VIJESTI-gospodarstvo-vina


vijesti iz gospodarstva - vinarstvo



hrvatska vina u Londonu odnijela zlatnu medalju24.5.2012.
Hrvaska vina osvojila zlato na sajmu u Londonu
Na londonskom sajamu vina, jedan od najvećih i najreferentnijih u svijetu među tisućama svjetskih proizvođača, svoje je blago izložilo i 25-ero hrvatskih vinara. Mnogi su ih zapazili. Kao i u Decanteru - referentnom časopisu koji određuje svjetske trendove, hrvatska vina su i nagrađena.
Osvojiti Decanterovu nagradu golem je uspjeh, samo ove godine imali smo više od 14 tisuća prijavljenih proizvođača. I hrvatska vina postigla su dobar uspjeh, ona su svrstana u top pet vina tržišta u razvoju, izjavila je Lindsay Greatbatch iz Decantera.
Decanter je tako Hrvatskoj dodijelio više od 50 medalja, od toga su dvije zlatne: za misno vino - traminac Đakovačke nadbiskupije te Kutjevačkim vinima za njihovu ledenu berbu.


Englezi se otvaraju prema hrvatskim vinima, taj izvoz konstantno raste, prije tri godine hrvatskih vina nije bilo ovdje, ali trenutno u Englesku izvozi 21 hrvatski proizvođać, kažeJosip Vitez,voditelj izvoza, Kutjevo d.d.Koliko je još posla pred hrvatskim vinarima, govori i podatak da smo lani izvezli vina  za samo 14 milijuna dolara, a uvezli za 22 milijuna dolara. Ključ za riješavanje problema punih podruma hrvatskih vinara, to je izvoz, ono na što se moramo fokusirati to je izvozna strategija odnosno brendiranje hrvatskih vina na vanjskom tržištu, smatra Rajko Ružička iz HGK. A najbolje mjesto za brendiranje hrvatskih vina upravo je Britanija, koja se priprema za Olimpijske igre i u ovoj godini očekuje više od 30 milijuna turista iz cijelog svijeta. HRT




Wine Gourmet
14.4.2012.
FESTIVAL VINA
Otvoren Zagreb Wine Gourmet Weekend
ZAGREB: Ministar Veljko Ostojić u svom je govoru istaknuo je važnost domaćeg vinarstva i pozdravio dogovorenu suradnju između ZWGW-a i najznačajnijih domaćih udruga i festivala vina:
Vinistre, Graševine Croatice, Dalmacija Wine Expa i Vina Dalmacije. Naznačio je kako će tek ozbiljnim zajedničkim nastupom na stranim tržištima Hrvatska moći razviti segment vinskog turizma i cjelokupnog turističkog sadržaja.
Cjelokupan program u sklopu otvorenja predstavio je direktor festivala Dražen Lazić. 'Iznimno nam je drago što smo okupili najznačajnije domaće vinare, a isto tako i vrlo značajne strane uzvanike i izlagače, koji će svojim iskustvom i poznavanjem tržišta biti od iznimnog značaja domaćim proizvođačima. Za naše posjetitelje osmislili smo program koji će zadovoljiti i najzahtjevnije posjetitelje. Brojni paneli, degustacije i filmski program, kao i bogat izlagački i večernji dio jamac su dobre zabave i kvalitetno provedenog vremena', rekao je Lazić.

'Zagrebačka banka priključila se Zagreb Wine Gourmet Weekendu kao partner koji shvaća potrebu vinara, maslinara i ostalih proizvođača gastro delicija za dopiranjem do krajnjeg potrošača. Prva smo komercijalna banka koja je još prije nekoliko godina ponudila posebne kreditne linije upravo za ovaj segment poduzetnika, a kontinuirana promocija hrvatskih proizvoda, poglavito vina i maslinovog ulja koji su dosegnuli sada već svjetsku kvalitetu neophodna je kako bi se i dalje te grane razvijale', rekla je Daniela Roguljić Novak, članica uprave Zagrebačke bake, partnera festivala.
Okupljenima se obratio i ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina izrazivši zadovoljstvo smjerom u kojem se kreće domaće vinarstvo unazad nekoliko godina. Ministar je naglasio da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, u toj različitosti tradicija, običaja, ukusa i navika, hrvatska vina moraju isticati svojom posebnom kakvoćom i specifičnim organoleptičkim svojstvima, a daljnji razvoj sektora ministar vidi u baziranju na povećanju udjela kvalitetnih i vrhunskih vina te vina proizvedenih od naših autohtonih kultivara.
Svečano otvaranje Zagreb Wine Gourmet Weekenda privuklo je mnoge uvažene uzvanike među kojima i Ivana Ergovića, predsjednika Hrvatske udruge poslodavaca, ali i mnoge druge domaće gospodarstvenike, predstavnike poslovne i društvene zajednice, te veleposlanike.
Na Zagreb Wine Gourmet Weekendu bit će predstavljeno 200 brendova vrhunskih vina i delicija koje će posjetitelji moći kušati tijekom festivala. Ono što ZWGW izdvaja od srodnih festivala je 50-ak vrhunskih stranih izlagača, čija vina se rijetko mogu naći u Hrvatskoj.


