozvoljenosti može biti: halal (dozvoljen), haram (zabranjen) i mešbuh (sumnjiv). Uvođenje ovog standarda kvalitete zahtijeva dodatnu komunikaciju s dobavljačima sirovina, s obzirom da za proizvodnju halal proizvoda svi ulazni materijali moraju imati halal certifikat ili izjavu. vindija/mic



24.3.2011.
ZAGREBAČKI VELESAJAM
U subotu 25. ožujka završavaju četiri specijalizirana sajma:CroTour, InGa, Vinovita i Hotel&Gastroteh
Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) u tijeku je održavanje četiri specijalizirana međunarodna sajma :CroTour, InGa, Vinovita i Hotel&Gastroteh na kojima 525 izlagača iz 28 zemalja predsatvlaju svoje proizvode i usluge vezane za turizam, gastronomiju, vino i hotelsku opremu. Sajam traje od 23. - 26. ožujka kada se i zatvara.

Tijekom otvaranja sajma direktorica ZV-a Mirela Bartolec je istaknula kako je broj izlagača ove godine nešto veći. Na sajmu turizma CroTour-u (4.po redu) predstavlja se preko 40 izlagača a ove godine je uvedena novina kojom se promoviraju pojedini gradovi na način da se predstavljaju kao grad partner a ove godine je to Zagreb. U organizaciji zagrebačke Turističke zajednice grad će razgledati i upoznati ga direktori stranih predstavništava Hrvatske turističke zajednice (HTZ).
U sklopu CroToura održat će se i brojni stručni skupovi, među kojima i Hrvatski turistički forum, konferencija o zdravstvenom turizmu, o održivom upravljanju destinacijom te o stanju na emitivnim tržištima, a sjednice i radne sastanke održat će i nekoliko strukovnih udruga. Izlagači iz Hrvatske i inozemstva, hotelijeri, agencije, kampovi i drugi predstavit će turističku ponudu za ovu sezonu, a Udruga studenata turizma projekt "Cro Summer Job" za pronalaženje sezonskih poslova.

Na međunarodnom sajamu hrane, pića i gastronomskih inovacija-InGa (3.po redu) uz nove trendove promovira se hrvatsku kulinarska baština, zdrava i ekološka hrana i piće, a prati ga i natjecanje najboljih kuhara Hrvatske u organizaciji Hrvatskog kuharskog saveza.

Vinovita je sajam vina i opreme za vinarstvo koji se organizira već 16. godinu. Ove godine na sajmu vinari Hrvatske i regije ponudit će kušaonice vina te na poslovnom klubu razgovarati o potrebi brendiranja vinske Hrvatske. Dodijelit će se i nagrade najboljim vinima iz međunarodnog ocjenjivanja 262 uzorka.

Sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa-Hotel&Gastroteh namijenjen je prije svega proizvođačima i distributerima te opreme i hotelijerima, ugostiteljima te investitorima u turistički sektor. Nakon zatvaranja sajmova održat će se poslovna radionica "Buy Croatia" na kojoj će više do 70 stranih touroperatora iz 17 zemalja svijeta razgovarati s zagrebačkim turističkim partnerima.hina


18.ožujka 2011.
Hrvatska poštanska banka-HPB snizižava kamate
Nakon najvećih hrvatskih banaka i jedina državna banka, Hrvatska poštanska banka -HPB , odlučila je smanjiti kamate na stambene kredite stanovništvu. Do novog smanjenja dolazi nakon što je HNB snizio obveznu pričuvu banaka za 6,3 milijardi kuna.

Nova kamatna stopa za prvu godinu otplate kredita je iznosi 4,95 posto godišnje (EKS 5,16 posto), a potom 5,95 posto (EKS 6,21 posto) promjenjivo na kredit za kupnju ili adaptaciju stana, kuće, garaže ili parkirnog mjesta. Također, kamata će biti snižena i dosadašnjim korisnicima stambenih kredita.Novost kod HPB stambenih kredita je mogućnost odobravanja kredita i fizičkim osobama koje putem žiro računa primaju dohodak od samostalnog rada te osobama zaposlenim u inozemstvu i pomorcima.Prema novim uvjetima klijentima su na raspolganju tri modela instrumenata osiguranja, a njihovom kombinacijom omogućeno je dobivanje kredita bez jamaca. Kao instrumente osiguranja korisnici kredita mogu koristiti i namjenski depozit, hipoteku na nekretninu, policu životnog osiguranja ili udjele u fondovima HPB Investa.

Rok otplate kredita je do 30 godina s mogućnošću ugovaranja počeka od 12 mjeseci. Kredit se može iskoristiti i za otplatu ranije realiziranih stambenih i nenamjenskih kredita u HPB-u ili drugim bankama.U priopćenju o novim kamatama HPB podsjeća da nije povećavao kamate na kredite građanima, već je u nekoliko navrata snižavao kamate na stambene kredite. Od listopada 2010. godine banka je snizila kamate i na kredite za umirovljenike, kredite za zatvaranje obveza te nenamjenske kredite. Niže kamatne stope odnosile su se kako na nove, tako i na ranije odobrene kredite.
Racionalizacija ukupnih troškova poslovanja i jeftiniji izvori sredstava za kreditiranje omogućili su smanjenje kamatnih stopa na kredite, tvrde u banci.business.hr


17.ožujka 2011.

Započeo 63.međunarodni sajm obrtništva u Münchenu
Na 63. međunarodnom sajmu obrtništva (IHM), koji je otvoren u Münchenu jučer sudjeluje preko 1000 izlagača a među njima je i 13 iz Hrvatske.Na ovom največem obrtničkom sajmu u Europi hrvatski obrtnici sudjeluju već 19 godina.
Hrvatski izlagači, od kojih 10 izlaže prvi put, na zajedničkoj izložbenoj površini od 40 četvornih metara predstavljaju proizvode iz raznih djelatnosti, kao što su namještaj i oprema od inoksa i drveta, alati za obradu metala, strojevi za izradu beskonačnih žljebova, sadnice, izvorne istarske biljke, uporabni i ukrasni predmeti od recikliranog stakla, suveniri, itd.

Sajam u Münchenu odvija se na 60.100 četvornih metara, a nastupa 1.058 izlagača iz 26 zemalja.
Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec istaknuo je kako je zadržan isti broj hrvatskih izlagača kao prošle godine, a bitnim drži to što 10 izlagača iz Hrvatske u Münchenu nastupa prvi put. Dodaje da je obrtnicima dobro vidjeti što radi konkurencija, kako bi mogli unaprijediti svoju proizvodnju. Ocijenio je da je za hrvatske obrtnike problem ne samo gospodarska nego društvena kriza, koja se očituje u pojavi neplaćanja što, kako je rekao, prvo treba riješiti.
Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić istaknula je kako se obrtnici i poduzetnici moraju okrenuti stranim tržištima te da su sajmovi prilika za to. Najavila je da će Ministarstvo i HOK raditi na vraćanju broja izlagača iz prethodnih godina.

Mario Paliska, predsjednik Odbora za sajmove HOK-a izvijestio je o velikom interesu obrtnika za nastup na Zagrebačkom velesajmu u travnju te na sajmovima u Mostaru i Beogradu.
Među izlagačima, koji izlažu u Münchenu po prvi put, je obrt Lucijan Promet vlasnika Davorina Carena koji se bavi izradom uporabnih i dekorativnih predmeta od recikliranog stakla. Caren kaže da je svrha njegova nastupa ispitati tržište, a nada se da će privući pažnju tvrtki za uređenje interijera te da će dio robe uspjeti prodati na sajmu. U obrtu Fitoaroma, koji također izlaže prvi put, a bavi se proizvodnjom sadnica izvornog istarskog bilja, nadaju se pronalasku tržišne niše u plasmanu osvježivača zraka.



16. ožujka 2011.
Na Murteru održan prvi gastronomski sajam
Na prvom gastronomskom sajmu održanom u Murteru sudjelovala su 22 izlagača iz Šibensko-kninske županije. Posjetitelji su mogli kušati različite vrste meda, maslinova ulja, vina, rakije, likera, ali i sira iz mišine, škripavca, pršuta...
Našlo se na sajmu i raznih suvenira te uporabnih predmeta motiviranih narodnom baštinom. Budući da Murter nema tradiciju održavanja ovakvih sajmova, za razliku od nekih već etabliranih u obližnjim gradovima, ovaj je gastrosajam izazvao ugodno iznenađenje.
U suradnji s Turističkom zajednicom i Općinom Murter-Kornati, organiziralo ga je Udruženje obrtnika Murter, Pirovac i Tisno radi uspostave veze proizvođača iz zaleđa županije s ugostiteljima uz obalu koji bi izvorne prehrambene proizvode mogli ponuditi svojim gostima u turističkoj sezoni, kako je kazala tajnica Udruženja obrtnika Melanija Turčinov Rameša.
Hvalevrijedna ideja treba još samo zaživjeti u praksi, a budući da je namjera organizatora da ovaj izložbeno-prodajni sajam postane tradicionalan, valja očekivati je i bolju suradnju obale i zaleđa u gastronomskoj ponudi.
Prvi murterski sajam otvorio je šibensko-kninski župan Goran Pauk, a nazočne su pozdravili i murterski načelnik Ivan Božikov, predsjednik Udruženja obrtnika Murter, Pirovac i Tisno Milan Jadrešić, predsjednik Obrtničke komore Ante Mihić i savjetnik ministra turizma Ivo Bašić. Slobodna Dalmacija



3.ožujka 2011.
Započeo međunarodni sajam "GAST" u Splitu
Od 2. do 6. ožujka na šesnaestom međunarodnom sajamu GAST, na kojem svoje proizvode u okviru specijaliziranih sajmova prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, kave, namještaja, vina i turizma, sudjeluje 4% više izlagača čak 1300 iz 13 zemalja. Riječ je o najznačajnijem gospodarskom događaju u Hrvatskoj, o čemu govori znatan broj izlagača, stručnih konferencija, natjecanja, kao i znatan broj inovacija - pokretača gospodarstva, kao i bogati gospodarski konferencijski i stručni program. Gast obuhvaća niz specijaliziranih sajmova: 16. sajam prehrane, 16. sajam pića, 16. sajam hotelske i ugostiteljske opreme, 7. sajam kave, 6. sajam namještaja - Furnitura, 16. sajam vina - Dionizijana, 5. sajam za turizam - Saturn i projekt »Gast around the world«.

»Svaka kuna uložena u sajam donosi osam kuna zajednici«, ističe predsjednica Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Split, Jadranka Radovanić, ističući važnost sajmovanja u gradu koji je postao sajamski, ali već 16 godina čeka na pravo sajmište. Lanjski je Gast okupio 1273 izlagača iz 15 zemalja , a posjetilo ga je više od 37.000 posjetitelja. »Sajam Gast vodeći je gastronomski i turistički događaj u Hrvatskoj te nezaobilazno mjesto okupljanja gospodarstvenika relevantnih djelatnosti i sklapanja poslova neposredno pred turističku sezonu«, ističe Sanja Vuković Veić, direktorica tvrtke Sajam Split. Na sajmu ove godine sudjeluju izlagači iz 15 zemalja: Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Belgije, Srbije, Indonezije, Indije, Albanije, Poljske, Crne Gore i Hrvatske. I ove godine, pod okriljem sajma Gast, predstavlja se i sajam namještaja - Furnitura, koji pored izlagačkog dijela nudi niz događanja, stručnih skupova i izložbi, koje su interesantne i za strogo poslovnu publiku - hotelijere, arhitekte, projektante, i za široku publiku koja se želi informirati o ponudi domaće drvne industrije.

Bogati stručni program obuhvaća natjecanja i ocjenjivanja kvalitete proizvoda. Nakon prošlogodišnjeg uspješnog zajedničkog nastupa, Slobodna država Bavarska i ove godine sudjeluje na sajmu Gast, središnjem događaju turističkog sektora u Hrvatskoj, sa zajedničkim štandom bavarskih poduzeća. Uz potporu bavarskog ministarstva za gospodarstvo, infrastrukturu, promet i tehnologiju, štand organizira poduzeće Bayern International GmbH. U organizaciji Sajma Split je i sajam Saso, koji je lani okupio 1497 izlagača iz 15 zemalja. Sajam Split prepoznat je i u domaćim i u međunarodnim krugovima.

svečano otvorenje sajma obilježila je polemika koja se vodila između spitskog gradonačelnika Željka Keruma i potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petra Čobankovića.Kerum je prigovorio Vladi kako je zanemarila splitsko područje i ne ulaže u njega na što je Čobanković reagirao i odgovorio kako je Europska komisija ukinula zabranu ugovaranja novih poslova Brodosplitu, kako je donesena odluka o privatizaciji Kaštelanskih staklenika, koji bi trebali biti generator razvoja poljoprivrede na splitskom području, a ima i dobrih naznaka da bi mogao biti prihvaćen i program restrukturiranja tvrtke Adriachem a sve je to zasluga i Vlade.






18.veljače 2011.
Nema novih dozvola radnicima-strancima u Hrvatskoj
Premda Zakon o strancima predviđa da Vlada RH do 31. listopada tekuće godine utvrdi godišnju kvotu radnih dozvola za sljedeću kalendarsku godinu, ove je godine Vlada na sjednici 3. veljače donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za 2011. godinu (Narodne novine br. 19 / 2011).
Donošnje odluke inicira se prijdelogom Zavoda za zapošljavanje na koji se potom očituju resorna ministarstva s time da posebno mišljenje i zahtjeve iskazuju Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.
Ovog puta Vlada Republike Hrvatske nije predložila donošenje kvote za novo zapošljavanje stranih državljana za 2011. godinu niti za jednu djelatnost ni zanimanje jer se želi zaštititi nacionalno tržište rada na kojem je u protekle dvije godine značajno porasla stopa nezaposlenosti. Utvrđena je samo godišnja kvota za produženje već izdanih radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Republici Hrvatskoj od 5.300 radnih dozvola koja je u 2010. godini iznosila 6.000 radnih dozvola. Odobrena kvota raspoređuje se na:
• graditeljstvo - 3000 dozvola
• brodogradnja - 750 dozvola
• turizam i ugostiteljstvo - 400 dozvola
• poljoprivreda i šumarstvo - 100 dozvola
• prerađivačka industrija - 100 dozvola
• kultura - 60 dozvola
• promet - 50 dozvola
• zdravstvo - 50 dozvola
• znanost i obrazovanje - 40 dozvola
• ostale djelatnosti - 750 dozvola.
Međuresorna radna skupina za izradu Odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2011. godinu za razliku od prethodne godine, nije prihvatila prijedlog za odobravanje izdavanja radnih dozvola za sezonsko zapošljavanje u Republici Hrvatskoj.(HOK)


17.veljače 2011.
HGK: dodijeljeni novi znakovi Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko
Na sjednici Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda HGK koja se danas održala u Hrvatskoj gospodarskoj komori dodijeljena su nova prava uporabe znakova kvalitete Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, izvijestili su iz HGK.
Pravo uporabe znaka Hrvatska kvaliteta dodijeljeno je sljedećim proizvodima odnosno liniji proizvoda: proizvodu Caffe Monte Minas – proširenje linije, C-M d.o.o., Rovinj; liniji proizvoda Kočni umetak P-6, Kočni umetak P-10, Kočni umetak P-30, Đuro Đaković Trade d.o.o., Slavonski Brod; proizvodu Cetina – prirodna izvorska voda, Naturalis d.o.o., Civljane; proizvodu Mardešić frigana srdela u maslinovom ulju, Mardešić d.o.o., Sali, Dugi Otok; proizvodu Traminac – vrhunsko vino, Kutjevo d.d., Kutjevo; liniji proizvoda Rezanci: Rezanci, Zeleni rezanci, Crni rezanci, Mariolina d.o.o., Krk; proizvodima Pašteta – namaz od dimljene Gacke pastrve, Slani fileti jadranskih inćuna i Marinirani fileti srdele – Rolmopsi, Leko d.o.o., Zagreb.

Dodijeljena su i prava uporabe znaka Izvorno hrvatsko proizvodima odnosno liniji proizvoda: proizvodu Bukovečka poculica, Udruga Poculica, Mali Bukovec; proizvodu Krčke šurlice, Mariolina d.o.o., Krk; liniji proizvoda Kavijar Gacke pastrve i proizvodu Hladno dimljeni filet Gacke pastrve, Leko d.o.o., Zagreb.
Do danas ukupno 351 proizvod, odnosno linija proizvoda, ima pravo uporabe znakova kvalitete, od kojih 235 ima pravo na uporabu znaka Hrvatska kvaliteta, a njih 116 na uporabu znaka Izvorno hrvatsko. Ukupno 194 tvrtke su proizvođači vrijednih proizvoda koji su zaslužili postati nosiocima znakova kvalitete.


17.veljače 2011.
Istarski pršut dobio oznaku kvalitete prema standardima Europske unije
Istarski pršut, autohtona istarska delcijia, nakon 14 godina teške i istrajne borbe napokon je dobio oznaku izvornosti prema standardima Europske unije.Ujedno je to i prvi hrvatski autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod koji je dobio ovu oznaku a koja potvrđuje da se nadzire proizvodnja pršuta i sirovine ali i uvjeti uzgoja životinja i prerade mesa.

Oznaku izvornosti za pršut dobila je Udruga proizvođača istarskog pršuta sa sjedištem u Pazinu. Time je formalno i zakonski završena prava epopeja, koja je trajala još od 1998. godine i na koju je potrošeno čak 1,8 milijuna kuna.Iako su i drugi naši proizvodi na listi čekanja, ovaj je zahtjev bio najbolje pripremljen pa su ostale procedure bile privremeno zaustavljene. Ipak, ni dobra podloga nije bila dovoljna za glatko dobivanje oznake izvornosti. Primjerice, nakon niza izmjena zakona, zahtjev je od 2008. morao biti mijenjan čak 14 puta.
Slijedila je i žalba proizvođača Kras Istra d.o.o. iz Buja da bi registracija istarskog pršuta ugrozila plasman njihova proizvoda s nazivom istrski pršut na hrvatskom tržištu. Hrvatsko Povjerenstvo za registraciju oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla prigovor je odbacilo i otvorilo put registraciji.

2. veljače 2011.
Žene ambasadorice poduzetništva
Projekt Europska mreža žena ambasadorica poduzetništva „EntrepreneurSHEp Croatia“ predstavljen je 1. veljače u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore -HGK. Projekt se realizira u okviru programa CIP – Programa Unije za konkurentnost i inovacije – potprograma CIP EIP, koji će trajati 24 mjeseca. Koordinator projekta je Hrvatska gospodarska komora, a partneri su Tera Tehnopolis d.o.o iz Osijeka, Tehnološki park Varaždin – TPV i Visoka škola za ekonomiju poduzetništvo i upravljanje „Nikola Šubić Zrinski“ iz Zagreba. Na skupu je predstavljeno svih 30 hrvatskih ambasadorica poduzetništva iz pet regija.
Otvarajući skup, predsjednik HGK Nadan Vidošević naglasio je kako žene čine 52 posto populacije, a 60 posto nezaposlenih su žene. Na svim razinama 1,75 milijuna ljudi u Hrvatskoj sredstva prima iz proračuna, a poduzetništvo nije zaživjelo u onoj mjeri kako bi se to željelo. Vanjski dug za nekoliko će godina dosegnuti 60 milijardi eura, a tradicionalni će model generacijske solidarnosti prerasti u budućnosti u javni dug, koji će se kroz poreze javljati kao problem tvrtkama. Od važnosti je i pitanje useljeničke politike, čiju je inicijativu pokrenula HGK. Borba za afirmaciju ženskog poduzetništva potrebna je na svim razinama, a osobito je važna u području edukacije, istaknuo je Vidošević dodavši kako je kroz edukaciju potrebno početi stvarati poduzetničku svijest od najranijih dana.

Državna tajnica za poduzetništvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić podsjetila je na lani donesenu Strategiju razvoja poduzetnica u RH te da je za razvoj ženskog poduzetništva od 2004. godine utrošeno 25 milijuna kuna. Lani je podneseno 1597 zahtjeva za razvoj ženskog poduzetništva. Uz šest milijuna kuna, za razvoj ženskog poduzetništva osigurano je i dodatnih 4,5 milijuna kuna. Realiziran je 1001 poticaj od 10,5 milijuna kuna. Potpore su bile manje vrijednost, većinom u uslužnoj djelatnosti, ali koje su ipak značajno pridonijele razvoju ženskog poduzetništva, rekla je Kraljić dodavši kako na jedan poduzetnički pothvat žena dolazi 2,5 muškaraca. Cilj je da se do 2013. godine taj nerazmjer svede na razinu od 1,41. Također i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo pokreće novi jamstveni program koji će koristiti samo poduzetnice.

U MINGORP-u su u programu za 2011. godinu vratili stavku za žensko poduzetništvo. U startu za poticanje ženskog poduzetništva osigurat će se 8,5 milijuna kuna, a u konačnici se očekuje da će sredstva dosegnuti razinu od prošle godine, rekla je Kraljić. Projekt Europske mreže žena ambasadorica poduzetništva realizira se u okviru CIP programa Europske komisije za konkurentnost i inovacije, a za kojeg MINGORP plaća godišnju članarinu od 6,5 milijuna kuna. Nakon dvije godine, sredstva su se iz članarine počela vraćati, napomenula je Kraljić.

Direktorica Opće uprave za poduzetništvo i industriju Europske komisije Joanna Drake predstavila je inicijative Europske komisije za promicanje ženskog poduzetništva. Hrvatska od budućeg članstva u EU treba zadržati postojeća očekivanja te entuzijazam, a na svom putu u EU pokazuje uz integriranost i to da će biti inspirativna članica EU, rekla je Drake dodavši kako malo i srednje poduzetništvo stvara 80 posto novih poslova. Žene poduzetnice čine 34,4 posto, od čega je 20 posto u industriji, potrebno je osloboditi postojeće potencijale. Postoje i teškoće kao što je slabo poslovno okruženje i otežan pristup financijama, diskriminacija na temelju spola, nemogućnost brige za djecu, različitost pristupa poduzetništvu žena i muškaraca itd. Žene su u poduzetništvu opreznije od muškaraca, svjesnije rizika od neuspjeha te na pokretanje posla gledaju iz različitog kuta od muškaraca, istaknula je Drake te napomenula kako će za mjesec dana uspostaviti i mrežu mentorica za žene poduzetnice.

Voditeljica projekta „EntrepreneurSHEp“ Vesna Torbarina iz HGK predstavila je projekt Europske mreže ambasadorica ženskog poduzetništva. Mreža je osnovana 2009. godine u toku švedskog predsjedanja EU, te je obuhvatila 150 žena ambasadorica iz 10 europskih zemalja. Hrvatska je lani postala nova članica Mreže, koja danas obuhvaća 250 poduzetnica iz 22 zemlje.

Cilj je projekta uspostaviti mrežu ambasadorica u Hrvatskoj koja će poticati žene da započnu poduzetničku djelatnost i osnuju vlastite tvrtke, podizati svijest o poduzetništvu žena te pomoći u podizanju sposobnosti žena u stvaranju vizije, jačanju samopouzdanja, postavljanju i kreiranju uspješnog poslovanja. Ambasador ženskog poduzetništva je ženska ili muška osoba koja se već afirmirala u poduzetničkom sektoru. Ambasadorice su izabrane na nacionalnoj razini među uspješnim poslovnim ženama. Zadaci su promicanje poduzetništva kod žena govorom pred grupama u školama, fakultetima, drugim društvenim skupinama i medijima, aktivnim sudjelovanjem na konferencijama, radionicama te javnim događajima, povezivanje s europskim ambasadoricama te razmjena iskustva i dobre prakse. U Hrvatskoj je ukupno izabrano 30 ambasadorica iz pet regija. Prvih 10 odabranih ambasadorica sudjelovalo je lani na konferenciji u Bruxellesu.

Planirano je održavanje 10 inspiracijskih seminara, pet „follow-up“ radionica, izbor najperspektivnije žene u svakoj regiji kojoj će se pružiti dodatna potpora, kroz radionice se namjerava dovesti zainteresirane žene na razinu pokretanja njihove vlastite tvrtke, a tri od njih će imati mogućnost postati nove ambasadorice koje će nastaviti nadahnjivati druge perspektivne žene poduzetnice i nakon završetka projekta. Ciljane su grupe nezaposlene žene, žene koje prvi put traže posao te mlade žene koje su upravo završile svoje obrazovanje.

Predsjednica Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ Marija Šola naglasila je kako Udruga podupire ovaj projekt, čiji su ciljevi gotovo identični ciljevima organizatora ovoga projekta koji je od velike važnosti. Krug uz podršku institucija radi na poticanju ženskog poduzetništva te želi da žene poduzetnice sa 24 posto dosegnu razinu od barem 52 posto.(hgk.hr)

1.veljače 2011.
TŽV Gredelj ugovorio s američkom kompanijom posao vrijedan 14,5 milijuna dolara
Predsjednik uprave Tvornice željezničkih vozila-TŽV Gredelj Ivan Tolić i predsjednik uprave američke kompanije National Railway Equipment Company (NREC) Steven L. Beal potpisali su Ugovor o obnovi i modernizaciji 9 dizel-električnih lokomotiva serije GT26 i G 26. Vrijednost ugovora, kako se doznaje iz Gredelja iznosi 14,5 milijuna dolara.
Obnovom i modernizacijom lokomotiva produljit će se njihov radni vijek za još 25 godina. Ovaj projekt je samo nastavak već dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom NREC za koju je TŽV Gredelj isporučio veći broj obnovljenih i moderniziranih lokomotiva koje su prisutne u Africi, Aziji, Americi i drugim dijelovima svijeta.
Lokomotive, vagoni i vlakovi koji izlaze iz Gredelja konstruirane su u skladu s UIC i AAR standardima te su prilagođene za sve kolosijeke (uske, široke ili standardne). One danas vuku vlakove i prevoze putnike i robu širom svijeta, od Argentine, preko Gvineje, do Saudijske Arabije čime se potvrđuje znanje
i sposobnost Gredeljovih stručnjaka ali i svjetska reputacija ove hrvatske kompanije.



26.siječnja 2011.
Dragutin Ranogajec novi je predsjednik Hrvatske obrtničke komore
U utorak 25. siječnja na konstituirajućoj sjednici Skupštine Hrvatske obrtničke komore -HOK izabran je Dragutin Ranogajec za novog predsjednika na mandat od 4 godine.
Kako prenosi web stranica hok.hr u utrci s prethodnim predsjednikom HOK-a Matom Topićem, koji je na toj dužnosti bio prethodne četiri godine, Ranogajec je pobijedio sa 42 od ukupno 74 glasa Skupštine. Tpiću su svoje povjerenje dala 32 člana Skupštine. Dragutina Ranogajca za predsjednika Hrvatske obrtničke komore kandidirala je njegova matična Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije u kojoj je obnašao dužnost predsjednika, dok je Matu Topića kandidirao Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore i Obrtnička komora Zagreb.

Dragutin Ranogajec novoizabrani predsjednik HOK-a

Dragutin Ranogajec obrtnik je trgovačke struke od 1989. godine te kao vlasnik obiteljskog obrta zapošljava četiri djelatnika u trgovini i knjigovodstvenom servisu. Od 1990. godine aktivno se uključuje u rad obrtničkih asocijacija kao predsjednik Sekcije za trgovinu i član Upravnog odbora Udruženja obrtnika Krapina. U razdoblju do 2004. godine obavlja razne dužnosti, od člana prve Skupštine OK Krapinsko-zagorske županije do predsjednika Udruženja obrtnika grada Krapine, što je rezultiralo izborom za predsjednika Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije. Bio je član Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, predsjednik Odbora za gospodarstvo, Odbora za europske integracije te potpredsjednik Odbora za financije HOK-a. U rujnu 2008. godine imenovan je za vanjskog člana Odbora za razvoj i obnovu Hrvatskog sabora. Član je Rotary kluba Krapina, gdje je obnašao dužnost predsjednika, kao i član Izvršnog odbora Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

Osnovne smjernice programa u sedam točaka, koji je novi predsjednik Dragutin Ranogajec iznio članovima Skupštine HOK-a odnose se na zastupanje interesa obrtništva pred državnim tijelima, pravodobno i kvalitetno informiranje, edukacija obrtništva kroz informatičko opismenjavanje i certificiranje, unaprjeđenje sustava obrazovanja za obrtnička zanimanja, jačanje promocije putem specijaliziranih sajmova u zemlji i inozemstvu, te interneta, kao i nove usluge komorskog ureda HOK-a, s ciljem da obrtnicima budu na raspolaganju profesionalci na svim razinama, od HOK-a, područnih komora do udruženja obrtnika.

-Kada govorimo o zastupanju interesa obrtništva pred državnim tijelima, smatram da Ministarstvo i Vlada nisu naši neprijatelji, već partneri, ali partneri se dogovaraju. Stoga se zalažem za to da se zakoni donose u dogovoru sa strukom. Informacija je moć i kada imamo kvalitetnu informaciju, možemo stvoriti bolju budućnost i sebi i ukupnoj zajednici. Trebamo raditi puno više na edukaciji obrtnika, jer samo tako se možemo pripremiti za poslovanje u Europskoj uniji – kazao je u obraćanju skupštinarima Dragutin Ranogajec.

Dodao je da je potrebno otvoreno lobirati za prava obrtnika i slomiti sve stigme koje su nametnute obrtnicima, te da mu je cilj stvoriti timove u komorskom sustavu koji će pomoći obrtnicima da se lakše natječu za sredstva EU, kada se otvore grant sheme. Kada je riječ o reformi komorskog sustava, naglasio je da je protiv toga se udruženja brišu dekretom te da će se založiti za to, da se udruženjima obrtnika osiguraju financijski uvjeti za nesmetan rad.

Izbor ostalih tijela HOK-a i županijskih komora

Na konstituirajućoj sjednici Skupštine HOK-a imenovani su i novi potpredsjednici HOK-a: Ivan Klarić, predsjednik Obrtničke komore Vukovarsko-srijemske županije, Stjepan Knežević, predsjednik Obrtničke komore Zadarske županije, Ivan Obad, predsjednik Obrtničke komore Zagreb te Igor Vojinović, predsjednik Udruženja obrtnika Poreč.

Na sjednici su imenovani članovi Upravnog odbora HOK-a (predsjednici 19 područnih komora), a na prijedlog predsjednika Ranogajca, a što omogućuje Statut HOK-a, imenovana su još tri člana Upravnog odbora: Mario Kamalić, predsjednik Udruženja obrtnika Cres-Lošinj, Josip Tržec, potpredsjednik Udruženja obrtnika Zagreb i Marijan Raček, potpredsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije.
Ujedno, na sjednici je imenovan i Nadzorni odbor u sastavu: Bože Gusić, Marino Paretić, Adolf Cvanciger, Damir Židanić i Vladimir Ivoš.

Članovi Skupštine usvojilii su i Izvješće o radu HOK-a za 2010. godinu te godišnji obračun proračuna HOK-a za 2010. godinu s Izvješćem Nadzornog odbora. (HOK/made-in-croatia.com.hr)


26.siječnja 2011.
POVEZIVANJE DIZAJNERA I TVRTKI
Kriza je šansa za stvaranje kvalitetnih brendova
Nedavno su potpisani ugovori između pet hrvatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom obuće, satova i tekstila s jedne strane i mladih hrvatskih dizajnera s druge strane kako bi zajedno oživjeli proizvodnju u ovim djelatnostima. Hrvatska gospodraska komora -HGK, koja je pratila suradnju i podržala potpisivanje ugovora podržava ovakvu inicijativu jer bi mogla rezultirati osnova za stvaranje prepoznatljivog hrvatskog brenda posebice u tekstilnoj industriji.

Mladi hrvatski dizajneri i kreativci napokon će biti u prilici da se njihove kolekcije proizvode u većoj seriji te da budu cjenovno dostupnije širem krugu kupaca a ne samo pojedinim skupinama kao što je to bio do sada slučaj. S druge strane, tvrtke koje su se odlučile na tu suradnju dobivaju dozu šarma koja bi njihove kolekcije mogla učiniti privlačnijima kupcu, a ukupno gledano, tekstilne kolekcije iz Hrvatske prepoznatljivije i u svijetu.
Ovaj projekt ostaje nadalje otvoren za sve tvrtke i dizajnere koji se naknadno žele uključiti, čime se napokon oživotvoruju dugogodišnje ideje o povezivanju kreatora i industrije. U HGK-u posebno ističu da se nadaju kako će rezultati u tekstilnoj industriji biti poticaj i za povezivanje dizajnera s tvrtkama u drugim segmentima proizvodnje, posebno u proizvodnji namještaja. Kod potpisivanja ugovora posebno je istaknuto da u tekstilnoj industriji bilježimo oko 4200 izgubljenih radnih mjesta, dok posao trenutačno ima oko 21.000 trekstilaca, a zadnjih desetak godina bilježi se stagnacija i pad proizvodnje. Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK, zadužena za gospodarstvo, europske integracije i pitanja EU-a je istaknula kako na tržištu opstaju samo oni kreativni.

Kako se doznaje u dvije tvrtke od pet potpisnica ugovora o suradnji - konkretno od Arsena Marića, rukovoditelja komercijalnog sektora Arene, modne kuće iz Pule, i Željka Matuncija, direktora prodaje i marketinga tvrtke San Peter, koja se bavi proizvodnjom kožne galanterije - ta se kreativnost proteklih nekoliko godina u velikoj mjeri morala usmjeravati na prilagođavanje poslovne politike otežanim uvjetima na tržištu.
Arena od 2008. godine radi u otežanim tržišnim uvjetima no unatoč problemima posluje pozitivno. Posvetili su se razvoju vlastitih robnih marki
"Arena" i "Arena in". Za ovog tekstilca 2009. je bila najgora, lani su poslovni rezultati bili bolji, a u 2011. se nadaju i boljima upravo zbog aktivnosti koje su i ovom ugovorima u planu.
San Peter, s druge strane, spada u rijetke tvrtke koje u proteklih pet godina bilježe rast, što je, kako kaže Željko Matunci, rezultat razvojnih projekata koji su doveli do povećanja potražnje na tržištu, a time i do rasta proizvodnje. Tako ne samo da nije bilo otpuštanja (Arenu su u međuvremenu napustili samo - umirovljenici) nego su u San Peteru i zapošljavali, iako je 2009. godine bilo teško. Tada su, naime, najjače osjetili pad potražnje na domaćem tržištu. Obje tvrtke puno rade za inozemstvo. Arena danas proizvodi oko 85.000 komada gornjih trikotažnih odjevnih predmeta i, osim u Hrvatskoj, prisutna je u Sloveniji, BiH i Srbiji, dok San Peter posluje i na tržištima Skandinavije, Njemačke, Italije, Engleske, Češke, Slovenije, Srbije i BiH. I obje tvrtke do sada uglavnom nisu surađivale s dizajnerima izvan vlastitih kuća. Iako je to do sada bio uspješan poslovni model, od suradnje koja je nedavno ugovorena očekuju puno. Arena je ugovorila suradnju s Igorom Galašem, kojeg ocjenjuju kao jednog od najtalentiranijih mladih kreatora za pleteninu, dok San Peter još od početka prošle godine surađuje s Robertom Severom, čiji se rad, ističe Matunci, dobro uklopio u koncept novog brenda koji San Peter stvara. U oba slučaja, očekuje se da bi prve kolekcije trebale biti predstavljene već na modnom tjednu u ožujku, dok bi prvi dizajnirani komadi mogli biti u trgovinama na jesen. Kad je riječ o kupcima, oni bi na taj način trebali dobiti mogućnost da dođu do zanimljivih, dizajniranih proizvoda visoke kvalitete po prihvatljivoj cijeni, ističu u obje kuće.

Novi dućani i nova radna mjesta
Modna kuća Arena dosad ima 25 dućana diljem Hrvatske, a u 2011. godini u planu je otvaranje pet novih u većim hrvatskim gradovima, u kojima bi se prodavala upravo nova robna marka koja nastane u suradnji s Galašem. U postojećim dućanima uređivat će se posebni odjeli za novu kolekciju, pa bi se time i otvorio određeni broj radnih mjesta, ističe Arsen Marić. (vjesnik/made-in-croatia)




19.1.2011.
SVJETSKA BANKA
Ocijenjuje se ,u Hrvatskoj će ove godine BDP rasti i više od 1,6 posto
Voditelj ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Hongjoo Hahm gostovao je u danas u podnevnim vijestima 24sataTV-a. On smatra kako će ove godine bruto društveni proizvod (BDP) u Hrvatskoj rasti možda i više od 1,6 posto, koliko je predvidio UN.
- Hrvatska ima dobro osmišljeni program gospodarskog oporavka, no treba ga odmah primijeniti. Općenito se misli da je u izbornoj godini teško provoditi ozbilje reforme no postoje primjeri kao što je Latvija u kojoj su sve strane shvatile ozbiljnost velikog broja nezaposlenih i problema u gospodarstvu. Stoga je i u Hrvatskoj važan konsenzus svih strana oko oporavka gospodarstva - kazao je Hahm.

Nije htio komentirati rad donedavnog ministra financija Ivana Šukera, no za njegovu nasljednicu Martinu Dalić je rekao da je dobro što ima iskustva i u samom Ministarstvu financija i u privatnom sektoru. Upravo njezino ministarstvo Hahm vidi kao mjesto iz kojeg će se uskladiti sve odluke za gospodarski oporavak. Na pitanje, gdje treba provesti bolne reforme i jesu li to mirovine, plaće ili državna uprava, odgovorio je kako
Hrvatska treba usmjeriti sredstva prema najugroženijim slojevima kao što su nezaposleni, socijalno ugroženi ili udovice, a ne davati svim kategorijama.
Za izlazak iz krize smatra da bi se država trebala povući iz tvrtki s manjinskim udjelom i prepustit svoje mjesto privatnom kapitalu. Kao primjer je uzeo brodogradilišta, no da je posebno važno da se država udalji i iz turizma te industrije. Istaknuo je kako je po njemu razvoj Hrvatskih željeznica ključan za gospodarski rast zbog čega će Svjetsku banku podupirati i razvoj luka Ploče i Rijeka.