10.3.2012.
MEĐUNARODNI SAJAM VINA U DÜSELDORFU
Hrvatska vina sve zanimljivija Njemcima i Englezima
Hrvatska vina postaju sve zanimljivija razvijenim tržištima poput Njemačke i Velike Britanije u kojima vlada zasićenost najpopularnijim internacionalnim sortama, kazao je predsjednik Udruženja vinarstva HGK Ivica Matošević nakon završetka vodećeg međunarodnog sajma vina i jakih alkoholnih pića ProWein 2012., koji je od 4. do 6. ožujka održan u Düsseldorfu.
Na sajmu su se u organizaciji HGK te u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede predstavile 22 hrvatske vinarije, od Agrokorvina, Badela 1862, Kutjeva, Feravina do Bodrena, Trapana, Zdjelarevića, Krauhakera, Kabole, Roxanicha... Prema riječima Igora Barbarića, tajnika Udruženja vinarstva HGK, uvoz vina u RH lani se smanjio 10%, a izvoz povećao 7%. Na zahtjevno njemačko tržište, na koje poslije BiH najviše izvozimo, u 2011. plasirali smo 628 tisuća litara vina za 2,7 milijuna dolara. U istom razdoblju RH je iz Njemačke uvezla 276 tisuća litara vina u vrijednosti 745 tisuća dolara.
Piše: Jolanda Rak Šajn /vecernji.hr



22.siječnja 2012.
Luka Čuljak: Vinogradari ne moraju strahovati od EU iako ne smiju saditi nove vinograde do 2015.

VUKOVAR - Hrvatski vinogradari ne trebaju se bojati ulaska Hrvatske u EU,unatoč činjenici da do 2015. u članicama EU postoji zabrana podizanja novih vinograda, kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede Luka Čuljak na proslavi blagdana Vinkova na salašu Goldschmidt u vlasništvu vukovarskog VUPIK-a.
više


9.siječnja 2011.
Na crno se godišnje proda 50 posto vina i trećina maslinova ulja

U Hrvatskoj se uvelike ilegalno trguje vinom, maslinovim uljem, ribom, mesom i tartufima te svime što donosi laku i brzu zaradu. Pritom se za dobar dio tih proizvoda koji se nađu na crnom tržištu prije toga uredno dobije i državni poticaj.
U Hrvatskoj se, izme đu ostaloga, prema nekim procjenama, na crno godišnje proda 50 % proizvedenog vina - što je najmanje 30 milijuna litara - te 1/3 proizvodnje maslinova ulja - odnosno dva milijuna litara. U želji da pomogne financijskoj stabilnosti poljoprivrednika, država im omogućava da izravno prodaju svoje proizvode po višoj cijeni doslovce na kućnom pragu zaobilazeći tako razne mešetare i trgovačke lance jer i jedni i drugi slabo ili nikako plaćaju preuzetu robu favorizirajući jeftinije uvozne proizvode.

Kad je riječ o vinu, Hrvatska na godinu proizvede više od 60 milijuna litara, spominje se čak i 100 milijuna, a uz to se u našu zemlju na godinu uveze oko 1,5 milijuna tona grožđa za proizvodnju vina, uglavnom iz Makedonije, te znatne količine vina u rinfuzi, posebice crnoga, koje se cisternama dovozi u naše podrume.
»Sumnjiv je svaki naš proizvođač grožđa, odnosno vina s geografskim podrijetlom, koji uvozi grožđe za proizvodnju vina te vino u cisternama, a pritom ponajprije mislim na grožđe i vino iz Makedonije. Jer, nakon toga nitko ne može jamčiti kakvo će vino izaći iz tog podruma, a nerijetko sadržaj boce nema veze s etiketom. Inače, u našoj zemlji proizvodnja grožđa i vina kontrolira se samo dok vino ne dobije rješenje za stavljanje u promet, a poslije svatko posluje prema vlastitoj savjesti. Država je čak nabavila aparaturu s pomoću koje može utvrditi je li vino s deklariranog domaćeg lokaliteta ili je, primjerice, iz Makedonije. Međutim, koliko mi je poznato, dosad nitko nije uhvaćen s prstima u pekmezu«, ističe enolog Marinko Vladić iz Poljoprivredne zadruge Vrbnik poznate po proizvodnji Zlatne vrbničke žlahtine.
Budući da hrvatski potrošači i dalje pitaju koliko ima te žlahtine s obzirom na njezinu veliku zastupljenost u domaćim trgovinama i restoranima, Vladić objašnjava da PZ Vrbnik otkupljuje grožđe žlahtine od 130 zadrugara koji ukupno imaju 75 hektara vinograda. Pritom urod varira od 65 do 90 hektara grožđa po berbi od kojeg se napuni od 400.000 do 600.000 boca Zlatne žlahtine. To je jedina sorta vina u Hrvatskoj koja se puni u više od pola milijuna boca, te se tako stvara privid da tog vina ima jako puno jer ga se može naći na policama velikog broja trgovina u cijeloj zemlji. U Vrbniku ima još nekoliko proizvođača žlahtine. Zanimljivo je da jedan veliki domaći trgovački lanac duguje PZ-u Vrbnik dva milijuna kuna za odavno isporučenu žlahtinu. Boca od 0,75 litara Zlatne žlahtine u podrumu u Vrbniku prodaje se po 35 kuna, u trgovinama po oko 40 kuna, a u restoranima stoji oko 120 kuna.