17.1.2011.
Vlada predstavlja investicijske projekte vrijedne 13,8 mlrd eura
Vladini novi projekti 'teški' su 13,8 milijardi eura, a prihvaćeni su još u rujnu prošle godine. Središnje mjesto pripada građenju novog putničkog terminala zračnoj luci Pleso, projektu za kojeg se planira izdvojiti 300 milijuna eura. Pojedinačno najveće vrijednosti je projekt željezničke pruge Rijeka-Karlovac-Zagreb-Koprivnica-Botovo s procjenom ulaganja od 3,65 milijardi eura. Za Pelješki most je predviđeno 320 milijuna eura.
Projekti na području turizma velikim su dijelom oslonjeni na lokalne jedinice, a navedeno je pet projekata ukupne vrijednosti 1,4 milijarde eura. Pritom je najveći projekt Brijuni Rivijera čija se vrijednost procjenjuje na 895 milijuna eura, dok je projekt turističke zone Prukljan procijenjen na 200 do 300 milijuna eura.Vlada je među javne projekte u turizmu uvrstila i projekte Preluk (na Kvarnerskoj obali), Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica i sportsko-rekreacijski centar Bijela Kosa.
U vodnom gospodarstvu predviđena četiri projekta ukupno su vrijedna više od 4,3 milijarde eura, od čega se na 1,9 milijardi eura procjenjuju projekti izgradnje sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj, a investicija u višenamjenski kanal Dunav-Sava procjenjuje se na 950 milijuna eura. dnevnik.hr


17.1.2011.
Hrvatska vojni izvozi oko 667 milijuna kuna
Ministar obrane Davor Božinović i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač nakon razgovora u Hrvatskom vojnom učilištu s predstavnicima hrvatskih proizvođača naoružanja i vojne opreme ocijenili su da postoji velik potencijal u toj grani industrije i da to daje razloga za optimizam.
Ministar Božinović istaknuo je da stupanj razvoja vojne industrije preslikava stupanj tehnološkog razvoja pojedine zemlje. Hrvatska je ostvarila uspjehe na tom području i uz pomoć institucija i hrvatske vlade, no može se učiniti i više. Dodao je da su najviše na tom području ostvarili sami proizvođači u oštroj konkurenciji na međunarodnom tržištu.
Istaknuo je da će Ministarstvo obrane biti otvorenije prema proizvođačima vojne opreme i naoružanja održavajući stalnu vezu kako bismo čuli njihove probleme i kako ih rješavati, jer to tako rade sve zemlje.
Vojna proizvodnja je specifična i potrebno ju je dobro planirati, jer Hrvatska može proizvoditi daleko više od potreba, stoga treba otvarati nova tržišta i Oružane snage i za proizvođače koji se do sada nisu nametnuli. Treba napraviti razvojne dokumente i vidjeti mogućnosti zapošljavanja domaće industrije što je naš doprinos reindustrijalizacije Hrvatske, kazao je Božinović. Najavio je i održavanje međunarodnog vojnog sajma u Splitu gdje će se vidjeti tko je tko u svijetu vojne industrije.
Odgovarajući na novinarski upit, rekao je kako hrvatski izvoz vojne opreme i naoružanja iznosi oko 667 milijuna kuna i može se i mora povećati u koordiniranoj suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i agencijom Alan.
Ministar gospodarstva Đuro Popijač izrazio je zadovoljstvo susretom s oko stotinjak predstavnika hrvatske vojne industrije uspješnih na domaćem planu, ali i na vrlo zahtjevnom međunarodnom tržištu.
U ministarstvu gospodarstva i vladi smatramo da programi koje predviđaju ministarstva obrane te unutarnjih poslova, ali i drugi sektori mogu biti snažna poluga revitalizacije hrvatskog industrijskog sektora. Predstavnici hrvatske vojne industrije imaju kvalitetne proizvode i znanje, zapošljavaju ljude i uspješni su na međunarodnim tržištima. Željeli smo čuti što možemo i trebamo, kao odgovorni ministri i vlada u cjelini, učiniti u regulativi i podržati ih da budu još uspješniji u razvoju kapaciteta te da učinimo sve potrebno za izlaske na domaće i međunarodna tržišta, rekao je Popijač.
Šaljemo poruku, zajedno s ministrom obrane, da će ta gospodarska komponenta biti izuzetno važna i da će on učiniti da ministarstvo obrane bude jedno od ključnih poluga napretka i razvoja naše vojne industrije, ali i sve prateće industrije koja može participirati na tim tržištima, naglasio je ministar Popijač.
Alojzije Šestan predstavnik tvrtke Šestan Busch koja, među ostalim, proizvodi vojničke kacige za NATO pakt kazao je novinarima da svaka ozbiljna država, a Hrvatska to jest, treba imati ozbiljnu vojnu proizvodnju i ima je, ali da im je potrebna i institucionalna potpora. Izrazio je zadovoljstvo što je ministar obrane Božinović nedugo nakon imenovanja inicirao sastanak i da su mu nazočili i ministar gospodarstva Popijač i predsjednik HGK Nadan Vidošević.nacional.hr


NAPOMENA: U Splitu od 21. - 31. ožujka održat će se Sajam oružja i vojene opreme.
Mjesto održavanja sjma je Spaladium Arena u Splitu. Organizator je američka tvrtka TNT Production Inc., specijalizirana za organizaciju takvih sajamskih priredbi, a planirano je da se izložba iskoristi i za promociju Oružanih snaga RH u cjelini kao i naše vojne tehnike.
Više informacija na stranici http://www.adriaticseadefense.com/



17.1.2011.
PRAVILO BURZE
Kupujete kada dionica pada? Zarada se krije u suprotnoj strategiji.
Dionice treba kupovati kada im cijena pada a prodavati kada raste. Nije li to zlatno ulagačko pravilo koje jedino treba slijediti ako se želi zaraditi? Sudeći prema analizi Economista upravo je suprotno. Dionice treba kupovati kada rastu.
U 2010. godini ulagači koji su kupili dionice s najboljim prinosom u 2009. Ostvarili su povrat 12 posto veći od onih koji su ulagali u najlošije dionice iz 2009., a to nije slučajnost.Dionice koje su u usponu ostaju u usponu na duže vremenske periode, pa financijsku teoriju da izvedba dionica u prošlosti nije nikakav indikator buduće izvedbe – zapravo ne stoji.
Prema istraživanju Elroya Dimsona, Paula Marsha i Mikea Stauntona sa London Business Schoola na stotinu najlikvidnijih dionica na Londonskoj burzi od 1900. godine ulaganje u 20 najboljih dionica iz prošle godine donosilo je prosječno zaradu od 10,3 posto. Princip je jednostavan, nakon što završi godina kupuje se 20 najboljih dionica iz prošle godine, a obračun se radi za godinu, kada se prema rezultatima iz tekuće godine mijenja i prilagođava portfelj.
Za primjer, da je neka investicijska tvrtka krenula s ulagačkom strategijom kupnje najboljih prošlogodišnjih dionica 1900. godine s početnim ulogom od 1 funte danas bi na računu imala 2,3 milijuna funti. S druge strane da je kupovala prošlogodišnje gubitnike 1 funta bi se povećala na 49 funti.
Slične rezultate postigle su dionice i na 18 od 19 testiranih tržišta kapitala po svijetu. Ne temelju takve ulagačke strategije AQR Capital Management je čak formirao fondove koji ulažu u dionice u usponu.business.hr



8.siječnja 2011.
Hrvatske vode prodaju udjele u 29 kompanija
Početna cijena za manjinske vlasničke udjele iz portfelja Hrvatskih voda je njihova nominalna vrijednost.
Hrvatske vode oglasile su, u Narodnim novinama, prodaju udjela i dionica u ukupno 29 vodoprivrednih poduzeća iz svojeg portfelja. Riječ je o manjinskim paketima u tvrtkama s područja cijele države, a koji se nude po početnoj, nominalnoj cijeni od ukupno 47 milijuna kuna.
Natječaj je otvoren do 10. odnosno 11. siječnja, a otvaranju ponuda moći će nazočiti svi potencijalni kupci, fizičke i pravne osobe. Hrvatskim vodama ovo je, kako nam je pojašnjeno u uredu generalnog direktora tvrtke Jadranka Husarića, ovo je prva značajnija prodaja udjela i dionica iz portfelja tvrtke.

Ranije pojedinačne prodaje su se, kažu, provodile po odlukama Vlade i putem Natječaj je otvoren do 10. odnosno 11. siječnja, a otvaranju ponuda moći će nazočiti svi potencijalni kupci, fizičke i pravne osobe. Hrvatskim vodama ovo je, kako nam je pojašnjeno u uredu generalnog direktora tvrtke Jadranka Husarića, ovo je prva značajnija prodaja udjela i dionica iz portfelja tvrtke. Ranije pojedinačne prodaje su se, kažu, provodile po odlukama Vlade i putem.poslovni.hr

Najvredniji je paket u Vodoprivredi Zagreb

Najvredniji među ponuđenim paketima su dionice u Vodoprivredi Zagreb (6 milijuna kuna). Na prodaju se nude i udjeli u Vodogradnji Varaždin, Hidroregulaciji Bjelovar, Cetini Sinj, Vodoprivredi Sisak, Vodogradnji Osijek, Hidroingu Osijek, Brodskoj Posavini...



8.siječnja 2011.
PARTNERSTVO
Švedska Ikea i hrvatski Tvin zajedno grade tvornicu
Tvin iz Virovitice, najveći hrvatski proizvođač namještaja, trebao je zajedno sa švedskom Ikeom još 2008. početi graditi tvornicu vrijednu 25 milijuna eura. Investicija je odgođena za sretnije dane.
"Sa Šveđanima i danas radimo korektno, ali je gradnja tvornice u Virovitici odgođena jer su oni morali popuniti kapacitete u svojim tvornicama. Nadam se da će gradnja Ikeine robne kuće s trgovačkim centrom pokraj Zagreba u Rugvici ubrzati naše planove, jer će im biti isplativije i bliže ovdje proizvoditi", kaže za Vjesnik Ivan Slamić, generalni direktor Tvina.
Tvin je s Ikeom dosad ostvario tri zajedničke investicije u nove proizvodne pogone. Prva je bila 1978., zatim 1996. i treća 2000. godine. Četvrta investicija počela se pripremati 2005., no projekti i danas stoje. Model ulaganja je bio da Tvin daje infrastrukturu, a Ikea strojeve koji bi se otplaćivali kroz anuitete, odnosno robu. Pogon bi bio smješten na 25.000 četvornih metara u Tvinu. Za Tvin to će značiti porast proizvodnje i prihoda.

Tvrtka je uspjela prebroditi recesiju i poslovati bez gubitaka. I dalje zapošljava više od tisuću radnika (1050). Tvin je godinama bio prvi po ukupnom prihodu u drvoprerađivačkoj industriji, ali je lani to mjesto prepustio bjelovarskoj Primi, koja se bavi i trgovinom. Tvin će u 2010. godini ostvariti između 180 i 185 milijuna kuna ukupnog prihoda, odnosno desetak milijuna manje nego 2009. godine. To je i dalje velik pad u odnosu na 2007. kada je prihod dosegao 320 milijuna ili 2008. kad je bio 315 milijuna kuna.
Naime, kriza je među prvima pogodila domaće drvoprerađivače, koji su neto izvoznici, a kojima su narudžbe iz inozemstva počele otkazivati još koncem 2008. godine. Tvin je uspio prebroditi veliku krizu koja je u domaćem sektoru ostavila bez posla više od 8000 radnika, a većinu velikih tvrtki, kao što su Spačva, Finvest, DIP Ogulin, dovela na rub opstanka. Tvin je krizu prevladao spajanjem smjena, ali su im troškovi za izradu namještaja, u prvom redu što se tiče električne energije, bili isti kao da rade u dvije smjene. Nadalje, domaće tržište namještaja ni izdaleka nije dovoljno, jer prihodi ostvareni na njemu nisu dovoljni velikim tvrtkama za pokrivanje troškova energenata koji su udvostručeni u posljednjih pet godina.
Gradnjom nove tvornice, koja je samo jedna u nizu 12 Tvinovih tvornica u Virovitici, Pitomači, Grubišnom Polju i Županji, Tvin će biti vodeći proizvođač namještaja ne samo u ovom dijelu Europe. Riječ je o tvornici koja postoji skoro 100 godina, jer je još 1913. godine osnovana pilana. Od tada pa do danas, kroz razne oblike organizacije proizvodnje, u Tvinu stvaraju vrhunske proizvode koji sad imaju i primjeren dizajn.Tvin je danas društvo s ograničenom odgovornošću u potpunom vlasništvu zaposlenih, bivših i sadašnjih. U planu je bilo i dodatno zapošljavanje, prije krize, na 1600 zaposlenih, ali i taj će plan morati pričekati neka bolja vremena.




3.siječnja 2011.
Zbog devet milijuna kuna duga Ingra zatvorila Arenu
Ingra je zatvorlia sportski cenat Arena 1.sijećnja i tako obistinila svoje višetjedne prijetnje o zatvaranju ljepotice s Laništa. Razlog zatvaranja je neplaćanje ugovorenog održavanja dvorane od strane Grada Zagreba i države u iznosu od, procijenili su u Ingri, gotovo 9 milijuna kuna. Iz Ingre je prozvan i Zagrebački holding, koji je, tvrdili su uplatio u prosincu tek 1,6 milijuna kuna za održavanje dvorane.
No u Zagrebačkom holdingu ističu da su oni samo posrednik između vlasnika dvorane , dakle Ingre s jedne strane i Grada i Republike Hrvatske s druge strane. No ipak je očekivati da će se iznači riješenje.Za sada ni Tomislav Pervan, direktor Arene Zagreb, nije želio davati izjave o ovome. Dodao je kako fizički nisu u Areni ali i dalje rade na svim unaprijed dogovorenim događajima. "Nadamo se da će Ingra, Grad i država pronaći zajedničko rješenje jer će se u protivnom u pitanje dovesti događanja u Areni, a prvo koje nam slijedi je utakmica hokeja na ledu potkraj mjeseca"- rekao je Pervan.



22.12.2010.
Hrvatska Narodna banka-HNB
Oduzeo odobrenje za rad Obrtničko-štednoj banci, slijedi prisilna likvidacija
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici razmotrio makroekonomske izglede za Hrvatsku u sljedećoj godini, te usvojio projekciju monetarne politike i financijski plan središnje banke za 2011.
Odlukom Savjeta HNB-a, kako prenosi portal poslovni.hr, stopa po kojoj središnja banka plaća bankama naknadu za sredstva izdvojenoga kunskoga dijela obvezne pričuve smanjuje se s 0,75 na 0,25 posto, priopćili su iz HNB-a. Time se ova stopa remuneracije usklađuje s kretanjima na tržištu, s obzirom da je tijekom ove godine vagana kamatna stopa na međubankovne prekonoćne plasmane kretala između 0,39 posto i 2,86 posto, a kamatne stope na kunske depozite trgovačkih društava na žiroračunima i tekućim računima između 0,51 posto i 0,58 posto.
Savjet HNB-a suglasio se i s odlukama nadzornih odbora nekoliko banaka o imenovanjima predsjednika i članova uprava. U BKS Bank iz Rijeke, predsjednik uprave bit će i nadalje Goran Rameša, a član uprave Christian Pettinger; u KARLOVAČKOJ banci predsjednik uprave i nadalje ostaje Sandi Šola a članica uprave Marijana Trpčić Reškovac; u KREDITNOJ banci novom predsjednicom uprave postaje Mirjana Krile, a članom uprave Stjepan Anić; u PARTNER banci članom uprave postaje Petar Repušić; u ZAGREBAČKOJ banci predsjednik uprave i u sljedećem mandatu bit će Franjo Luković, a članovi uprave Sanja Rendulić, Daniela Roguljić Novak, Mario Agostini, Milivoj Goldštajn, Marko Remenar i Miljenko Živaljić.
Budući da ni dosad poduzimane mjere HNB-a za usklađivanje poslovanja s važećom propisima a ni pregovori s mogućim domaćim i inozemnim ulagačima u cilju postizanja odgovarajuće dokapitalizacije nisu doveli do željenog rezultata, OBRTNIČKOJ -ŠTEDNOJ banci na današnjoj je sjednici oduzeto odobrenje za rad. To znači da Obrtničko-štednoj banci predstoji postupak prisilne likvidacije. Ova banka ima 5 poslovnica i četrdesetak zaposlenih, nastala je 2008. godine preoblikovanjem Obrtničko-štedno-kreditne zadruge. Posluje s gubitkom, a stopa adekvatnosti kapitala, prema prošlomjesečnim podacima, iznosi svega 5,2 posto (zakonski minimum je 12 posto, prosječna stopa čitavog bankovnog sustava oko 19 posto), a udjel u aktivi ukupnog bankovnog sektora, sa stanjem krajem rujna, iznosio je svega 0,03 posto.(pd)



22.12.2010.

Ina očekuje dobru proizvodnju plina u Siriji
Početkom ovog mjeseca INA je počela testnu proizvodnju na Centralnoj plinskoj stanici Jihar na Hayan bloku u Siriji, objavljena je Inina vijest na Zagrebačkoj burzi. Još prije 12 godina Ina je, kako je izvješteno, u Siriji potpisala koncesiju na crpljenje nafte i plina, a koncesija vrijedi još osam godina.
Puštanjem Plinske stanice u proizvodnju omogućena je proizvodnja i UNP-a (ukapljenog naftnog plina) te su povećani proizvodni kapaciteti plina i kapljevine, navodi se.
"Nakon završetka testne proizvodnje u prvom tromjesečju 2011. godine moći će se potvrditi konačna razina proizvodnje ugljikovodika, no, očekuje se da će ista biti znatno povećana u odnosu na prethodno razdoblje, kako je i najavljeno u financijskom izvješću za prvih devet mjeseci 2010. godine", stoji u priopćenju. Iz Ine napominju kako je navedeno također istaknuto i u izjavi predsjednika Uprave Ine Zoltana Aldotta, koja je dio spomenutog izviješća.
Proizvodni kapaciteti će se postepeno povećavati, a maksimalna proizvodnja u Siriji se očekuje u 2012. godini, navode.Podsjetimo, mediji su svojevremeno izvijestili kako će Ina svakog mjeseca od sirijske proizvodnje zarađivati 15 milijuna dolara, odnosno gotovo 200 milijuna dolara godišnje. Objavljeno je tada kako će Ina u Siriji proizvoditi oko 1,4 milijarde kubnih metara plina što je više i od cjelokupnog hrvatskog uvoza plina iz Rusije iz koje godišnje dolazi 1,2 milijarde kubnih metara plina. / business.hr

6.12.2010.
Hrvatski konditor KRAŠ iduće godine 100.godišnjicu i najavljuje novi vizualni identitet
Iz Kraša je najavljena i Kraševa slatka bajka, blagdanski program koji tijekom prosinca svake godine privlači sve više djece i njihovih roditelja zahvaljujući uvijek novim i interesantnim sadržajima smještenim u realno okruženje prostora u kojem se proizvode slatkiši.
Tvornica čokolade Kraš je danas održala neformalno druženje u novouređenim prostorima na kojoj se govorilo o idućoj godini u kojoj ova tvornica slavi veliki jubilej, ali i poslovnim planovima tvrtke. Naime, Kraš će iduće godine proslaviti 100 godina postojanja jer je 1911. utemeljna tvornica čokolade Union koja se nalazila u današnjoj Branimirovoj ulici u Zagrebu.

Iza Kraša je dugi niz godina tijekom kojih se razvio u najvećeg proizvođača konditorskih proizvoda u jugoistočnoj Europi, a u cijeloj je svojoj povijesti provodio strategiju razvoja jakih vlastitih brandova i ulagao u razvoj vrhunske kvalitete.O Krašu najbolje govore njegovi brandovi poput Bajadere, Griotte deserta, Dorina čokolade, Životinjskog carstva, Domaćice, Napolitanki, Kiki i Bronhi bombona, te ostali proizvodi dobro poznati brojnim potrošačima.
Cjelokupna proizvodnja organizirana je u skladu sa svjetskim konditorskim standardima, pri čemu se ispunjavaju najstroži zahtjevi za postizanje visoke kvalitete.Kraš danas posluje kao suvremena, tržišno orijentirana kompanija. Godišnja proizvodnja Društva premašuje količinu od 33.000 tona konditorskih proizvoda, od kojih se skoro polovina uspješno izvozi na sva svjetska tržišta.Razvojni planovi usmjereni su prema snažnoj izvoznoj orijentaciji, uz naglasak na jačanju vodeće pozicije na tržištima regije, na kojima Kraš već posluje putem vlastitih komercijalnih podružnica i MIRE - najveće tvornice keksa i vafla u Prijedoru.

Predstavili su i projekt eko parka Bratina koji bi svoja vrata za posjetitelje trebao otvoriti u proljeće sljedeće godine. Kako je istaknuto na predstavljanju, u parku su izgrađene drvene kućice u kojima može boraviti oko 60 osoba, a zamišljen je kao svojevrsni homage brandu Životinjsko carstvo.Na današnjem druženju na kojem je bila i cijela Uprava tvornice predstavljeno je i novo vizualno izdanje Kraša povodom stote obljetnice, a u to je uključen i novi izgled Kraševih tvornica i poslovne zgrade. Poboljšani su uvjeti proizvodnje, dok se pri uređenju zgrade vodilo računa o prilagodbi postojećeg prostora različitim događanjima što bi s vremenom trebalo rezultirati punom komercijalizacijom ulaganja.Iz Kraša je najavljena i Kraševa slatka bajka, blagdanski program koji tijekom prosinca svake godine privlači sve više djece i njihovih roditelja zahvaljujući uvijek novim i interesantnim sadržajima smještenim u realno okruženje prostora u kojem se proizvode slatkiši.nacional.hr


1.12.2010.
HRVATSKIM PROIZVODIMA JOŠ JEDNO SVJETSKO ZLATO
Paški sir iz sirane Gligora među deset najboljih na svijetu
Među deset najboljih sireva na svijetu uvršten je i paški sir Ivana Gligore! Svjetsko prvenstvo na kojemu se ocjenjivala kvaliteta čak 2600 sireva iz cijeloga svijeta održano je u engleskom Birminghamu, a sa svojim se paškim sirom “Sirana Gligora” natjecala u tri kategorije - kategoriji ovčjih, tvrdih i kategoriji novih sireva na svjetskom tržištu.

- U sve tri kategorije naš paški sir dobio je velike zlatne medalje. Osim toga, stručni je žiri, sastavljen od 150 stručnjaka iz cijelog svijeta, naš sir uvrstio na listu od deset najboljih sireva na svijetu, što je najveće priznanje koje je naša sirana do sada dobila. Izuzetno sam zadovoljan, to je vrhunac, dalje od ovoga se ne može, izjavio je Ivan Gligora.

Novi pogon Paški sir Ivana Gligore do sada je dobio niz priznanja, a najveće je bilo “Superior Taste“, oznaka za kvalitetu osvojena u Bruxellesu, ali Gligora navodi da je prizanje iz Birminghama još značajnije, jer se radilo isključivo o natjecanju sireva, dok je oznaka “Superior Taste“ oznaka za prehrambene proizvode.
Od ove godine “Sirana Gligora“ u Kolanu radi u novom pogonu čija je izgradnja dijelom financirana i novcem iz pretpristupnih fondova Europske unije, a u njoj je trenutačno zaposleno tridesetak radnika. Ove godine u Ivanovoj sirani proizvedeno je 60 tona paškog sira.
slobodnadalmacija.hr
više o paškom paškom siru

29.11.2010.
Kupovna moć Hrvata u visini je trećine europskog prosjeka
Prema istraživanju GFK agencije kupovne moći u Europu po stanovniku iznosi 11.945 eura i nešto je viša od ostvarene u protekloj godine kada je iznosila 11.699 eura.

Hrvatska potrošnja po stanovniku iznosila je 4.808 eura ili 34 % od europskog prosjeka čime se svrstava tek na 29 mjesto.U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici od 42 zemlje Europe u kojima se izračunava indeks kupovne moći. Naši susjedi Slovenci imaju znatno veću potrošnju čak 10.045 eura po glavi stanovnika što je 84 posto europskog prosjeka i
zauzimaju 20. mjestu rang liste. I neke druge tranzicijske zemlje prestigle su Hrvatsku: Češka je na 23. mjestu sa 6.893 eura, Slovačka 24. sa 6.737 eura, Poljska 25. s 5.377 eura, a Mađarska 27. s 5.048 eura.
Novi podaci o kupovnoj moći generalno pokazuju posljedice ekonomske krize koje su se različito odrazile u mnogim zemljama. Bogatije zemlje imale su tek neznatan pad s izuzetkom Švedske gdje je došlo do zapaženog rasta. Istodobno, Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španjolska bilježe pad. Zapažen rast pojavio se pak u Turskoj, i to čak oko 10 posto, te je ona sada preskočila zemlje s jačim posljedicama krize kao što su na primjer Mađarska, Hrvatska i baltičke zemlje. Najveću kupovnu moć ima Lihtenštajn s 49.014 eura po stanovniku.

GfK GeoMarketing svake godine provodi analizu kupovne moći građana za 42 zemlje u Europi. Purchasing Power Index predstavlja raspoloživi iznos za ukupnu vrijednost roba i usluga koje građani nekog područja mogu nabaviti godišnje. Izračunava se na osnovi makroekonomskih pokazatelja svake zemlje, podataka iz međunarodnih institucija i dodatnih analiza u GfK-u. Dakle, kupovna moć predstavlja zbroj svih dostupnih novčanih sredstava po stanovniku - neto primanja građana i jedan je od najznačajnijih indikatora potrošačkog potencijala. Prodaja roba i usluga direktno ovisi od razine kupovne moći.


23.11.2010.
Hrvatska Vlada dogovorila izdanje novih 4 mlrd kuna obveznica
Najnovije izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala plasirat će se putem voditelja izdanja, Erste & Steiermarkische banke, Privredne banke, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačke banke.Hrvatska je Vlada u petak donijela odluku o novom zaduženju izdavanjem državnih obveznica na domaćem tržištu u iznosu od četiri milijarde kuna. Kamatna stopa na obveznice je nepromjenjiva i iznosi 6,25 posto godišnje, a obveznice dospijevaju 25. studenoga 2017. godine.Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker istaknuo je kako se izdavanjem obveznica želi promijeniti ročnost i struktura postojećeg duga, odnosno povećati ročnost duga.

Od ukupnog iznosa od četiri milijarde kuna veći će se dio, 2,65 milijardi kuna utrošiti za otplatu trezorskih zapisa koji na naplatu dospijevaju 25. studenog ove godine, a ostatak za financiranje kratkoročnog duga koji dospijeva na naplatu u prosincu, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker na sjednici Vlade. Time će država, dodaje, praktično podmiriti sve svoje obveze u ovoj godini."Za ove se četiri milijarde kuna praktično ne povećava javni dug nego se podmiruju obveze iz prošlih razdoblja“, rekao je Šuker.
Podsjetio je da je Zakonom o izvršenju proračuna za ovu godinu, odnosno njegovim izmjenama donesenim uz rebalans proračuna iz kolovoza, utvrđeno da država ove godine treba refinancirati 19 milijardi kuna obveza iz prijašnjih godina.Najnovije izdanje državnih obveznica na domaćem tržištu kapitala plasirat će se putem voditelja izdanja, Erste&Steiermarkische banke, Privredne banke, Raiffeisenbank Austria i Zagrebačke banke.Ipak, za 2011. godinu veći dio potreba zaduživanja (oko 2/3) trebalo bi se realizirati u inozemstvu.bankamagazine.hr


22.studenog 2010.
Croatia osiguranje ulazi u Hrvatsku poštansku banku -HPB
Croatia osiguranje i Hrvatska poštanska banka počeli su pregovarati o pretvaranju hibridnog depozita, koji je Croatia osiguranje u drugom dijelu prošle godine s Croatia Lloydom uložilo u HPB, u temeljni kapital, kako prenosi
business.hr a na osnovu izvora iz bankarskih i osigurateljskih krugova.
Premaistom izvoru,operacija bi trebala biti izvedena već u ovom prvom krugu dokapitalizacije krajem ove godine,
u kojem je iz državnog proračuna za HPB namijenjeno 450 milijuna kuna, a dodatnih pedeset milijuna kuna trebalo bi biti upisano na osnovi pretvaranja hibridnog depozita Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u nove dioniceHPB-a.
Umjesto dosad najavljenih 500 milijuna kuna u dokapitalizaciji, ona bi iznosila 650 milijuna kuna, jer je hibridni depozit koji su osiguravatelji uložili u HPB iznosio 150 milijuna kuna. No, koliki bi konkretno dioničarski udjel u HPB-u dobilo Croatia osiguranje, još nije poznato je još nije utvrđena cijena po kojoj će se banka dokapitalizirati.
Osim što bi Croatia osiguranje tako postalo suvlasnik HPB-a, to bi donijelo i financijsko olakšanje banci jer HPB plaća čak 11-postotnu kamatu Croatia osiguranju i Croatia Lloydu za njihov hibridni depozit, koji HPB po isteku petogodišnjeg roka mora isplatiti tim ulagačima. Prošle je godine HPB morao rezervirati iznimno visoku svotu za rezervacije namijenjene lošim kreditima, 477 milijuna kuna, a rezervacije su u devet mjeseci ove godine dosegnule novih 85 milijuna kuna. Iako u samom Croatia osiguranju nisu željeli potvrditi da su već odlučili pristati na pretvaranje hibridnog u temeljni kapital, iz odjela korporativnih komunikacija poručili su kako Uprava Croatia osiguranja razmatra sve opcije vezane uz transfer hibridnog depozita u temeljni kapital, sagledavajući vlastitu adekvatnost kapitala.

„Nakon analize stručnih službi Nadzornom odboru predložit će se optimalno rješenje za Croatia osiguranje“, stoji u odgovoru iz Croatia osiguranja.U Nadzornom odboru Croatia osiguranja sjede visokopozicionirani političari poput ministra financija Ivana Šukera i njegova stranačkog kolege Andrije Hebranga. Kako je Šuker već ove godine odlučio osigurati pravi živi novac za dokapitalizaciju HPB-a, valja očekivati da će podržati i plan jačanja veza banke i osiguravajućeg društva, obiju ustanova u većinskom državnom vlasništvu.
O spajanju Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke u jednu tvrtku, kao što je to bila inicijativa još 2005. godine, više nema govora, doznajemo, jer takav poslovni model ne bi imao smisla ni za jednu stranu. No ulaskom Croatia osiguranja u vlasničku strukturu HPB-a otvaraju se nove mogućnosti poslovanja.
Prije svega, riječ je o poslovima bankoosiguranja, doznaje Business.hr, a Croatiji bi se tješnjom suradnjom s HPB-om otvorila i mogućnost prodavanja osiguranja kroz poslovnice banke. Croatia osiguranje trenutačno u tim poslovima surađuje s nizom poslovnih banaka u Hrvatskoj i ne preferira ni jednog od svojih partnera. No, kako kažu u samoj osiguravajućoj kući, zbog kvalitetne suradnje s Hrvatskom poštanskom bankom i jačanja same banke u sljedećem je periodu izvjesna veća suradnja s HPB-om i u poslovima bankoosiguranja.



12. studenoga 2010.
Hrvatski otočni proizvod-HOP:
Uz malo novca, veliki rezultati

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture pomaže da se proizvodi s oznakom HOP plasiraju na što većem području u Hrvatskoj, ali i na inozemnim tržištima, te stoga financijski podupire proizvođače prilikom nastupa na domaćim i inozemnim sajmovima.



28.10.2010.
Božo Prka, predsjednik uprave PBZ-a: U 2011. manje kredita državi, više tvrtkama
Za iduću godinu čelnik PBZ-a je najavio je rast kredita poduzećima, posebno malim i srednjima, a dodao je da bi kamatne stope trebale nastaviti blago padati. Makroekonomski temelji Hrvatske su stabilni, ali za iskorak iz krize treba uskladiti aktivnosti fiskalnog, monetarnog, realnog i financijsko-bankarskog sektora, rekao je predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Božo Prka na susretu s poduzetnicima u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca.

Prka smatra da Hrvatska ima solidne makroekonomske temelje za razvoj - fiskalni deficit manji od prosjeka EU 27, javni dug od 35 posto udjela u BDP-u (bez jamstava) koji po njemu nije zabrinjavajući, ali je zabrinjavajući trend njegova povećanja. U pogledu vanjskog duga napominje da se on dobrim dijelom odnosi na korporativni sektor.
Podsjeća i na devizne rezerve od 11,5 milijardi eura i rezerve komercijalnim banaka. Ono što nedostaje su, smatra Prka, politički konsenzus o smjeru društvenog razvoja, jača vizija razvoja s novom industrijskom politikom i bolja koordinacija fiskalnog, monetarnog, realnog i financijsko-bankarskog sektora. Nedostatak te koordinacije po Prki je temeljni problem hrvatske ekonomije.
Banke su, dodaje, u takvoj situaciji postale nesklone rizicima pa su smanjile kreditnu izloženost prema poduzećima, koja su u uvjetima pada prihoda i zadržavanja razine financijskih obveza počela zapadati u probleme. Ipak, za iduću godinu čelnik PBZ-a najavio je rast kredita poduzećima, posebno malim i srednjima, a smanjenje plasmana državi. Dodao je da bi kamatne stope trebale nastaviti blago padati. Prka kaže da je PBZ pozdravio sudjelovanje države u podjeli rizika financiranja poduzetničkih projekata, kroz modele u kojima sudjeluju poslovne banke i HBOR. Skroman interes poduzetnika objasnio je njihovim zaziranjem od državnih jamstava, a taj zazor po njegovim riječima je nuspojava vladinih antikorupcijskih aktivnosti, jer je među poduzetnicima prisutan strah od kaznenog progona zbog korištenja državnih jamstava.
Prka je odbio komentare po kojima banke koče gospodarski oporavak ocijenivši te tvrdnje nesuvislima. Banke su, kaže Prka, u najkritičnijem razdoblju kreditno podržale državu, a to je dobrim dijelom iscrpile njihov potencijal za financiranje poduzeća.Glavni ekonomski strateg PBZ-a Marko Škreb kazao je okupljenim poduzetnicima da su banke smanjile kredite kako bi u uvjetima krize zaštitile depozite, no za 2011. najavio je oporavak i to prvenstveno u drugom dijelu godine, ponovivši PBZ-ovu procjenu o stopi rasta u 2011. od 1,4 posto.bankamagazine.hr

28.10.2010.
Hrvatski ekološki proizvodi za Europu
U Hrvatskoj su površine za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećane s 51 hektara 2002. godine na više od 20.000 hektara u ovoj godini i više od tisuću proizvođača.
Interes za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je u znatnom porastu. U Hrvatskoj su te površine povećane s 51 hektara 2002. godine na više od 20.000 hektara u ovoj godini i više od tisuću proizvođača. Istaknuto je to na sjednici Vlade s koje je Saboru upućen prijedlog novog zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Ti su proizvodi na tržištu vrlo traženi, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković ističući da se predloženim zakonom regulira i označavanje ekoloških proizvoda kako bi se spriječile zloporabe i kupci zaista dobili ekološki proizvod. Tako se predloženim zakonom propisuju uvjeti pod kojima se mogu koristiti pojmovi "organski", "biološki", "ekološki" te skraćenica "eko" i "bio", a za proizvode koje nose te pojmove definira korištenje kodnog broja kontrolnog tijela i znaka ekološkog proizvoda.
Predloženim će se zakonom, kako je istaknuto, proizvođačima u Hrvatskoj omogućiti jednaki uvjeti koje imaju proizvođači u EU-u te stvoriti uvjeti za plasman ekoloških proizvoda na tržište EU-a.bankamagazin.hr


20. listopada 2010.
Hrvatski suveniri od 21. do 24. listopada na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu
Želja je na ovaj način obogatiti zagrebačku turističku ponudu, a na manifestaciji će se predstaviti isključivo obrtnici proizvođači

ZAGREB - U organizaciji Udruženja obrtnika grada Zagreba na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića od 21. do 24. listopada predstavit će se 16 obrtnika, proizvođača suvenira, najavili su organizatori manifestacije na današnjoj konferenciji za novinare.
Kako je istaknula predsjednica Odbora proizvođača suvenira Nina Jecić, cilj manifestacije je promovirati i potaknuti domaću proizvodnju suvenira te pokazati građanima Zagreba ali i turistima što proizvođači suvenira rade i nude.
Riječ je o rukotvorinama kao što su licitari, svijeće, drvene igračke, keramika itd.
Želja je također na ovaj način obogatiti zagrebačku turističku ponudu, a na manifestaciji će se predstaviti isključivo obrtnici proizvođači.
Svaki će obrtnik na svom štandu prezentirati vlastitu proizvodnju suvenira.
Suočeni s padom vlastite proizvodnje i potisnuti s tržišta pod pritiskom jeftine uvozne robe, koja se u Zagrebu nudi pod imenom zagrebački suvenir, želja je ovom manifestacijom pomoći zagrebačkim obrtnicima - proizvođačima suvenira da prezentiraju svoju ponudu, rečeno je.



19.listopada 010.
SA STRANICA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE
Suzbijanje sive ekonomije – mogućnosti prijava neregistriranih djelatnosti

Hrvatska obrtnička komora nizom aktivnosti već dulje vrijeme nastoji utjecati na suzbijanje sive ekonomije. U tom cilju, HOK je podnio više prijedloga da se riješi pitanje pravne praznine nastalo brisanjem kaznene odredbe za neregistrirane obrtničke djelatnosti iz Zakona o obrtu kod izmjena 2007. godine.
Zakonske inicijative odnose se na moguće izmjene Zakona o obrtu ili Zakona o državnom inspektoratu, a posljednji zaključak sa tematske sjednice Upravnog odbora Hrvatske obrtničke komore, održane 21. rujna 2010. godine, uz sudjelovanje predstavnika Držanog inspektorata. Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija i Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i građenja, je da se pokrene postupak donošenja posebnog zakona o sprečavanju nelegalne sive ekonomije.