Prodaja vina u bocama mnogima stvara probleme u naplati jer sve mora ići preko računa pa zato postoji nemali broj relativno velikih širem tržištu nepoznatih vinara koji vino prodaju isključivo u rinfuzi, bez problema s bocama, čepovima, dizajnom etikete, obradom tržišta, promocijom i, naravno, naplatom.Budući da većina naših restorana nudi otvorena vina, a tu su i brojne točionice, tim vinarima ne nedostaje tržišta, jer takva prodaja svima daje mogućnost da (raz)mute. Tih no name-vinara posebice ima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Oni vino prodaju na veliko po cijeni od 6 do 15 kuna za litru, a ono se potom u lokalima prodaje po 40 kuna.

hrvatske vineske regije,vina i vinari OVDJE


Predstavljena hrvatska vina u Poljskoj10.prosinca 2011.
POLJSKA
U Poljskoj održana prezentacija ekskluzivnog hrvatskog pjenušca i vrhunskih vina
U prostorijama Veleposlanstva RH u Varšavi 5. prosinca 2011. godine održana je prezentacija ekskluzivnog hrvatskog pjenušca i vrhunskih hrvatskih vina. Predstavljanje vina održano je u cilju promocije Hrvatske i u svrhu poticanja ulaza hrvatskih tvrtki na tržište Poljske.

Nakon uspješnog nastupa na Međunarodnom sajmu vina u Krakowu (Horeca Gastrofood ENOEXPO 2011) obilježenog odličnom suradnjom i sudjelovanjem veleposlanika Del Vechia i počasnih konzula RH u Poljskoj, predstavnica hrvatskih tvrtki Hereditas i Kuće Vitron, gđa Mirjana Zelenika, na poziv veleposlanika Del Vechia, predstavila je pjenušce „Double Gold” i "Carmen Sylva", bijelo vino traminac „Kadi“ proizvođača Izvori života - Zelenika iz Iloka, te crna vina vinarije Miličić s Pelješca "Dingač", „Grand Cru”, „Plavac mali” te plavac „Ponos” Poljoprivredne zadruge Kuna 1898,” Pelješac (najstarija zadruga u Hrvatskoj). Sva vina su vrhunske kategorije te je njihov ponuđeni izbor svojevrsni spoj kontinentalne i mediteranske Hrvatske (od Iloka do Dubrovnika).

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Varšavi osiguralo je dolazak renomiranih poljskih tvrtki i poslovnih ljudi (predstavnika luksuznih hotela i restorana, medijskih vinskih portala, specijaliziranih časopisa, diplomata i dr.).
U okviru uvodnog izlaganja prije prezentacije u ime veleposlanika savjetnik u VRH Varšava mr.sc. Hrvoje Ćiković pozdravio je prisutne te izrazio uvjerenje kako će ovakve sve brojnije prezentacije hrvatskih proizvoda namijenjenih za tržište Poljske otvoriti put za plodonosniju suradnju na području gospodarstva, a nastavno na ukupno odlične odnose između Hrvatske i Poljske.

Na ovoj prezentaciji predstavljeni su vrhunski brendirani proizvodi koji se proizvode pod strogo kontroliranim uvjetima u vrlo malim količinama te neki od njih nisu u slobodnoj prodaji već se prodaju samo personalizirano po narudžbi ili su u ponudi u nekim hotelima i restoranima visoke kategorije. S tim u vezi najveću pažnju privukao je luksuzni pjenušac „Double Gold“ proziveden u limitiranoj količini povodom 500 godina uzgoja konja u Hrvatskoj koji u sebi sadrži 24-karatne zlatne listiće. „Double Gold” je više puta nagrađivan, a bio je i favorit sajma u Dubaiu te je prisutan na tamošnjem tržištu luksuznih proizvoda. U Hrvatskoj ga se może naći samo u dva hotela.MVP RH


klaudio Jurčić vodeći je somelier u Hrvatskoj31.listopada 2011.
NATJECANJE SOMELIERA
Klaudio Jurčić vodeći je somelier u Hrvatskoj
Već petnaest godina u Hrvatskoj se održava natjecanje za najboljeg sommeliera. Ove godine 23 su someliera tijekom natjecanja koje se održalo u Rovinju 24.i 25.listopada pokazala svoje znanje i pokušali osvojiti titulu najboljeg poznavatelja vina i skinuti s trona vodećeg someliera Klaudia Jurčića
Natjecanje je započelo pismenim testom kojim su natjecatelji pokazali svoje znanje o zakonodavstvu, povijesti,vinarstvu i vinogradarstvu. Nakon toga je uslijedio "Bilding tasting"vina i na kraju provjera znanja o kuhinji i jelu u kombinaciji s vinom i to za jedno crno (crveno) i jedno bijelo vino.