Dok se to pitanje konačno ne riješi, obrtnici koji su u uvjetima globalne gospodarske krize još i više pogođeni nelojalnom konkurencijom sive ekonomije, imaju mogućnosti prijave neregistriranih djelatnosti i to na dva načina:

1. Za djelatnosti trgovine, ugostiteljstva i turizma obavljanje neregistrirane djelatnosti može se prijaviti gospodarskoj inspekciji Državnog inspektorata Republike Hrvatske na adresu:
DRŽAVNI INSPEKTORAT REPUBLIKE HRVATSKE
Središnji ured
Petračićeva 4
10 000 Zagreb
tel: 01/3696-400
http://www.inspektorat.hr/ .
Prijava se može podnijeti i anonimno, dakle bez navođenja imena i prezimena te ostalih osobnih podataka prijavitelja. Prijava inspekciji služi kao mogući izvor informacija za saznanje o činjenicama koje upućuju na potrebu provedbe nadzora. Sam postupak nadzora pokreće nadležni inspektor po službenoj dužnosti, a to znači da samostalno ocjenjuje prikupljene informacije i njihovu relevantnost za pokretanje postupka. Državni inspektorat djeluje kroz pet regionalnih ispostave te se prijave mogu podnijeti i na adrese ispostava koje se mogu pronaći na http://www.inspektorat.hr/dirh3/o-drzavnom-inspektoratu/ustrojstvo/podrucne-jedinice/59QxJWhJqkSoDJz0ATw_vg/

2. Za neregistrirano obavljanje djelatnosti u području građenja, tj. obavljanje građevinskih djelatnosti, a da za to nisu ispunjeni propisani uvjeti, kao i prijave investitora koji su gradnju povjerili neregistriranim fizičkim ili pravnim osobama, podnose se posebnoj građevinskoj inspekciji koja djeluje pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i građenja, odnosno područnim jedinicama po županijama, čije kontakt adrese se mogu pronaći na http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=5636
Posebna mogućnost djelovanja protiv neregistriranih djelatnosti odnosi se na djelovanje Porezne uprave Ministarstva financija, koja je ovlaštena provesti nadzor prijava, obračuna i plaćanja poreza te utvrditi osnovicu i razrezati porez, kao i naplatiti propisane kazne zbog neprijavljivanja poreza i nevođenja knjiga. Time se neregistrirana djelatnost može učiniti neisplativom. Prijava za porezni nadzor može se podnijeti na adresu:

MINISTARSTVO FINANCIJA
Porezna uprava – Središnji ured
Služba za porezni nadzor
Boškovićeva 5, 10000 ZAGREB





19.10.2010.
Održan Eko Etno sajam u Zadru
U športskom centru Višnjik u Zadru od 13. do 17. listopada pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića održan je 8. po redu "EKO ETNO Hrvatska" sajam proizvoda i usluga ruralnih područja Republike Hrvatske. Sajam je otvorio Stipe Zrilić, župan Zadarske županije a na otvorenju nazočne su pozdravili Dijana Katica, predsjednica Organizacijskog odbora i izaslanik predsjednika RH Zvonimir Vrančić.

U zabavnom dijelu programa sudjelovale su klape i kulturno umjetnička društva a održana je i modna revija etno dizajnerice Mine Petre.
Drugog dana sajma održana je promocija Splitsko – dalmatinske županije i dva zanimljiva okrugla stola o ruralnom razvoju u Hrvatskoj, kao i kulinarska radionica „Sir u autohtonoj hrvatskoj kuhinji“ te Eko Etno Bingo kviz znanja.

Ovogodišnji sajam po prvi put se održan izvan Zagreba a okupio je 350 izlagača iz Hrvatske i inozemstva koji su ponudili tradicionalne proizvode ruralnih krajeva te predstavili turističku ponudu. Štandovi su bili krcati autohtonim proizvodima hrane, pića, ljekovitih proizvoda, odjeće, suvenira. Slavonci su predstavili svoje prepoznatljive suhomesnate proizvode kao što je kulen i kobasica a Dalmatinci sireve, ljekovito i začinsko bilje, likere, vrhunska vina, maslinovo ulje...Bilo je tu i odjeće, tako su Dalmatinci predstavili odjevne predmete inspirirane tradicijskom baštinom a etno dizajnerica Mina Petra je predstavila odjevne predmete također inspirirane narodnom tradicijom. Posebno je bila zanimljiva njezina već prepoznatljiva poslovna torba tzv. TKANICA koja se izradjuje u Kninu.

Na kraju sajma su dodijeljene nagrade i priznanja.
Zlatnu povelju za najbolji nastup dobio je Ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba,
Ssrebrnu povelju dobila je Zadarska županija koja je proglašena i najboljim domaćinom,
Brončanu je dobila Osječko-baranjska županija.

Najatraktivnijim prirodnim proizvodom proglašena je >Lavanda<, koju je osmislila tvrtka Agro Stemar iz Dugog Sela, a Vukovarsko-srijemska županija dobila je titulu za najbolji scenski nastup. Posebno povelju za inozemne izlagače dobila je Južnomoravska regija iz Republike Češke.
Sajam je zatvoren u nedjelju 17.lipnja.


19.10.2010.
U Splitu poćinje sajam SASO
Od 20. do 24. listopada SASO će okupiti 1497 izlagača iz 15 zemalja

Ovogodišnji 15. po redu sajam SASO održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića, Vlade RH, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.Sajam započinje u srijedu, 20.listopada na splitskom Žnjanu. Do 24. listopada SASO će okupiti 1497 izlagača iz 15 zemalja a obuhvaća niz međunarodnih specijaliziranih sajmova: Sajam graditeljstva, Sajam drvne industrije, Sajam metalne industrije, Sajam alata, strojeva i opreme, Sajam obrtništva, male privrede i poduzetništva, Sajam elektrotehnike, energetike i telekomunikacija, SAFIR - Sajam financija, investicija i razvoja, te Sajam ekologije SEKO.

Sajam SASO čine i tradicionalne gospodarske konferencije: Energetski summit, Dan arhitekata, Dan građevinara, Dan ekologije, te nove konferencije: Dan zavarivanja, Gospodarski susreti B2B SASOfair u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Županijskom komorom Split, te SAFIR konferencija, u suradnji s Mrežom udruga osoba s invaliditetom Dalmacije. Gospodarskim konferencijama prisustvovat će vodeći ljudi struke iz svih spomenutih područja, gdje će zajedno s malim i srednjim poduzetnicima razmotriti aktualne gospodarske teme ključne za uspjeh gospodarskog razvoja. sasofair.com


11.listopada 2010.
U Puli održan 13.istarski obrtnički sajam
U Puli na gradskom parkiralištu Karolina od 7.- 10. listopada više od 200 izlagača izlagalo svoje proizvode, a zadnjeg dana održavanja sajma je posjetio i predsjednik Republike Ivo Josipović.
Tom prigodom predsjednik Republike je izjavio da je „obrt oblik samozapošljavanja, vrlo vrijedna i važna gospodarska aktivnost“ jer se neki proizvodi u industriji niti ne proizvode.
Onim obrtima, koji zbog poteškoća na tržištu teško opstaju, treba pomoći poreznim olakšicama i „kroz komore koje su vrlo važan faktor“, istaknuo je Josipović.

Sajam je rezanjem torte u četvrtak otvorio potpredsjednik Obrtničke komore Istarske županije Vitomir Pap, a tijekom sajma potpisan je sporazum o suradnji jednog istarskog i jednog krapinsko-zagorskog udruženja onrtnika - UO Buzet i UO Donja Stubica-Oroslavje-Marija Bistrica-Gornja Stubica-Stubičke Toplice, dok je partner Sajma ove godine bila Obrtnička komora Osječko-baranjske županije.

Na sajmu je na dvije tisuće četvornih metara zatvorenog i 600 četvornih metara otvorenog izložbenog prostora, svoje proizvode i usluge predstavilo ravno 100 izlagača iz Istarske županije, 94 iz drugih županija i 16 iz Republike Slovenije, a obrtnici su na sajam pristigli iz 13 obrtničkih komora.
Na sajmu su dodijeljena priznanja najuspješnijima. Za uspješnu sajamsku prezentaciju priznanje je dodijeljeno Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije zatim Udruženju obrtnika Buzet te slovenskoj Območnoj obrtnoj zbornici iz Radovljice.

Priznanje za oblikovanje proizvoda dobio je obrt za tradicijsku proizvodnju „Lončarija“ iz Marije Bistrice, a priznanja za najbolji proizvod dobili su obrt za obradu metala „Pokrajac“ iz Rovinjskog Sela za proizvode od metala, stolarski obrt „Ariš“ iz Tinjana za proizvode od maslinovog drva te „Vesna sirevi“ iz Loborike za ovčji sir.hok.hr



5.10.2010.
U Belišću puna zaposlenost
Uprava najavljuje da će u roku od tri godine iz sustava Belišća izdvojiti sedam segmenata


Odmah nakon preuzimanja Belišća krajem svibnja, austrijski Duropack je započeo s financijskim restrukturiranjem kompanije i konkretiziranjem programa daljnjeg jačanja matičnog poslovanja. Oko 85 posto prihoda Belišća čine prihodi od proizvodnje ambalažnog papira i ambalaže.

Spašavanje tvrtki
Ostali dolaze od tzv. nematičnog poslovanja "raspoređenog" kroz nekoliko tvornica i djelatnosti koje zapošljavaju oko 300-tinjak ljudi.Radi se o tvornici elektroopreme, suhe destilacije, potom mehaničke prerade, plastične ambalaže, tvornici spiralne ambalaže te stanici za tehnički pregled automobila i transport. Plan je Uprave da u razdoblju od jedne do tri godine iz sustava Belišća potpuno izdvoji te segmente kako bi se kompanija fokusirala isključivo na matični biznis."Tek smo započeli s pripremama. Međutim, već i u toj preliminarnoj fazi imamo iskazan interes potencijalnih partnera, čak i pisma namjere, osobito iz inozemstva, kojima bi te tvornice bile dio matičnog biznisa", kaže Vlado Jerbić, predsjednik Uprave Belišća. Jerbić naglašava da se s tim projektom neće žuriti te da će se pridržavati matrice outsourcinga kakvo je Belišće provelo u Bilokalniku nakon njegova preuzimanja, odnosno, još ranije 1998., kada je Belišće Kruppu prodalo većinski udio u Tvornici strojeva i tako je spasilo od sudbine koja je stigla većinu kompanija iz metalne branše. "I sada ćemo jednako pažljivo birati partnere jer nam je cilj održati i povećati zaposlenost u Belišću, a ne gušiti je", kaže Jerbić za Poslovni dnevnik. O tim projektima Belišće je počelo razmišljati i prije nego što ga je Duropack preuzeo, no ulazak u veliki sustav Constance Packaginga (CP) bio je dodatni impuls za to. Jerbić kaže kako su prednosti poslovanja u tom sustavu vidljive već i u financijskom restrukturiranju u kojem su korištene prednosti koje CP ima kao velika multinacionalka. "Oko 10 milijuna eura kratkoročnih skupih zaduženja već je zamijenjeno puno povoljnijim dugoročnim kreditima, a već se intenzivno radi i na restrukturiranju ostatka duga od 20-tak milijuna eura što bi trebalo biti završeno do konca godine", kaže Jerbić.

Preskup plin
Unatoč tome što europska industrija papira i kartonske ambalaže posljednje dvije godine proživljava ozbiljnu krizu uzrokovanu poskupljenjem energenata, sirovine i drugih repromaterijala, zbog čega industrija ambalaže u Europi trenutno uopće ne ostvaruje profit, Jerbić potvrđuje da su vidljivi prvi znakovi oporavka. "Imamo punu zaposlenost, a to je jako važno", kaže predsjednik Uprave koji nakon lanjskog pada prihoda od 23 posto u ovoj godini očekuje rast. No, ne spori da je cijena enegenata, osobito plina koji čini 31 posto cijene gotovoga proizvoda, doveo poslovanje na rub rentabilnosti.poslovni.hr


5.listopada 2010.
Kolaps stanogradnje u Zagrebu
Za razliku od tržišta ureda u Londonu, Ženevi i Parizu, koja se polako oporavljaju i bilježe rast cijena i popunjenosti, Zagreb s cijenama od 192 eura za četvorni metar godišnje i dalje stagnira.

Iako se cijene polako snižavaju i praznih je ureda sve više, neće biti dramatičnih promjena jer nema novih značajnih uredskih objekata na tržištu. Zaključak je to najnovije globlalne analize nekretninskoga konzultanta King Sturgea. Ozdravljenje se u Europi očekuje u iduće dvije godine sukladno gospodarskim oporavcima zemalja i smanjenjem novih, špekulativnih investicija.

S druge strane hrvatsko tržište stanova prolazi pravu katarzu. Na kraju prošlog tjedna Državni zavod za statistiku objavio je da je lani ukupno sagrađeno 18.740 stanova ili 26 posto manje nego u cijeloj 2008. godini. U ovogodišnjem prvom polugodištu pravne osobe s više od 20 zaposlenih sagradile su tek 1900 stanova u Hrvatskoj, 54 posto manje nego u lanjskom polugodištu. Vrijednost novih narudžbi u građevinarstvu općenito je pala za čak 53 posto u prvih šest mjeseci. U Zagrebu je u prvih šest mjeseci ove godine sagrađeno tek 423 stana ili 82 posto manje nego na kraju polugodišta 2009. godine. Istodobno portal CentarNekretnina bilježi u rujnu daljnji pad traženih cijena stanova i kuća od 5,3 posto na godišnjoj razini. Prosječna cijena tražena za stan u Zagrebu je u rujnu bila 1818 eura za četvorni metar, a na Jadranu 1934 eura.poslovni.hr


27.9.2010.
Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatska gospodarska komora (HGK) potpisale sporazum o dugoročnjoj suradnji
S ciljem jačanja suradnje te nastavka postojećeg, ali i unaprjeđenja i proširenja daljnjeg zajedničkog rada i suradnje, predsjednik HGK Nadan Vidošević i predsjednik HOK Mato Topić danas su u Hrvatskoj gospodarskoj komori potpisali Sporazum o međusobnoj dugogodišnjoj suradnji.
"Zajedničko djelovanje Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore dobar je primjer institucionalne suradnje, što je uostalom prepoznala i hrvatska Vlada ističući takvu potrebu u cijelome društvu ako želimo ne samo izaći iz krize već imati i stabilan, održiv napredak u godinama koje dolaze.", rekao je tom prilikom Nadan Vidošević te dodao kako je ovaj Sporazum i formalna potvrda dosadašnje suradnje HGK i HOK na svim razinama i funkcionalno i regionalno.

"Hrvatska obrtnička komora ovim Sporazumom jača tradicionalnu uspješnu suradnju koju ostvaruje s Hrvatskom gospodarskom komorom, posebice u organiziranom nastupanju obrtnika i poduzetnika na sajmovima u zemlji i inozemstvu te unaprjeđenju strukovne izobrazbe i cjeloživotnog učenja s ciljem stvaranja konkurentnog gospodarstva zasnovanog na znanju, a što je posebice važno u ovom zahtjevnom procesu prilagodbe EU", istaknuo je predsjednik HOK-a Mato Topić.

Sporazum obuhvaća rad na provedbi zajedničkog nastupa na sajmovima u zemlji i inozemstvu, unaprjeđenju sustava strukovne izobrazbe u srednjim školama za zanimanja u obrtništvu, industriji i sličnim djelatnostima; promociji cjeloživotnog učenja temeljenog na nacionalnoj strategiji obrazovanja odraslih, daljnjem promicanju suradnje na promociji projekta "Vrijedne ruke", pripremi i realizaciji projekata financiranih iz pretpristupnih fondova te drugih projekata koji su bitni za podizanje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i internacionalizacije poslovanja, kao i podizanju razine obrazovanosti u svrhu razvijanja inovativnih procesa čiji je osnovni cilj otvaranje novih radnih mjesta. Ovaj sporazum predviđa i zajednički rad na edukaciji i informiranju gospodarstvenika o korištenju strukturnih i kohezijskih fondova, zajednički nastup s ciljem jačanja uloge obiju komora kao sukreatora ekonomske politike na unutarnjem i međunarodnom planu, unaprjeđenju međusobnih savjetodavnih usluga, razmjeni internetskih portala radi učinkovitijeg i cjelokupnijeg informiranja poslovne zajednice o raznovrsnim poslovnim mogućnostima i na svim drugim poslovima koji će biti u funkciji unaprjeđenja gospodarstva. izovr: www.hok.hr


27.9. 2010.
Trinaest hrvatskih tvrtki među 100 vodećih u regiji po prihodima
Trinaest hrvatskih tvrtki plasiralo se među vodećih 100 u regiji jugoistočne Europe po ukupnim prihodima u prošloj godini, pokazuje izvješće koje je u ponedjeljak objavio internetski portal SeeNews.
Prvo mjesto ponovno je pripalo rumunjskom ogranku austrijske tvrtke OMV Petromu, s ukupnim prihodima od 3,4 milijarde eura, ističe se u izvješću koje je SeeNews izradio u partnerstvu s konzultantskom kućom A.T.Kearney i agencijom za istraživanje tržišta Euromonitor International.Najbolje plasirana hrvatska kompanija je INA-Industrija nafte, koja je zadržala prošlogodišnje 2. mjesto s ukupnim prihodima u visini 2,7 milijardi eura u 2009. INA je u 2009. srezala neto gubitak na 105,4 milijuna eura, sa 142,2 milijuna eura u 2008., ističe se u priopćenju.
Među preostalih 12 hrvatskih kompanija među vodećih 100 po prihodima našao se i Konzum d.d, na 7. mjestu, nakon prošlogodišnjeg 12. Hrvatska Elektroprivreda d.d. napredovala je na 9.mjesto, nakon prošlogodišnjeg 13.
HT-Hrvatske Telekomunikacije kliznuo je na 35. mjesto, s 30. mjesta na prošlogodišnjoj ljestvici. Zagrebački Holding nalazi se na 41. mjestu, nakon 58. mjesta u prošloj godini. T-Mobile Hrvatska napredovao je s 53. na 44. mjesto, HEP-Proizvodnja na 54. sa 72. mjesta.
HEP-Operator Distribucijskog Sustava također je poboljšao plasman, napredujući na 61. mjesto, s 80. na prošlogodišnjoj ljestvici. VIPNet je na 62. mjestu, nakon prošlogodišnjeg 71.
OMV Hrvatska kliznuo je pak na 76. mjesto, s prošlogodišnjeg 62. Među prvih 100 ove se godine našla i Pliva Hrvatska, zauzevši 87. mjesto, nakon prošlogodišnjeg 104., te Vindija, na 88. mjestu, nakon prošlogodišnjeg 105., i Tisak koji je zauzeo 91. mjesto, u odnosu na prošlogodišnje 129.

Hrvatske su kompanije prihodima 100 vodećih u regiji, u ukupnom iznosu 78 milijardi eura, pridonijele s ukupno 11,2 milijarde eura.
Istraživanje je obuhvatilo više od 1.200 tvrtki iz nefinancijskog sektora, a regija uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju.
Pritom najbolju izvedbu tradicionalno bilježe tvrtke iz naftnog i plinskog sektora, iako je njih ukupno 24 u prošloj godini ubilježilo 28 posto manje ukupne prihode u odnosu na prethodnu godinu, u visini od 25,6 milijardi eura.