Nakon prvog kruga u konkurenciji je ostalo 12 najboljih koji su prešli na slijedeći zadatak.
Usmeni "blind tasting", prepoznavanje vina. Osim vina, trebalo je pokazati znanje i o drugim pićima i znanje sljubljivanje vina i jela.
Na kraju je ostalo troje najboljih a prvo mjesto i titulu najboljeg someliera u Hrvatskoj pripalo je sommelieru restorana Baltazar Klaudiu Jurčićukojemu je ovo več četvrta poobjeda za redom. Drugo mjesto pripalo je somelieru iz Maistre Ivi Zgrabliću a među najboljima je i jedna žena. Treće mjesto je pripalo sommelierki restorana Valsabbion u Puli Aleni Bročilović.





15.rujna 2011.
HRVATSKA-EU
Ulaskom Hrvatske u EU očekuje se pad cijena hrvatskih vina
Ove je godine berba grožđa počela ranije, a mogla je biti vrlo dobra da nije bilo velike suše, koja je više pogodila vinograde u Dalmaciji i Istri nego u Slavoniji. Dalmatinski vinogradi, posebice oni na otocima, imaju, naime, manje zemlje pa vinova loza ne može dulje izdržati bez bez vlage i kiše, koje ove godine nije bilo dovoljno.
U Hrvatskoj se uzgaja 31 sorta vinskoga grožđa, a najzastupljenije su graševina, malvazija istarska i plavac mali. Računa se da bi na godinu trebalo proizvoditi 1000 vagona graševine te 500 vagona malvazije i plavca malog. Te tri sorte čine gotovo 50 % domaće proizvodnje grožđa, odnosno vina, dok ostalih 28 nije zastupljeno s više od tri posto. Međutim, otkupna cijena grožđa od samo 2,5 kune po kilogramu ono je što više muči vinogradare. Traže zaštitnu cijenu od četiri kune po kilogramu da bi mogli pokriti troškove, koji nisu mali. Riječ je o 30.000 do 40.000 kuna po hektaru vinograda.




Sezona berbe grožđa u Baranji počela
8.rujna 2011.
BARANJA

Sezona berbe grožđa obilježena otvaranjem nove vinarije
U baranjskom vinogorju je počela berba ranih sorti grožđa.Vinogradi i podrumi su živnuli, a vinari očekuju kvalitetnu berbu koja jamči vrhunska bijela i crna vina. Većina vinogradara još je tijekom rezidbe odlučila svjesno smanjiti prinose kako bi vina bila što kvalitetnija, te kako njihovi podrumi ne bi puni dočekali nove urode. Tako je učinio i Lajoš Kolar, vlasnik Podruma Kolar.
Kolarovi su, nakon završene berbe chardonaya i ranog crnog pinota, počeli berbu sauvignona, od kojeg pripremaju ugodno iznenađenje za sve vinoljupce.
- Upravo beremo sauvignon s otprilike hektar velike površine, a isto toliko sauvignona brat ćemo za desetak dana. Sada su šećeri slabiji, a kiselina naglašenija, dok će ista sorta za desetak dana imati sasvim obrnute vrijednosti. Obje berbe ćemo potom spojiti te dobiti vino elegantne arome s profinjenim cvjetnim mirisom - objašnjava Kolar, naglašavajući kako je riječ o sorti grožđa koja se zna ''odužiti'' za njegu.
Dodaje da je to svojevrsni pokus, budući da do sada takvu taktiku nisu primjenjivali. U njihovim će se podrumima naći i za Baranju poprilično rijedak zeleni silvanac, potom standardne sorte kao što su frankovka, cabarnet i merlot te, dakako, nezaobilazna graševina, čiju berbu očekuju za petnaestak dana. Ukupno obrađuju 12 hektara vinograda, a starih zaliha vina imaju toliko da izdrže do novih. Nezaobilazna tema razgovora s baranjskim vinarima je cijena vina, koja se u Kolara kreće od 10 i 15 kuna za litru.
- Cijena je već dugo ista, a takva će i ostati, bez obzira na sva poskupljenja koja nas svakodnevno prate. Mislim da je povoljna i cijena butelja, koje su od rinfuznog vina skuplje samo za troškove ambalaže i punjenja - ističe Kolar.
Većina baranjskih vinara ističe kako sušna godina za vinograde nije bila kobna kao za neke druge kulture, a mnogo im je (dobroga) značilo kišno razdoblje tijekom srpnja, odnosno kolovoza. Tvrde da bolesti nije bilo, što se, dakako, odnosi na one koji su lozu na vrijeme i pravilno zaštitili.
Berbu grožđa će obilježiti otvaranje nove 15 milijuna eura vrijedne beljske vinarije, kapaciteta osam milijuna litara i smještene u srcu vinogorja. Otvorenje je planirano za ponedjeljak, čime će biti najavljen i početak beljske berbe grožđa. glas slavonije/Made-in-Croatia.