Najviše ukupne prihode, kao i u godini ranije, ostvarile su ukupno 22 tvrtke u sektoru proizvodnje električne energije, u visini 13,5 milijardi eura, koji su time uvećani za nešto manje od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu.
Tvrtke u sektoru veleprodaje i maloprodaje zabilježile su pak najoštriji rast ukupnih prihoda među vodećih pet sektora, u visini 1,4 posto, na ukupno 12,9 milijardi eura.

Najprofitabilniji među ukupno 13 sektora bio je pak onaj telekomunikacija. Tako je 15 tk tvrtki prošle godine ostvarilo ukupnu neto dobit od 1,54 milijarde eura, ali je ona bila manja u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 1,62 milijarde eura. izvor:bankamagazine.hr


15.rujna 2010.
Končar i TŽV Gredelj predstavili prototip elektromotornog vlaka

Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru svečano je ispraćen prototip elektromotornog vlaka za regionalni promet koji je krenuo na predstavljanje na Sajam prometne tehnike InnoTrans 2010 u Berlinu.

Riječ je o predstavljanju prvog od tri prototipa vlakova koje Končar i TŽV Gredelj zajedno grade za HŽ Putnički prijevoz, a vozit će u regionalnom i zagrebačkom prigradskom prometu. Prototip elektromotornog vlaka za regionalni promet bit će predstavljen 22. rujna na Sajmu prometne tehnike InnoTrans 2010 u Berlinu u nazočnosti članova Uprave HŽ Holdinga i HŽ Putničkoga prijevoza, predstavnika proizvođača. Očekuje se i dolazak predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
- Samo deset mjeseci nakon sklapanja ugovora javnosti prvi put predstavljamo prototip niskopodnoga elektromotornog vlaka za regionalni prijevoz koji su razvili i sagradili Končar - elektroindustrija i TŽV Gredelj na temelju tehničkih zahtjeva koje je izradila skupina stručnjaka HŽ-a Putničkog prijevoza. Do godine 2018. planiraju se nabaviti 92 nova motorna vlaka niskopodne izvedbe, i to 49 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz - rekao je Marijan Klarić, predsjednik Uprave HŽ-a Putničkog prijevoza.

Niskopodni elektromotorni vlakovi namijenjeni su prijevozu putnika na srednje dugim i dugim relacijama. Končar planira i prototip niskopodnog elektromotornog vlaka za prigradsko-gradski prijevoz oko Zagreba i u njemu, a početkom sljedeće godine i prototip dizelsko-električnog vlaka za regionalni prijevoz. Ivan Tolić, predsjednik uprave HŽ-a Putničkog prijevoza, zahvalio je HŽ Holdingu što je tvrtki pružio priliku da se dokažu.  - Ponosan sam na naš partnerski odnos s Končarom. Naša će djela govoriti više od riječi, što se može vidjeti i na ovom vlaku.
Prema riječima Ivana Bahuna, predsjednika Uprave Končar - električnih vozila, vlak je napravljen prema najnovijim standardima. Na njemu je radilo više stotina stručnjaka, vodilo se računa o tome da zadovoljava zakonske propise, tehničke specifikacije za interoperabilnost te europske i hrvatske norme.  - Želim napomenuti da ne smijemo čekati strane investicije i stranu jeftinu radnu snagu jer Končar i Gredelj imaju sve uvjete za takve velike projekte - naglasio je Bahun. liderpress.hr


15.rujna 2010.
U Zagrebu održana Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu
ZAGREB: U organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade u Zagrebu je 14. rujna održana Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu. U uvodnom izlaganju predsjednik HOK-a Mato Topić je istaknuo kako je ovo još jedan korak u ispunjenju misije Hrvatske obrtničke komore (HOK) da u partnerskom odnosu sa zakonodavnom i izvršnom vlašću te nizom aktivnosti štiti i zastupa interese hrvatskih obrtnika, posebice žena, istaknuto je tijekom konferencije, održane 14. rujna u Zagrebu.

Treba raditi na tomu da se položaj žena u obrtništvu poboljša te da se on izjednači s položajem muškaraca obrtnika i poduzetnika, poručila je i predsjednica Vlade Jadranka Kosor, koja je i pokroviteljica međunarodne konferencije o ženama u obrtništvu. Ponovila je kako se treba boriti protiv diskriminacije žena, jer diskriminacija i predrasude mogu biti prepreka za uspješan rad.
Kosor je istaknula da je u Hrvatskoj broj trgovačkih društava u vlasništvu žena u porastu i približio se četvrtini svih registriranih trgovačkih društava te da se Hrvatska u odnosu na zemlje regije svrstava među najrazvijenije po poduzetništvu žena. Premijerka je naglasila i kako Vlada sustavno potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz niz programa, a posebnim se mjerama potiče poduzetništvo žena, kao i drugih ciljanih skupina, kao što su osobe s invaliditetom, branitelji, poduzetnici početnici itd. Zadnjih godina u programu razvoja malog i srednjeg poduzetništva najviše zahtjeva stiže upravo za program namijenjen ženama, kazala je Kosor potkrijepivši to i podatkom da je ove godine Ministarstvo gospodarstva za projekt poduzetništvo žena zaprimilo 1.597 zahtjeva. Ministarstvo je u razdoblju od 2004. do 2007. za poduzetništvo žena odobrilo 1.655 potpora u ukupnom iznosu višem od 13 milijuna kuna, naglasila je Kosor.

Predsjednik HOK-a Mato Topić ističe kako su žene vlasnice trećine obrta u Hrvatskoj, a one se, kao i obrtništvo u cjelini, suočavaju s problemima sive ekonomije, poreznih opterećanja, otežanog kreditiranja, financijske nediscipline, itd.Međunarodna konferencija o položaju žena u obrtništvu jedna je od aktivnosti kojom HOK obilježava 2010. kao godinu žena u obrtništvu, a za to je HOK osnovao i poseban odbor čija predsjednica Ana Šerić Konjikovac navodi kako je od ukupno 92.965 vlasnika aktivnih obrta u vlasništvu žena 30.618 obrta. Prema podacima s kraja 2009. od oko 130 tisuća radnika u obrtima polovica je žena, točnije njih 65.554. Po djelatnostima, najviše žena-vlasnica obrta je među frizerkama i kozmetičarkama (89 posto) te u proizvodnji tekstila (66 posto). Anketa provedena među stotinjak žena vlasnica obrta krajem travnja i početkom svibnja ove godine pokazala je da dvije trećine žena smatra da im je teže nego njihovim muškim kolegama jer se trebaju više dokazivati i istovremeno voditi brigu o poslu i obitelji.

Dvije trećine njih smatra da su najveće prepreke pokretanju obrta otežan pristup financijskim sredstvima i nedostatak informacija. Zato će HOK za žene u obrtništvu tražiti pojednostavljenje regulatornog okvira, osiguranje boljeg pristupa znanjima i vještinama, bolji pristup financijskim sredstvima, kazala je Šerić Konjikovac.
U drugom dijelu konferencije državna tajnica za poduzetništvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić prezentirala je Strategiju razvoja ženskjog poduzetništva, a o iskustvima i izazovima razvoja ženskog poduzetništva govorile su potpredsjednica Hrvatskog Sabora Željka Antunović, predsjednica Saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah, predsjednica HGK ŽK Split Jadranka Radovanić i Mirjana Pejić Bach s Ekonomskog fakulteta. U dijelu konferencije posvećenom inozemnim iskustvima, sudjelovale su predstavnica Obrtne zbornice Slovenije Renata Zrnec, predsjednica Žene za žene International iz Sarajeva Seida Sarić, predstavnica Udruge za zaštitu ženskih prava iz Tirane Anisa Cela, predstavnik Privredne komore Srbije Dejan Trifunović, izvršna direktorica Zanaetičske komore Skopje Snežana Denkovska, predsjednica BWP Hrvatska Alida Perkov te trenerica poduzetništva Aleksandra Grubin iz Beograda.hok


13.9.2010.
BANCO POPOLARE CROATIA i HBOR
Za male i srednje poduzetnike 4,5 milijuna eura
Banco Popolare Croatia i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) potpisali su ugovor o poslovnoj suradnji na HBOR-ovom projektu 'Mikrokreditiranje' koji se odnosi na kredit ukupnog iznosa 4,5 milijuna eura namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima te fizičkim i pravnim osobama koje ispunjavaju kriterije Europske unije.
Sredstva su dio ugovora HBOR-a i KFW Bankengruppe za 2010. godinu usmjerenog na podupiranje razvoja malog i srednjeg poduzetništva u ukupnom iznosu od 20 milijuna eura. Prema novom ugovoru odobravat će se dvije vrste kredita – za financiranje obrtnih sredstava do 30 tisuća eura, te investicijski krediti do 250 tisuća eura, a podrazumijevaju financiranje osnovnih sredstava (do 100 posto) i obrtnih (do 30 posto), stoji u priopćenju.liderpress.hr


10.rujna 2010.
Garniture Penkala tvrtke TOZ dar čelnicima LEN-a
ZAGREB,  Kao znak zahvalnosti i ukazanog povjerenja što je grad Zagreb domaćin Europskog vaterpolskog prvenstva 2010., glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Josip Čop večeras će čelnicima LEN-a uručiti najnoviju ediciju ekskluzivnog pisaćeg pribora Penkala Prestige. Zahvaljujući partneru HOO-a, TOZ Penkali d.d., uz zahvalu namjera je na ovaj način putem sporta promovirati hrvatske proizvode u svijetu.
Predsjednik LEN-a Nory Kruchen dobit će personalizirani poklon Penkala Jubilej DC Prestige, garnituru koja se sastoji od kemijske olovke i nalivpera. Glavni tajnik LEN-a Sven Egil Folvik dobit također personalizirani poklon Penkala Milenij DC Prestige, garnituru koja se sastoji od kemijske olovke i nalivpera. Potpredsjedniku LEN-a Genadiju Alešinu bit će uručen prigodni poklon Penkala Nalivpero Admiral DC Prestige.

TOZ Penkala d.d. – partner HOO-a
Objedinivši dugogodišnje iskustvo i suvremene tehnologije uz poštivanje ekoloških i zdravstvenih normi te dizajna primjerenog vrhunskoj kvaliteti, TOZ Penkala, Tvornica olovaka Zagreb, d.d. razvila je niz proizvoda koji predstavljaju svjetske standarde u proizvodnji pisaćeg, crtaćeg, školskog i uredskog pribora. Društvo izvozi 75% proizvodnje, a najviše na najzahtjevnija zapadnoeuropska tržišta. Tradicija u proizvodnji, ubrzan i održiv razvoj suvremenih tehnologija te specijalizacija u strateškim grupama proizvoda, osigurali su TOZ Penkali, Tvornici olovaka Zagreb, d.d. nezamjenjiv položaj na tržištu, među kupcima, partnerima i u javnosti.TOZ/HIC


1.rujna 2010
MEĐU NAJSIGURNIJIMA INTESA SANPAOLO I SOCIETE GENERALE
Objavljen popis 50 najsigurnijih banaka na svijetu
Dok se većina europskih i svjetskih banaka bori da zadrži glavu iznad površine zbog loših kredita i nelikvidnosti, časopis Global Finance napravio je popis 50 najsigurnijih banaka na svijetu u 2010. godini.

Izdavač časopisa Joseph Giarraputo naveo je za CNBC kako se lista top 50 sastavlja nakon što uredništvo prikupi imena 500 banaka koje imaju najveću imovinu. Na sastavljanje liste utječu i podaci o rejtingu Moody'sa, Standard & Poor'sa i Fitcha, kao i usporedba dugoročnih kreditnih rejtinga.
Iako je globalni financijski sektor ove godine najjače potresao europski test izdržljivosti i dužnička kriza Grčke, među Global Financeovih prvih 10 nalazi se čak devet europskih banaka te jedna kanadska banka. Od devet europskih čak 4 su njemačke, a 3 nizozemske, dok je na
1. mjestu francuska banka Caisse des Depots et Consignations (CDC) koja je na tom mjestu zamijenila njemačku KfW koja je u 2009. proglašena najsigurnijom, a ove godine je tek na 8. mjestu.
Najsigurnija američka banka BNY Mellon nalazi se tek na 30. mjestu, a britanski HSBC na skromnom 19. mjestu. Giarraputo je za CNBC objasnio kako je razlog lošeg plasmana američkih banaka ne toliko u njihovom lošem poslovanju koliko u uspješnijem poslovanju neameričkih banaka. Prije svega tu navode kanadske i australske banke te njemačke i švicarske banke čije obveze garantiraju državne vlasti, koje su rangirane najvišim ocjenama svjetskih rejtinških agencija, zbog čega potom i te banke dobivaju najviše rejtinge.

Hrvatskih banaka nema, no prisutne su banke koje su vlasnici naših banaka. Tako je na visokom 35. mjestu Intesa Sanpaolo, a na 42. mjestu Societe Generale.Od nama poznatijih banaka u top 50 nalazi se BNP Paribas te Credit Agricole, koji je ujedno suvlasnik OTP banke. business.hr


2.rujna 2010.
Većini hrvatskih brokera više nema pomoći?
Samo je trećina brokerskih kuća prvu polovicu godine zaključila u plusu, mnoge su ugašene, dok preostali izlaz traže u spajanju ili trgovanju na stranim tržištima.

Većina domaćih nezavisnih brokera neće preživjeti ovu krizu. To je očita činjenica. Trend stavljanja ključa u bravu u posljednjih je godinu dana postao intenzivniji. Dosad su s brokerske scene nestali Argus vrijednosnice, CBB Vrijednosnice, Dionica Brod, Era kapital, Fintrade, Ilirika vrijednosni papiri, Investco vrijednosnice i Šted kapital.
ICF Brokeri su 'izbrisani' nedavno, a priprema se i zatvaranje KD upravljanja imovinom. Dvije velike kuće, Auctor koji je više orijentiran prema jačim i većim klijentima te Hita vrijednosnice, kojima je fokus na malim ulagačima (retail), pripremaju spajanje. Ono bi trebalo biti zaključeno do kraja godine, čime će domaće tržište dobiti novo društvo Hita-Auctor (ili Auctor-Hita) teško 173,5 milijuna kuna aktive, čime postaje najveći brokeraj u Hrvatskoj.

Tu je još i InterCapital sa 162,5 milijuna aktive. Kad se zbroje aktive svih preostalih brokerskih kuća, ne dobije se ni pola aktive jedne od spomenutih. Ako se uzme u obzir taj podatak kao i to da je jedva trećina društava prvu polovicu godine zaključila u plusu, pitanje je kako onda brokeri uopće preživljavaju? S kojim klijentima? Jer na Zagrebačkoj burzi se baš i ne vidi njihova aktivnost. Možda su i ostali brokeri krenuli primjerom Momentum brokera i počeli aktivno nuditi uslugu trgovanja na stranim tržištima, a i sami možda trguju vani. Vjerojatno je to kratkoročno rješenje zbog kojeg će netko poslovati koji mjesec duže. U cijeloj ovoj priči previše je 'možda' i ne vidi se naznaka boljih vremena.
Petar Brkić iz Abacus brokera je dobro rekao: "Koji bi to normalan veliki investitor imao pozitivna očekivanja od Hrvatske i došao kupovati dionice kad smo među najgorima u Europi i idemo dolje, uz malu likvidnost i bez želje za promjenom trenda". Naime, Vlada nema viziju što učiniti, ulagači su se povukli u neka sigurnija utočišta, a poduzetnici više ne znaju kome se obratiti. Naizgled bezizlazna situacija. Ono što je investicijskim društvima u takvoj situaciji preostalo jest održati glavu iznad vode. No, čini se kako je to nerealno te da je zapravo riječ o kliničkoj smrti velikog broja investicijskih društava. poslovni.hr


2.rujna 2010.
DRVNA INDUSTRIJA
Izvoz namještaja porastao 17, uvoz pao 19%
ZAGREB - Hrvatska je drvna industrija u prvih šest mjeseci ove godine izvezla drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti 401,4 milijuna američkih dolara, što je 11,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz je istodobno smanjen 19,4 posto, na 260,9 milijuna dolara, podaci su Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Direktorica Sektora Božica Marković ističe kako, unatoč posljedicama recesije, drvna industrija konstantno bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prvih šest mjeseci drvna je industrija zabilježila suficit u robnoj razmjeni u iznosu od 140,5 milijuna dolara, a povećane su i inozemne narudžbe u odnosu na početak 2009., što je svakako pozitivan trend u sektoru.
Uzdrmana hrvatska drvna industrija, koja čak 70 posto prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu, poglavito u EU, tako bi u ovoj godini mogla uprihoditi i 20-ak posto više nego lani. Da nije bilo Vladine strategije i operativnog programa, kojim je drvnoj industriji u protekle četiri godine podijeljeno oko 220 mil. kuna poticaja, situacija bi bila još i gora, tvrde drvoprerađivači. No teško da će se dostići 7,8 milijardi kuna prihoda iz 2008., kada je započela globalna financijska kriza. Bolji nego u 2009., izvoz u 2010. ipak je, naime, još uvijek 15% slabiji nego u 2008., ali su znakovi oporavka i promjena strukture izvoza vidljivi.

Tvrdnje premijerke Jadranke Kosor kako je drvna industrija izašla iz krize tako su najvjerodostojnije kad je riječ o namještaju. Prvi put, naime, Hrvatska je postigla suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni kad je riječ o namještaju, kojega je izvoz porastao 17, a uvoz pao 19 posto. U prvih šest mjeseci izvezeno je 22 mil. dolara namještaja više nego u istom razdoblju lani, a uvezeno 37 mil. dolara manje. Čak i 2008., kad su postignuti najbolji financijski rezultati i suficit s inozemstvom, s namještajem smo bili u deficitu, tvrdi Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera koji, prema sadašnjim pokazateljima, očekuje da bi suficit s inozemstvom, kad je o drvu i drvnim proizvodima riječ te namještaju, do kraja godine mogao dosegnuti i 300 mil. dolara, dok je, primjerice, 2008. godine iznosio 70-ak milijuna.
Teško je zasad reći je li to zbog smanjene potrošnje namještaja u RH, koja je u 2010. pala 40 posto, u odnosu na 2009., dok je i uvoz drva i drvnih proizvoda, parketa, vrata, piljene građe, sa 132 mil. dolara u 2009., u 2010. pao na 106 milijuna. Kavran kaže da je s tim statistikama hrvatska industrija pokazala da može, no za ozbiljan iskorak treba joj daljnja snažna potpora Vlade i novi vjetar u leđa.
Drvoprerađivači, naime, i dalje plaćaju ceh svoje izvozne orijentacije i samo na tečajnim razlikama u godini gube oko 400 mil. kuna, a u katastrofalnoj 2009. izgubljeno je i više od 8000 radnih mjesta koja će se teško ponovno otvoriti.seebiz.eu



23.kolovoza 2010.
INsig2 prva hrvatska tvrtka s pravom sudjelovanja na NATO natječajima
Prošlotjednim potpisivanjem sporazuma o suradnji s agencijom NC3A INsig2 se pridružio globalnoj mreži dobavljača koji mogu sudjelovati na natječajima koje zemlje-članice raspisuju u sklopu saveza.