22.svibnja 2011.
Dekanterovo zlato hrvatskim vinima
Odlične vijesti stižu nam iz Londona. Sa svojevrsne vinarske olimpijade, ugledne međunarodne izložbe vina, koju već godinama organizira najprestižniji svjetski vinarski časopis Decanter, Hrvatska se vratila sa 40 medalja, među kojima su dva zlata i jedan regionalni trofej. u natjecanju je sudjelovalo više od 20 tisuća vina.

Dekanterovo zlato za ledenu berbu dobio je Boris Drenški za berbu iz 2009. Zlato International wine challenge London dobila je i graševina Principovac 2008. iz Iločkih podruma.
Ova berba medalja pokazuje da se naša internacionalna strategija lagano ostvaruje i da nam je to sad jedan novi vjetar u leđa, rekao je predsjednik Udruženja vinarstva HGK Đuro Horvat. Vjetar u leđa imamo, ali nije lako jedriti protiv svjetskih vinskih velesila poput Francuske, Italije, Argentine. Tradicija, količine, prepoznatljivost zasad su na njihovoj strani.
Svoju šansu vidimo u sortama koje drugi nemaju. Graševina, malvazija i plavac naše su najveće uzdanice, a u Londonu smo za njih osvojili niz dekantera. Već u lipnju Hrvatska gospodarska komora i naša vinarska reprezentacija planiraju korak više. Nakon uspjeha u Londonu, pokušat ćemo slično i u New Yorku.


13.svibnja 2011.
IZVOZ VINA
Vina tvrtke Badel 1862 ponovo na engleskom tržištu
Već dvadesetak godina hrvatska vina nisu dostupna tržištu Velike Britanije, a sada je Badel 1862 učvrstio svoju poziciju na policama lanca Waitrose. Naručena je kompletne berba vina Traminac Vinarije Nespeš 2010 i vrhunsko vino Mediterano.

Ttrgovački lanac Waitrose četvrti četvrti po veličinu u V.Britaniji od Badela 1862 je ugovorio isporuku Traminaca Vinarije Nespeš kao i vrhunsko vino Plavac Mediterano Vinarije Svirče s otoka Hvara. Vina su već otpremljena a na bocama je originalna etiketa kojia upućuje na hrvatsko podrijetlo vina. Dvadesetak godina hrvatska su vina bila nepoznata na tržištu Velike Britanije, a sada je Badel 1862 učvrstio svoju poziciju na policama lanca Waitrose, ponovljenom narudžbom kompletne berbe vina Traminac Vinarije Nespeš 2010, kao i vrhunskim vinom Mediterano. Sve to zahvaljujući odličnoj prodaji prošle godine.

Inače, trgovačka kuća Waitrose je ugledni lanac maloprodaje s 223 prodajna mjesta u Velikoj Britaniji. Poznat je kao lanac koji nudi vrhunsku hranu, pića i vina uz vrlo visoku razinu usluge i ne fokusira svoje poslovanje na rad s trgovačkim robnim markama, nego prije svega na kvalitetnu uslugu i originalne brendove. Uz to, prodajni objekti su im na odličnim lokacijama. Naime, vrlo im je specifičan pristup u odabiru vina za svoju ponudu, jer vina odabiru stručnjaci za vina s titulom Masters Of Wine te je sam njihov odabir preporuka kupcima diljem Europe.
Vina su već predstavljena na internetskim stranicama Waitrosea, gdje se nalaze u ljetnoj preporuci.Sanja Kunić, menadžerica za zapadnu Europu Badela 1862, kazala je da su pripreme trajale skoro godinu dana i najteže je bilo probiti zahtjevno tržište, gdje osim Badelovih vina nema, nažalost, nijednog vina iz Hrvatske.Redovna cijena na polici Mediterana je više od 10 funta, a Traminca Nespeš nešto više od 8 funta, što izvozniku znači i profitabilan posao.vjesnik.hr

27.2.2011.
PRIZNANJA
Hrvatska vina nagrađena na sajmu u Beogradu
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH, 12 vinara i jedna udruga predstavili su se na međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića Beo Wine fair 2011.u Beogradu.
Kalazić vina dobila su najvišu nagradu za svoj traminac a veliki uspjeh postigli su i slavonski vinari iz Kutjeva, Feravina i Galića osvojivši sedam velikih zlatnih medalja za graševine i frankovku.

- Sajam Beo Wine pokazao se dobrom odlukom za nastup i prezentaciju naših vinara što dokazuju ne samo nagrade već i veliko zanimanje za hrvatskim vinima, rekao je Rajko Ružička, pomoćnik direktora Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Kako dio naših vinara ima svoje distributere u Beogradu nastup na ovom sajmu im je prilika za dodatnu promociju, dodao je Ružička.

Na sajmu se promiče i vinski turizam, a održavanje ove manifestacije istovremeno sa Sajmom turizma, najatraktivnijim i jednim od najposjećenijih sajmova, govori o značenju ovog događaja i u turizmu. Na oko 5.000 četvornih metara okuplja se više od sto najuglednijih proizvođača vina iz Srbije i regije, vinskih podruma, kuća vina, te distributera vina čije će proizvode ima priliku vidjeti oko 60.000 posjetitelja.Hina


4.1.2011.
U Bruxellesu predstavljena vina dubrovačke regije
Vrhunska vina s područja Konavala, Pelješca i Korčule predstavljena su u sklopu konferencije Udruge Europskih regija za izvorne proizvode (AREPO) i Udruge europskih vinskih regija (AREV) koja se održala u Odboru europskih regija u Bruxellesu. Udruga AREPO okuplja 30 europskih regija iz šest država članica, a udrugu AREV čini 65 regija proizvođača vina iz 15 zemalja, uključujući i Hrvatsku.
Tema konferencije bila je Zajednička poljoprivredna politika Europske Unije, a u raspravi su sudjelovali povjerenik za poljoprivredu Europske komisije Dacian Ciolos, predsjednica Odbora Regija Mercedes Bresso, predstavnik AGROREGIO – europskog zajedničkog resora za poljoprivredu M. Jean Yves Ledrian te predsjednik komisije za poljoprivredu pri Europskom parlamentu Paolo De Castro.
Osamnaest europskih regija je izložilo svoje proizvode nakon konferencije. Kušala su se i vrhunska vina iz Dubrovačko-neretvanske županije: DINGAČ:  PZ Dingač, Potomje, Miličić Vina, Madiraza doo, Potomje; POSTUP:  PZ Dingač, Potomje, Mato Antunović; POŠIP: Blato 1902, Blato, PZ Pošip, Čar, PZ Smokvica, Smokvica; GRK: Maja Cebalo, Lumbarda, Frano Milan Bire, Lumbarda; DUBROVAČKA MALVASIA: Bratoš vina, Andro Crvik.

Osim vina, kroz brojne promotivne materijale, posjetiocima su bile na raspolaganju i informacije o vinskim cestama u Dubrovačko-Neretvanske županiji, kao i druge informacije o raznolikoj turističkoj ponudi. Inače, cilj ove konferencije je promoviranje i zaštita interesa europskih proizvođača i potrošača te poboljšanje kvalitete izvornih poljoprivrednih proizvoda. dv


3.1. 2011.
NAJTRAŽENIJA FRANCUSKA
Vrhunska vina nova meta bogatih Kineza
Nakon sve veće potražnje za dizajnerskim torbama, talijanskim odijelima i brzim autima, skupa francuska i talijanska vina trebala bi postati sljedeći obvezni dodatak imućnih kineskih kupaca.
U Šangaju, kineskom financijskom središtu, sve je više vinoteka i dućana gdje se mogu kupiti dobra vina, a mladi bogati Kinezi nakon posla često potroše i do 152 dolara za bocu vina.
"Kinezi su veliki materijalisti, pa kad jednom kupe najbolje lokalne marke, onda počinju tražiti još bolje i skuplje", rekao je kolumnist i izdavač lista The Wine Review Ch'ng Poh Tiong.
Dok Kina razvija domaće vinsko tržište, industrijski stručnjaci kažu da je puno otmjenije piti uvozna vina te predviđaju da će se njihova potrošnja u idućih pet godina udvostručiti.
Najtraženija su vina s francuskih imanja Chateau Lafite Rothschild, s početnom cijenom od tisuću američkih dolara po boci, te Chateau Latour.

"Ovdje su najmanje dva sloja poštovanja vina. Ako osoba kupuje i časti vinom iz zahvalnosti nekog tko mu je učinio uslugu, uzet će skupo vino želeći pokazati svoj položaj u društvu", kaže Ch'ng.
"Druge pak osobe piju s prijateljima i obitelji i tu društveni položaj nije povezan s bocom vina", dodao je Ch'ng.business.hr

Hrvatske vinske regije: http://www.made-in-croatia.com.hr/index.php?inc=VINSKE



30.11.2010.
Zagreb:Završen Međunarodni festival vina i kulinarstva
Ovoga je vikenda u Zagrebu, u hotelu “The Regent Esplanade” završen Međunarodni festival vina i kulinarstva, najveće hrvatsko okupljanje vinara, enologa, ugostitelja, sommelierea, hotelijera te, naravno, posjetitelja zaljubljenih u plemenitu kapljicu i pripadajući joj kulinarski užitak.Na velikoj vinskoj fešti koju petu godinu zaredom u “The Regent Esplanadi” organizira vinski znalac Ivan Dropuljić, odnosno njegova tvrtka “Dropi“, i ove je godine, recesiji uprkos, prošlo jednako puno posjetitelja kao i lani – čak 7000.