ZAGREB – Predstavnici tvrtke INsig2 prošlog su tjedna u Bruxellesu potpisali sporazum o suradnji s NATO-ovom agencijom NC3A, odgovornom za nabavku naprednih ICT tehnologija i infrastruktura. Uz direktora Gorana Oparnicu te prokuristu Marjana Biškića iz tvrtke INsig2, događaju su prisustvovali i hrvatski vojni predstavnik, general-bojnik Drago Lovrić te Dražen Hrastić, zamjenik hrvatskog veleposlanika pri NATO-u. Sporazum je sa strane NC3A potpisao generalni direktor agencije, Georges D'Hollander. Ovim je događajem INsig2 postala prva hrvatska tvrtka kojoj su službeno otvoreni natječaji u sklopu NATO-a, s obzirom na to da na službenim tenderima saveza mogu isključivo sudjelovati tvrtke koje su prošle neophodnu provjeru i kvalifikaciju.
Proces prijave za mogućnost sudjelovanja u NATO tenderima uključuje niz strogih kriterija koje je INsig2 uspješno zadovoljio. Uz jamstvo o likvidnosti poslovanja i detaljne informacije o proizvodima i uslugama, tvrtke-kandidati moraju podastrijeti i opise uvjeta poslovanja, kao i partnere i dobavljače s kojima surađuju. Kako se radi o vojnom savezu, proces uključuje i temeljitu provjeru sigurnosti, odnosno povezanosti tvrtke s drugim tržišnim, vojnim i političkim entitetima. Uspješnom kvalifikacijom za program INsig2 je još jednom potvrdio kako hrvatska poduzeća i u doba nepovoljnih ekonomskih prilika s pravim fokusom i predanošću mogu poslovati uspješno i kontinuirano, kako na lokalnom, tako i na međunarodnom tržištu.
Osvrćući se na prošlotjedni događaj Goran Oparnica, direktor tvrtke INsig2, napomenuo je kako je vrlo zadovoljan postignutim sporazumom no ujedno je istaknuo kako je ovo tek prvi i neophodni kvalifikacijski korak u poslovanju s državama-članicama saveza. „Ovo je vrlo veliko postignuće i ponosni smo što smo prva hrvatska tvrtka koja je ostvarila pravo sudjelovanja na NATO natječajima. No, tek sada slijedi pravi izazov, budući da ćemo se za projekte ravnopravno natjecati na izuzetno konkurentnom tržištu na kojem sudjeluje čitavo mnoštvo snažnih tehnoloških tvrtki s dugogodišnjim iskustvom u ovom sektoru“, istaknuo je Oparnica.

Agencija NC3A osnovana je 1996. godine s ciljem osiguravanja podrške u planiranju, dizajniranju, integraciji i pružanju tehničkog savjetovanja u operacijama vezanim uz napredne tehnologije u sklopu saveza. Uz elektroničko ratovanje i kibernetičku obranu, Agencija radi i na područjima poput proturaketne obrane, zrakoplovnog elektroničkog nadzora i uzbunjivanja te koordinaciji implementacije temeljnih komunikacijskih i informacijskih sustava. Tijekom vojnih operacija NC3A je zadužena za pružanje izravne tehničke potpore svim autoritarnim tijelima NATO-a. Smještena je na dvije lokacije, u Bruxellesu i Haagu, ima blizu 700 zaposlenika te na godišnjoj razini realizira nabavu u vrijednosti od oko 300 milijuna eura. Insing.hr



22.srpnja 2010.
Instrumentaria: Početak proizvodnje proteze kuka i koljena

ZAGREB - Tvrtka za medicinsku opremu Instrumentaria pokrenula je danas proizvodnju nove endoproteze kuka, te potpisala ugovor o strateškoj suradnji sa talijanskom tvrtkom Samo Biomedica Bologna, vrijedan 3,5 milijuna eura, koji uključuje pokretanje proizvodnje novih proteza kuka i koljena.
"Ovo je dokaz uspješnosti rada domaće pameti, što je važno za vraćanje samopouzdanja u teškim vremenima u kojima živimo," kazala je premijerka Jadranka Kosor, simbolično otvarajući proizvodnju, rekavši da će proizvodnja endoproteze kuka omogućiti znatne uštede hrvatskom zdravstvu, ali i ljudima da sa manje bolova i patnje nastave živjeti.
Predsjednik Uprave Instrumentarie Vladimir Kovačević istaknuo je značaj suradnje Instrumentarie i Biomedice, što će uz povećanje izvoza i razvojnog i tehnološkog potencijala, omogućiti zagrebačkoj tvrtki da sa talijanskim partnerom nastupa u 25 europskih zemalja.
Očekivana cijena proteze bit će između 4.500 do 5.000 kuna, značajno jeftinije od konkurenata (kod kojih se cijena kreće od 6 do 12 tisuća kuna), a procjenjuje da bi proteza u operacijskim dvoranama mogla biti u listopadu ili studenom.Smatrat ćemo uspjehom ako prve operacije budu obavljene u ovoj godini, kazao je, istiičući da budućnost tvrtke planiraju graditi na inovacijama, znanju te strateškim partnerstvima.
SEEbiz.eu



22.srpnja 2010.
Drvna industrija Spačva bilježi dobit
ZAGREB - Drvna industrija Spačva prvo polugodište ove godine završila s dobitkom od 10,46 milijuna kuna, dok je u isto vrijeme lani imala gubitak od 9,9 milijuna kuna. Ukupni su prihodi Spačve iznosili 98,6 milijuna kuna i povećani su za 16,6 posto. Pritom su poslovni prihodi Spačve u prvom polugodištu smanjeni za 11,5 posto, na 74,3 milijuna kuna, dok su financijski povećani sa 523 tisuće kuna na 4,39 milijuna kuna.
Na povećanje ukupnih prihoda ipak ponajviše su utjecali izvanredni prihodi kojih Spačva nije imala u prvom polugodištu lani, a u prvom su polugodištu ove godine izvanredni - ostali prihodi iznosili 19,9 milijuna kuna. Ukupni rashodi Spačve u prvom su polugodištu iznosili 88,14 milijuna kuna i smanjeni su prema istom razdoblju lani za 6,7 posto.U strukturi ukupnih rashoda glavninu čine materijalni troškovi na koje se odnosi 56,47 posto ukupnih rashoda te troškovi osoblja sa udjelom 19,13 posto.
Iz Spačve navode da im je u ukupnoj prodaji proizvoda i roba udio domaćeg tržišta 47,2 posto, a inozemnog 52,8 posto. Najznačajnije zemlje izvoza su Italija, Njemačka, Francuska Austrija, Srbija i Slovenija.Poteškoće kod naplate potraživanja prisutne su u duljem razdoblju, pogoršanje je nastupilo koncem 2009. i nastavilo se u 2010., navodi se se u objašnjenjima i dodaje da su aktivnosti na naplati kontinuirane i intenzivne i uz stalno preispitivanje lista kupaca kojima se vrši isporuka roba. SEEbiz.eu

20.kolovoza 2010.
Hrana poskupljuje zbog špekilanata
O poskupljenju kruha se ne govori samo u Hrvatskoj. Rast cijena pšenice i pšeničnih proizvoda očekuje se širom svijeta! Razlog poskupljenja - burzovni špekulanti i banke koje u namirnicama vide mogućnost brzog bogaćenja.

Pšenica, kukuruz, kava i kakao za pojedince ”zlata vrijede”. Burzovni špekulanti i banke u posljednje vrijeme ne trguju više samo virtualno vrijednosnim papirima ovih sirovina, već zaista otkupljuju njihove zalihe. Kada im zbog manjka ponude na svjetskom tržištu poraste vrijednost, špekulanti i banke koriste krizu i svoje zalihe prodaju po mnogo većim cijenama. Takav potez nedavno je povukao londonski Armajaro fond koji je za 780 milijuna eura odjednom otkupio 241.000 tona kakaa. Kakao je dostigao najveću cijenu u posljednjih 30 godina. Prvi čovjek Armajaro fonda Anthony Word, kojeg sada zovu ”Čokoladni prst”, objašnjava: ”Mi smo se specijalizirali na kakao. Zaposlili smo stalnog meteorologa koji detaljno prati godišnja doba i sva kretanja u šumama i plantažama na kojima raste kakao. To je vrlo važno, jer kada bi neočekivano došlo do mraza ili pretjeranih vrućina, izgubili bismo 10% našeg profita”.

Zbog jedne oklade na burzi, ispašta cijelo čovječanstvo.
Čokolada uskoro luksuz?
Armajaro fond posjeduje 7% ukupne godišnje berbe kakaa u svijetu. Svojom zalihom ove sirovine, može proizvesti pet milijardi tabli čokolada. Bude li sljedeće berba kakaa loša, Armajaro će odrediti njegovu cijenu na tržištu i prodajom svojih zaliha ostvariti ogroman profit. Thilo Bode iz njemačke Centrale za zaštitu potrošača potvrđuje legalnost ovakvog poslovanja. Ocjenjuje, međutim, da zbog toga najviše ispaštaju potrošači i da se protiv takvog načina poslovanja treba boriti.  ”To mora biti riješeno u okviru regulacije svjetskog financijskog tržišta. Amerika s predsjednikom Obamom na čelu je već učinila nekoliko koraka po tom pitanju, Europljani još pregovaraju. To se mora što prije regulirati, jer nije ispravno da zbog nekoliko oklada na burzi, ispašta cijelo čovječanstvo.”

Siromašni najviše troše na hranu
U Njemačkoj je u srpnju zabilježena inflacija od 1,2 posto. Stručnjaci predviđaju da će do rujna poskupiti čak jedna petina svih živežnih namirnica. I pored najavljenog poskupljenja, Njemačka će i dalje ostati zemlja s najnižim cijenama prehrambenih proizvoda u odnosu na druge europske zemlje. ”Nijemci za kupovinu životnih namirnica mjesečno potroše tek 15% od svojih ukupnih mjesečnih prihoda. Poskupljenje nas neće odvesti u propast. Značajne posljedice osjetit će stanovnici nerazvijenih i siromašnijih zemalja koji su, prema statistici, za kupovinu namirnica mjesečno prisiljeni izdvojiti i do 80% svog mjesečnog budžeta”, zaključuje Thilo Bode.
Prema posljednjim ispitivanjima, broj ljudi u svijetu koji su pogođeni glađu u 2008. godini povećan je za stotinu milijuna. deutsche welle

19.srpnja 2010.
Ericsson Nikola Tesla potpisao ugovor s Crnogorskim Telekomom vrijedan 22 milijuna kuna
ZAGREB/PODGORICA - Kompanija Ericsson Nikola Tesla potpisala je danas u Podgorici sa svojim dugogodišnjim partnerom i kupcem Crnogorskim Telekomom ugovor u vrijednosti gotovo 22 milijuna kuna, priopćeno je iz Ericsson Nikole Tesle.

Novi ugovor vezan je uz poslove modernizacije fiksne mreže (T-Com Crna Gora) te proširenje i nadogradnju postojeće mobilne mreže druge i treće generacije (T-Mobile Crna Gora). Ugovor će pretplatnicima Crnogorskog Telekoma omogućiti još bolju uslugu, najpouzdaniju mrežu u Crnoj Gori, kao i ponudu najmodernijih usluga, očekuje Daniel Szasz, predsjednik odbora direktora Crnogorskog Telekoma, tvrtke koja je članica Magyar Telekom i Deutsche Telekom grupacije.
Predsjednica Ericssona Nikole Tesle , Gordana Kovačević istaknula je kako će realizacijom novog ugovora Crnogorski Telekom svojim korisnicima omogućiti korištenje najmodernijih telekomunikacijskih rješenja u fiksnoj i mobilnoj mreži uz još veću kvalitetu, brzinu i dostupnost usluga na teritoriju Crne Gore.

NAPOMENA: Novi ugovor vezan je uz poslove modernizacije fiksne mreže te proširenje i nadogradnju postojeće mobilne mreže druge i treće generacije.seebiz.eu




19.srpnja 2010.
IGH: JURI RADIĆU POVJEREN NOVI MANDAT
Radić, nema dividende ni nagrada menadžmentu

ZAGREB: Nadzorni odbor Instituta IGH danas je na novi petogodišnji mandat za direktora IGH imenovao ponovo dosadašnjeg direktora Juru Radića, priopćeno je iz Instituta IGH. Glavna skupština te tvrtke na današnjoj sjednici prihvatila je Radićev prijedlog da se u ovoj godini ne isplaćuje dividenda niti nagrada menadžmentu i upravi IGH.

Skupština je prihvatila prijedlog direktora Jure Radića da se, zbog ekonomske situacije, ne isplaćuje dividenda niti nagrada menadžmentu i upravi, potvrdila je Hini u telefonskom razgovoru glasnogovornica IGH Miroslava Rožanković. Naime, glavnoj je skupštini, prema pozivu objavljenom početkom lipnja, bilo predloženo da donese odluku o isplati dividende u iznosu 28 kuna po dionici umanjeno za pripadajući iznos poreza sukladno važećim pozitivnim propisima u trenutku isplate, a prijedlog je bio da se isplati iz zadržane dobiti ostvarene nakon 1. siječnja 2005. godine u ukupnom iznosu od 4,44 milijuna kuna.

Skupštini je također bilo predloženo da se od lanjskih 20,02 milijuna kuna dobiti IGH najveći dio rasporedi u zadržanu dobit, a iznos od 2,5 milijuna kuna za isplatu posebnih nagrada Upravi i menadžmentu. Prijedlog da se ne isplati dividenda i nagrada menadžmentu i upravi Radić je, kako se doznaje, objasnio ekonomskom situacijom, gospodarskom krizom koja se odrazila na rezanje investicija, posebice u građevinskom sektoru te potrebom da i IGH da svoj doprinos u teškoj situaciji. Novac koji će se dobiti tom uštedom usmjerit će se za očuvanje radnih mjesta i školovanje najpotencijalnijih kadrova u Institutu IGH, potvrdila je Rožanković.

Glavna je skupština na današnjoj sjednici izabrala i tri nova člana Nadzornog odbora Instituta IGH i u to su tijelo ušli Branko Kincl, Vlatka Rajčić i Ante Stojan, a nakon skupštine održana je i sjednica Nadzornog odbora koji sada ima sedam članova umjesto dosadašnjih pet.

Na konstituirajućoj sjednici novog Nadzornog odbora Instituta IGH, pod predsjedanjem Franje Gregurića, ponovno je za novi petogodišnji mandat direktora IGH imenovan Jure Radić, priopćenjem su izvijestili iz IGH. Radić je čelno mjesto IGH preuzeo 1. siječnja 2007. godine.
poslovni dnevnik



14. srpnja 2010.
izvorni hrvatski suvenir, korčulaninski diplomirani pravnik, izradio je više od 400 minijatur
Željko Nobilo: Mojih kamenih kućica ima po cijelome svijetu
Na izložbi u crkvici sv. Križa, u poljima čuvenoga grka u Lumbardi, Željko Nobilo, diplomirani pravnik, predstavio je svoje minijature od kamena. Riječ je o starim poljskim kućicama i košarama od lomljenog kamena, koje je počeo spontano izrađivati prije četiri godine.
Do sada ih je izradio 400, a većina je otkupljena i nalazi se diljem svijeta - Novi Zeland, Australija, Amerika, Kanada, Rusija, Argentina, Europa. Nobilo izrađuje minijature od kamenog otpada ovdašnjih kamenorezaca i klesara, uz upotrebu jednostavnih alata - tesarskih kliješta i čekića.
U početku je radio jednostavne minijature, ali s vremenom te male građevine počele su dobivati savršeniji izgled. Započeo je s gradnjom okruglih kažuna, suhozida, a sada radi složene - svjetionike, kampanele i crkve.
Strpljivo slažući kamen na kamen, bez skice i kalupa, mašti na volju, uz mnoštvo “pacijence“, Nobilo svaki kamenčić najprije oblikuje u zamišljenu formu, slaže ga i nalijepi dok ne dobije željeno jedinstvo forme i sadržaja.

- Još kao dijete, dok sam pomagao didi i babi u branju maslina, pažnju su mi zaokupljali suhozidi. Posebice su me oduševljavale kamene poljske kućice. Tada sam već crtao meje, maslinike, vinograde i maštao da ću jednom napraviti kućicu u masliniku. Zbog poslovnih i obiteljskih obveza do sada nisam uspio, ali su zato nastale ovo moje minijature - kaže Nobilo. Veli da za gradnju jedne prave kućice još nije kasno. Planira je izgradit na posjedu svoga dide, gdje je i vidikovac. U njoj namjerava napraviti svoj atelje i tamo izrađivati svoje minijature, koje već sada turisti cijene kao originalan suvenir otoka Korčule i Dalmacije.Slobodna Dalmacija .


2.srpnja 2010.
ATLANTIC grupa preuzima slovensku kompaniju DROGA Kolinska
Kupoprodajna cijena bit će umanjena za iznos neto duga koji iznosi 142 milijuna eura

Atlantic grupa dogovorila je s Istrabenzom kupnju 100-postotnog udjela u Drogi Kolinskoj za vrtoglavih 382 milijuna eura. Međutim, cijela transakcija ipak neće imati toliku težinu jer će kupoprodajna cijena biti umanjena za iznos neto duga koji su stručnjaci Atlantica zatekli u due dilligenceu (dubinskoj analizi) jedne od najpoznatijih slovenskih kompanija. Trenutačni neto dug Droge Kolinske je oko 142 milijuna eura, pa ispada da će Atlantic grupa morati ukupno platiti 240 milijuna eura. Do same transakcije doći će u listopadu ili studenom, što znači da će tada Atlantic preuzeti upravljanje Drogom Kolinskom. Do sada je u hrvatskoj povijesti najveće bilo preuzimanje biznisa koji je u Poljskoj kupila Pliva za 250 mil. dolara.
Predstavnici Istrabenza presicu na kojoj su objavili prodaju Droge Kolinske počeli su poprilično dramatično; nisu skrivali da su bili u vrlo tjeskobnim odnosima sa slovenskim bankama.

Pobjeda nad velikima
Cijele prošle godine nad Istrabenzom je lebdjela prijetnja stečaja. Razmišljali su o prodaji divizije turizma, ali su shvatili da je to nemoguće. Alternativa je bila prodaja Petrolovih benzinskih postaja ili Droge Kolinske. Proces izbora kupca Droge Kolinske nije bio ništa manje dramatičan od odnosa s bankama. Kontaktirali su s čak 55 potencijalnih investitora, od čega su 22 bila financijska. Ukupno su primili osam neobvezujućih ponuda, a nakon toga su utvrdili listu potencijalnih kupaca. U najuži krug ušla su četiri, za što su morali položiti jamstvo od 2 milijuna eura. Ti su kupci nakon dubinske analize postavili čak 800 dodatnih pitanja te je na kraju Istrabenz dobio tri obvezujuće ponude. Atlantic grupa, kako neslužbeno doznajemo, u natjecanju za Drogu Kolinsku u završnici je uspjela pobijediti dva iznimno snažna i moćna privatna dionička fonda – Mid Europa i Warburg Pincus.