Tijekom dva dana na svim izložbenim prostorima vrhunskog zagrebačkog hotela – od Smaragdne dvorane i okolnih dvorana, pa do šatora postavljenog na terasi Oleander trajala su kušanja vina, radionice, druženja i vinska uspoređivanja, predstavljanja novih vina i najboljih godišta, stigli su vinari iz Dalmacije, Istre, Baranje, Zagorja, Slavonije,...

- Razlika u odnosu na prošlu godinu je da je među posjetiteljima bilo zaista puno mladih ljudi. Ali nisam vidio nikoga pijanog. Očigledno je riječ o vinskim zaljubljenicima koji su došli kušati i učiti, koje zanima kultura vina - primjetio je Ivo Ivaniš, koji je ove godine na festivalu vodio radionicu o vinima legendarnog hrvatsko-američkog vinara Miljenka Grgića te radionicu na kojoj je predstavio nova godišta vina Dubrovačkih podruma: Merlotinu, Trajektum i Plausus berbe 2007. te posve novo vino dubrovačke vinske kuće vrhunski Vranac.
Frano Miloš, poznati pelješki vinar, pod naslovom “Moje najbolje vinske godine suhih Stagnuma“ publici je predstavio svoje čuveno vino Stagnum godišta od berbe 2003. do 2007., a kušalo ih se uz delicije Ville Magdalene iz Krapinskih Toplica. Vicente Traviesa, sommelier čileanske vinske kuće Concha Y Torro, koja je ove godine postala službeni partner nogometne momčadi “Manchester Uniteda”, predstavio je četiri vina iz “vražjeg podruma“ Casillero del Diablo.
Valja napomenuti da je jedno od njih - Casillero del Diablo Cabernet Sauvignon 2005. godine revija Decanter proglasila najboljim vinom na svijetu u odnosu cijene i kvalitete. Posebno zanimljivo je bilo na prezentaciji čaša Riedel, najpoznatijih vrhunskih čaša za vino na svijetu.

Pokazano je kako isto vino iz različitih čaša ima različit okus i dojam, a posjetitelji su sami pretakali iz čaše u čašu i zapažali razlike. I ove godine su, uz brojne vrhunske vinare i vinske kuće iz cijele Hrvatske, na festivalu sudjelovali i vinari iz susjednih zemalja, a posebnu pažnju su izazvali predstavnici Union des Grands Crus de Bordeaux  poznatog festivala VINE EXPO, koji su u Zagreb na kušanje i predstavljanje donijeli najčuvenija vina Bordeauxa kao što je legendarni Chateau Angélus Saint-Emilion Grand Cru. Slobodnadalmacija.hr


5.11.02010
FESTIVAL VINA
Otviren 10.festival vina "Martin je u Zagreb"
U prostoru Vinoteke Pantheon u Zagrebu predstavljen je program ovogodišnjeg, 10.po redu festivala vina pod nazivom "Martin je u Zagrebu". Jedan od najvećih vinskih događaja u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji ove će godine trajati deset dana, točnije od 4. do 14. studenog.

Cjelokupni program i opis festivala predstavnicima medija predstavio je jedan od autora i organizatora festivala Miran Hadživeljković - Hadži iz Kraljeva ulice.
Martin je u Zagrebu" osmislili i pokrenuli su prije deset godina Miran Hadživeljković i Zlatko Petrović iz Kraljeva ulice te ga i ove godine s ponosom predstavljaju svojim sugrađanima i gostima Zagreba.

Festival vina "Martin je u Zasgrebu" na vrlo kvalitetan način omogućava prezentaciju i plasman hrvatskih vina i običaja vezanih uz Martinje. "Martin je u Zagrebu" glavnom gradu Hrvatske desetu godinu za redom osigurava kvalitetan enološki, kulturni i turistički događaj. Uz 30-tak vinara brojnim posjetiteljima predstavit će se i popularni i poznati  glazbenici koji će besplatnim koncertima upotpuniti ovaj veliki festival vina.Naime, deset dana festivala obiluje koncertnom i D.J. glazbom, a među glazbenim sastavima koji će nastupiti izdvajamo Pips Chips & videoclips, Lollobrigidu, Soul Fingerse, Kraljeve ulice te Žigu i bandiste. Veliki koncerti održavat će se u velikom šatoru "VINOgradu" smještenom na Trgu bana Josipa Jelačića, a čitav niz manjih i kvalitetnih koncerata održavat će se u takozvanim Vinskim salonima.
Riječ je o pet restorana u širem centru Zagreba koji će tijekom trajanja festivala svojim gostima omogućiti konzumiranje vrhunskih hrvatskih vina uz popratni kulturni program, odnosno predstave i koncerte.Uz Vinske salone koji su nastali u suradnji sa magazinom "Svijet u čaši", autori projekta Hadži i Pajo pokreću i internetsku stranicu www.martinjeuzagrebu.com na kojoj će od 3. studenog javnosti biti dostupne sve informacije vezane uz program festivala. "Martin je u Zagrebu" vjerovatno je najveći kulturni i zabavni višednevni događaj koji će privući tisuće posjetitelja.