– Neizmjerno sam sretan i ponosan zbog ove transakcije – poručio je Emil Tedeschi, predsjednik uprave i najveći dioničar Atlantica.
– Odnosili su se prema nama profesionalno i ako bi nas barem 50 posto tako tretirali u novim transakcijama, unaprijed bih ih potpisao. U ovome nema ništa iza zavjese ili ispod stola – rekao je Tedeschi te podsjetio javnost da je prije tri dana prodaja Tesla auta putem inicijalne javne ponude bila najveća poslovna transakcija na svijetu, a ovaj njihov današnji posao dvostruko je veći.

Atlantic grupa osnovala je u Sloveniji Atlantic naložbe, posebnu tvrtku koja služi za preuzimanje Droge Kolinske. Ta tvrtka koristi 170 milijuna eura vlastitog kapitala i 70 milijuna eura kredita – objasnio je prvi čovjek Atlantic grupe te naglasio kako ovo nije kupnja na dug, nego preuzimanje uz viši udio vlastitog kapitala. Uprava Atlantic grupe raspisat će poziv na dokapitalizaciju te će tako steći dodatni kapital potreban za ovo preuzimanje.

Dobra cijena, dobar kupac
Tedeschi je najavio da će u prikupljanju kapitala dobiti podršku DEG-a (njemačke razvojne banke) i EBRD-a koji su prepoznali potencijale povezivanja Atlantica i Droge Kolinske. Petnaest tvornica sa 4500 zaposlenih u 12 zemlja činit će novog regionalnog prehrambenog diva. Kreditnu podršku osigurale su UniCredit i Raiffeisen grupa.

– Pod velikim pritiskom krize uspjeli smo u 11 uzastopnih kvartala od izlaska Atlantica na burzu imati rast – zaključio je Tedeschi, za kojeg je očito da mu je nova velika akvizicija i nova velika odgovornost.
– Došli smo jer smo u Drogi Kolinski prepoznali izvanrednu kompaniju! Dobra cijena, dobar kupac – poručio je u četiri bitne, ali jasne riječi predsjednik uprave Droge Kolinske.

Droga Kolinska ostaje u Sloveniji, neće mijenjati niti imeTedeschi je najavio dodatne investicije u Mirni i Rogaškoj Slatini, kamo će preseliti punjenje multivitaminskih napitaka i Cedevite Go, te oživljavanje nekih starih proizvoda Droge Kolinske. Uz to, investirat će i u Droginu proizvodnju energetskih pločica u Srbiji.
Jedino što će prodati jest zemljište u centru Ljubljane. Neće iseliti niti jednu proizvodnju iz Slovenije, obećao je Tedeschi te je tako unaprijed prekinuo moguće glasine da su tvrtku kupili iz špekulativnih razloga. I nakon preuzimanja, rekao je Tedeschi, ostat će većinski vlasnik Atlantic grupe.
Naime, uložit će znatna dodatna sredstva, tj. novac koji su on i članovi njegove obitelji dobili kod inicijalne javne ponude dionica Atlantica, a što pokazuje, kaže Tedeschi, koliko ima povjerenja u spajanje s Kolinskom. Sjedište Kolinske ostat će u Sloveniji, a neće se mijenjati ni ime tvrtke.


2.srpnja 2010.
Dan Komore: Vlada želi biti partner HOK-u
Vlada želi biti partner Hrvatskoj obrtničkoj komori, odnosno hrvatskim obrtnicima, želi da zajednički rješavaju probleme i svladavaju prepreke, istaknula je predsjednica Vlade Jadranka Kosor na današnjoj svečanoj akademiji u povodu Dana HOK-a.
Pozvala je HOK da sa svojim prijedlozima i inicijativama sudjeluju oko izmjene određenih propisa i zakona te svih onih prijedloga koji mogu olakšati rad obrtnika.
Svečanom je akademijom obilježena 16-ta godišnjica obnove djelovanja HOK-a, a tom su prigodom dodijeljena i priznanja HOK-a "Zlatne ruke", nagrade Ministarstva gospodarstva "Šegrt Hlapić" za strukovno obrazovanje i promovirano je 974 majstora obrtnika.

Čestitajući nagrađenima premijerka Kosor je istaknula kako su pokazali kolika je važnost "Zlatnih ruku".
"U ovim preteškim vremenima kada je očuvanje svakog radnog mjesta pothvat koji zaslužuje divljenje čestitam vam", kazala je premijerka posebne čestitke upućujući ženama obrtnicama. Napominjući kako živimo u teškim vremenima Kosor je zahvalila predsjedniku Komore Mati Topiću na potpori koju je Komora dala provedbi vladinog programa gospodarskog oporavka. Kazala je kako je u sklopu tih mjera važan dio namijenjen olakšavanju rada obrtnika. Navela je podatke da je u Hrvatskoj registriran 93.431 obrt te da u obrtništvu radi oko 217 tisuća osoba. Kazala je i kako se Vlada može ugledati na obrtnike koji su često puta savladavali naizgled nesavladive prepreke.
"U ovim preteškim vremenima kada je očuvanje svakog radnog mjesta pothvat koji zaslužuje divljenje čestitam vam", kazala je premijerka posebne čestitke upućujući ženama obrtnicama. Napominjući kako živimo u teškim vremenima Kosor je zahvalila predsjedniku Komore Mati Topiću na potpori koju je Komora dala provedbi vladinog programa gospodarskog oporavka. Kazala je kako je u sklopu tih mjera važan dio namijenjen olakšavanju rada obrtnika. Navela je podatke da je u Hrvatskoj registriran 93.431 obrt te da u obrtništvu radi oko 217 tisuća osoba. Kazala je i kako se Vlada može ugledati na obrtnike koji su često puta savladavali naizgled nesavladive prepreke.

Predsjednik HOK-a Mato Topić istaknuo je kako obrtništvo danas prolazi kroz teško razdoblje, kako je u zadnjih godinu dana ostalo bez desetine članstva, a i broj zaposlenih u obrtništvu smanjen je 10 posto. Kao razloge toga naveo je probleme vezane uz globalnu gospodarsku krizu, sivu ekonomiju, financijsku nedisciplinu, nepostojanje olakšica za obrtnike početnike, otežan pristup dobivanju financijskih sredstva te neprovođenje zakonske regulative za poslovne prostore. Topić je istaknuo kako je komorski sustav spreman za prilagodbu, za nove ciljeve, kao i za preuzimanje novih javnih ovlasti kako bi obrtnicima omogućili kvalitetnije poslovanje i lakšu prilagodbu EU. Ponovio je važnost strukovnog obrazovanja koje HOK potiče te istaknuo kako je današnja svečanost prilika da obrtnici pokažu kako unatoč krizi među njima ima pozitivnih primjera, obrtnika koji uvode nove tehnologije, orijentirani su na izvoz, zapošljavaju itd.
Za polovicu rujna najavio je međunarodnu konferenciju o položaju žena u obrtništvu napominjući kako su trećina od ukupnog obrtnika danas žene, koje čine i preko 50 posto ukupno zaposlenih u obrtništvu. (Hina)


21.lipnja 2010.
Agrokor dobio kredit od 352 milijuna eura
Prema izvješću iz Agrokora ovaj koncern je potpisao sa bankama Ugovor o sindiciranom kreditu u visini 352 milijuna eura.
Kredit je odobren s rokom vraćanja pet godina a jamstvo kredita su nekoliko povezanih društava koncerna Agrokor.Dobivena sredstva koristit će se isključivo za refinanciranje financijskih obveza Agrokora, što će rezultirati dodatnim unapređenjem ukupne financijske pozicije Koncerna

uz zadržavanje zaduženosti na istoj razini, navodi se u priopćenju iz Agrokora.
U novom sindiciranom kreditu sudjelovale su BNP Paribas, Zagrebačka banka d.d., Unicredit Bank Austria AG, Erste Group Bank AG, Privredna banka Zagreb d.d., Société Générale - Splitska banka d.d., Raiffeisen Zentralbank Österreich AG, Raiffeisenbank Austria d.d., OTP Bank, Commerzbank AG i Hypo Alpe-Adria-bank d.d.

'Potpisom ovoga Ugovora Agrokor je u potpunosti završio restrukturiranje svoje bilance. U nepunih godinu dana Agrokor je uspješno refinancirao oko jedne milijarde eura svojih financijskih obveza te je tako dugoročni dio dostigao željenu razinu od 80 posto ukupnih financijskih obveza Koncerna', ističu iz Agrokora.
Kako se navodi, uspjeh tog, ali i cjelokupnog refinanciranja, tim je veći jer je ostvaren u vrijeme nestabilnih svjetskih financijskih tržišta.

'Ovo povjerenje investitora dano Agrokoru ujedno je potvrda hrvatskom, ali i regionalnom tržištu i gospodarstvu', zaključuje se u priopćenju. Vijest da je Agrokor dobio sindicirani kredit u iznosu 352 milijuna eura ranije je danas putem Zagrebačke burze objavilo nekoliko tvrtki iz sastava tog koncerna koje su jamci.

Agrokor je jučer, 17. lipnja, sklopio ugovor o sindiciranom kreditu s pravom prvenstva uz jamstva određenih povezanih društava, navodi su u priopćenjima koje su na Zagrebačkoj burzi objavili Konzum, Jamnica, Zvijezda, Ledo i PIK Vinkovci. Potpisivanje ugovora o sindiciranom kreditu, kojim bi se refinancirale obveze Agrokora, najavio je prije mjesec dana predsjednik Agrokora Ivica Todorić.


17.lipnja 2010.
HRVATSKA VIŠE UVOZI IZ KINE NEGO ŠTO IZVOZI
"Made in Croatia" u Kini
Velika je vjerojatnost da ovaj tekst čitate na računalu uvezenom iz Kine, možda sjedite i na kineskoj stolici u kineskoj odjeći i obući. Ima li u toj golemoj zemlji išta hrvatskog?

U kakvoj su simbiozi ekonomski David i Golijat - Hrvatska i Kina? Brojke govore debelo na štetu Hrvatske. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je prošle godine iz Kine uvezla robu u vrijednosti od milijardu i 440 milijuna dolara, a izvezla tek 41 milijun što će reći da trgovinski deficit na štetu Hrvatske iznosi oko milijardu i 400 milijuna dolara. Dakle, Hrvatska je prošle godine iz Kine uvezla 35 puta više no što je izvezla.
Čini se da bi jednostavnije bilo odgovoriti na pitanje što se ne uvozi. Iskustvo govori da je za pronalaženje električne naprave koja ne dolazi s Dalekog istoka potrebno uložiti velik trud. U najvećoj mjeri uvoze se upravo električni uređaji, odjeća, obuća i plastični nakit. Počevši od 1990. uvoz iz Kine rastao je iz godine u godinu da bi kulminirao 2008. dosegnuvši milijardu i 886 milijuna dolara - 45 milijuna manje u odnosu na prošlu godinu. Uzrok, prije svega, valja tražiti u manjoj potrošnji na hrvatskom tržištu usljed ekonomske krize.

Počeli s 2, došli do 41 milijun
Kako je rastao uvoz, rastao je i izvoz - od skromnih 2 milijuna dolara 1990. do prošlogodišnjeg 41 milijuna. Što prodati onima koji čini se imaju sve? Statistika govori kako su najzastupljeniji hrvatski izvozni proizvodi na kineskom tržištu klipni motori, goveđa koža, polimeri, kamen, strojevi za preradu gume ili plastike, životinjska crijeva, mjehuri i želuci.
Međutim, dobro znanih hrvatskih robnih marki na kineskom tržištu još uvijek nema. Ondje se ne mogu pronaći hrvatske čokolade, slatkiši i suhomesnate delicije, ali maslinova ulja i vina mogu, doduše tek u tragovima. Primjerice, prošle godine vina je izvezeno za skromnih 64 tisuće dolara. Ali, iz Hrvatske gospodarske komore ističu kako razmjena na području prehrambene industrije predstavlja budućnost. Naime, Kinezi tek otkrivaju Mediteran i njegove plodove.
Među onima koji posluju na golemom kineskom tržištu nalazi se i pazinska tvrtka “Kamen“. Kao što samo ime govori tvrtka se bavi proizvodnjom ukrasnog i arhitektonskog kamena. Zapošljava 350 radnika, a istarski kamen manjim dijelom završava na hrvatskom, a većim na europskom i kineskom tržištu. Osim u Kinu tvrtka izvozi i u Italiju, Luksemburg, Francusku, Njemačku, Švicarsku, Poljsku, Mađarsku, Rumunjsku i Rusiju. Točnije, ove godine više od 80 posto istarskog kamena završit će na stranim tržištima.

Direktor tvrtke Karmelo Krebel ističe kako je prisutan na kineskom tržištu posljednjih godinu i pol. Primjerice, prošle godine Kinezima su prodali oko 5.000 kubika kamena vrijednog milijun i 600 tisuća eura. Zbog gospodarske krize pao je izvoz kamena u Italiju, zbog čega Kina dobro dođe kao zamjensko tržište. Riječ je o kamenu koji se koristi za oblaganje fasada kao i za unutarnje radove poput oblaganja stepenica, zidova i sličnog. Kako kaže Krebel, Kinezi plaćaju redovito, problema zasad nema. “U Kini dosad nismo izgubili nijedan dolar ili euro. Pokriveni smo garancijama. Rok plaćanja je dva mjeseca, u Europi preko tri, dok se u Hrvatskoj dogodi da vam nikad i ne plate.“

U kineskim se trgovinama mogu pronaći hrvatska maslinova ulja

Šangaj jači od cijele Italije

Dok Europa, pa tako i Hrvatska stenju pod teretom ekonomske krize, u Kini posve drugačija slika, svjedoči naš sugovornik. “Najveća razlika je u tome što je to ogromno tržište. Dok to nisam vidio nisam mogao vjerovati. Recimo, samo Šangaj ima veću građevinsku industriju nego cijela Italija. Njima je potrebna velika količina kamena. S druge strane, Kinezi puno izvoze kamen, ali granit i to po vrlo niskim cijenam. Traže i da naš proizvod ne bude skup. Dakle, treba proizvoditi jeftinije. To uspijevamo, ali nije nam lako.“

Dobar posao u Kini
Krebel priča kako Kinezi cijene kvalitetan istarski kamen. Naime, prošle su godine kupili pet tisuća kubika, ove godine žele i više. “U Kini se ne osjeća kriza. Kupac mi kaže da će ove godine trebati 400 kontejnera materijala što je ogromna količina s kojom možete obložiti 100 tisuća kvadrata. Takvo što je teško zamisliti u Europi.“
Kinesko tržište vidi kao budućnost ne samo za svoju tvrtku, nego i za još koju hrvatsku kompaniju.
“Vrlo sam optimističan. Dosadašnje iskustvo vrlo je pozitivno. U sljedećih 10-ak godina Kina je za nas novo perspektivno tržište. Kinesko tržište nije lako, ali je ogromno. Za ulazak je potrebno pronaći agenta koji poznaje tržište, jezik i mentalitet. Dakle, potrebno je pronaći Kineza što smo mi i učinili, a to je po meni jedini i ispravni put za one koji žele imati veći uspjeh.

Kina cijeni kvalitetan istarski kamen
izvor: www.dw-world.de

NAŠ KOMENTAR: Kada smo prije 6 godina pokrenuli Made-In-Croatia gospodarski projekt na internetu www.made-in-croatia.com.hr nismo ni slutili koliki će interes on pobuditi osim domaćih kod inozemnih posjetitelja. Projekt je već 2 godine prisutan na kineskom internetskom prostoru a s njim i hrvatski proizvodi koje on promovira.


11.lipnja 2010.
10. ocjenjivanje kakvoće slavonskoga kulena u Osijeku 17.lipnja 2010.
Županijska komora Osijek u suradnji s Glasom Slavonije d.d. odnosno dvotjednikom Agroglasom, medijskim pokroviteljem, organizira 10. ocjenjivanje kakvoće slavonskoga kulena u Osijeku.

Proizvođači kulena uzorke i prijavu za natjecanje trebali su dostviti do 2. lipnja 2010. na adresu HGK ŽK Osijek, Europske avenije 13. Natječaj s prijavom je objavljen u 234. broju dvotjednika Agroglasa 12. svibnja 2010. godine.
Osim organoleptičkog ocjenjivanja kakvoće slavonskoga kulena koje će se održati u ŽK Osijek, provest će se i fizikalno–kemijska analiza u Centru za kvalitetu mesa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Najbolje ocjenjeni kulen bit će proglašen šampionom ocjenjivanja 2010. godine, te će mu se dodijeliti prigodna nagrada. Svečana dodjela priznanja najuspješnijim proizvođačima kulena održat će se 17. lipnja 2010. godine.
Sve informacije zainteresirani mogu dobiti od Stane Erstić, tel. 031/ 223-893; e-mail serstic@hgk.hr.  


3.lipnja 2010.
Proglašeni najuspjeŠniji poduzetnici za 2010.
Na 14. Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu Ministarstvo gospodarstva je najuspješnije poduzetnike u Hrvatskoj nagradilo s po 20 tisuća kuna

U sklopu 14. Nacionalnog savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu, koje organizira Ministarstvo gospodarstva, proglašeni su najuspješniji poduzetnici za 2010. godinu.
Najuspješniji srednji poduzetnik je tvrtka TPK Orometal iz Orosavlja, najuspješniji mali poduzetnik tvrtka Komet iz Preloga, dok je tvrtka Tehnohit - HR iz Pitomače proglašena najuspješnijim mikropoduzetnikom.
Najuspješniji srednji izvoznik je tvrtka Solaris iz Novigrada, Adria Winch iz Splita je najuspješniji mali izvoznik, a tvrtka Brodogradnja, strojarstvo, inženjering iz Zadra najuspješniji mikroizvoznik.

Najuspješniji poduzetnik inovator je tvrtka Biovitalis iz Turčina, za koju je rečeno kako je razvila 200 proizvoda za njegu kože. Najuspješniji mladi poduzetnik dolazi iz pekarske tvrtke Tušak iz Gospića, a najuspješnija poduzetnica iz tvrtke Fugaplast iz Gola.
Najuspješnijom poduzetničkom zonom proglašena je Poduzetnička zona Sveta Nedelja, u kojoj je smješteno 45 tvrtki s više od 1100 zaposlenih. Za najuspješniji poduzetnički inkubator-centar proglašen je Poduzetnički inkubator Pakrac, a Razvojna agencija Brodsko-posavske županije proglašena je najuspješnijom poduzetničkom agencijom.  Kao najuspješniji klaster proglašen je Teksko mreža iz Zagreba, a najuspješnija zadruga Likum - zadruga likovnih umjetnika iz Zagreba.

U kategoriji najboljega poslovnog projekta visokoškolskih ustanova nagrada je pripala zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a Ekonomska škola iz Šibenika nagrađena je za najbolji poslovni projekt srednjoškolskih ustanova.
Nagrađenima će, kako je obrazloženo, pripasti po 20.000 kuna za pokriće troškova u aktivnostima vezanim za unapređenje poslovanja. Posebne zahvalnice dodijeljene su Udruženju obrtnika Šibenik i Cehu frizera i kozmetičara Hrvatske obrtničke komore.banka.hr

 

 

Hrvatsko vinarstvo
VIJESTI (arhiv)

Hrvatsko maslinarstvo
VIJESTI (arhiv )
ARHIV -poslovne vijesti
2010- 2011.


VIJESTI
HGK
arhiv

 

VIJESTI
Košer znak

VIJESTI
Halal znak
  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.