31.10.2010.
Dobro vino koncentrat je Boga, čovjeka i prirode!
Velečasni Stjepan Karalić, direktor gospodarstva Ravan Đakovačko-osječke nadbiskupije i direktor tvrtke Misna vina d.o.o., vinogradarstvom i proizvodnjom vina bavi se već 36 godina.

Kad je na nedavnom ocjenjivanju kvalitete vina Osječko-baranjske županije, sa 94 boda, veliko zlato osvojio traminac, ledena berba 2009. tvrtke Misna vina d.o.o., mnogi su na proglašenju pobjednika pohitali kušati tu vinsku kapljicu zlatne boje. Ovo se vrhunsko vino brojnim posjetiteljima točilo doslovno na kap. Njegova kvaliteta je toliko iznimna, a s time naravno i vrijednost, da i sam proizvođač preporučuje da ga se pije samo u posebnim prigodama. Kušanje je stoga, reći će mnogi, bilo zlata vrijedno.

15.rujna 2010.
TRAŽE PROŠLOGODIŠNJU CIJENU
Kooperanti blokirali vinariju Đakovačkih vina

Nezadovoljni niskom otkupnom cijenom grožđa koju im je ponudila tvrtka Kutjevo u vlasništvu Envera Moralića, kooperanti Đakovačkih vina iz Mandićevca pokraj Đakova blokirali su danas vinariju u Mandićevcu koja djeluju u sastavu kutjevačkog otkupljivača i prerađivača.
Kooperantima je ponuđena cijena od 1,66 kuna za kilogram grožđa na bazi 17 posto šećera, danas su im u pregovorima čelnici Đakovačkih vina ponudili 2,60 kuna, a kooperanti traže prošlogodišnju cijenu, odnosno 3,00 kune po kilogramu."S dvostruko nižom cijenom od prošlogodišnje idemo u potpunu propast, ne možemo pokriti troškove. S takvom cijenom grožđa isplativije nam je da ono ostane neobrano nego ga brati i snositi nemale troškove berbe", kaže predsjednik Udruge vinara, vinogradara i voćara Mandićevačko vinogorje Željko Horvat.
Nezadovoljstvo cijenom grožđa među kooperantima tinja već danima, a kulminiralo je današnjom blokadom ulaza u vinariju, nakon čega je održan i sastanak kooperanata i direktora Đakovačkih vina Vlade Bekavca.Uprava je kooperantima ponudila 2,60 kuna po kilogramu, uz napomenu kako je to povećanje njena najveća ponuda, da je rađeno na vlastiti rizik jer je situacija u ovoj brašni i na tržištu vinima, plasmanu i otkupu tržnih viškova vrlo teška.No, kooperanti ne prihvaćaju cijenu od 2,60 kuna za kilogram i ustraju na cijeni i od 3,00 kune, a Horvat najavljuje sastanak na kojem će kooperanti dogovoriti daljnje poteze kako bi se ispunili njihovi zahtjevi.

Podršku su im dali i čelnici koordinacije seljačkih udruga pet slavonskih županija, a Mandićevac je danas posjetio i osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić koji se sastao i s kooperantima, a potom i s upravom Đakovačkih vina.Upućen je i poziv ministru poljoprivrede Petru Čobankoviću na radni sastanak kako bi se iznašlo rješenje problema.Kooperanti najavljuju da u berbu, iako je ona već trebala početi, ne idu sve dok ne postignu željenu cijenu, a za ovogodišnji urod kažu da je iznadprosječne kvalitete, dok zbog vremenskih neprilika treba očekivati nešto manji prinos.Đakovačka vina imaju 135 kooperanata koji posjeduju preko 300 hektara vinograda.liderpress.hr

 

22.srpnja 2010.
Monografija: Iločki traminac - Princ s Principovca
ZAGREB - Monografsku knjigu "Iločki traminac - Princ s Principovca" skupine autora objavio je nedavno zagrebački nakladnik "Golden-marketing - Tehnička knjiga".
Knjiga objavljena u ediciji poznatih hrvatskih vina na hrvatskome i engleskom jeziku prikazuje posebnosti povijesnih mijena u razvoju iločkog i srijemskog vinogradarstva, proizvodnje grožđa i vina te gastronomske vrsnosti na iločkim vinskim cestama. Iločki traminac kao sorta uzgaja se na iločkom području od 1850-ih godina. Priloge su napisali glavni urednik Nikola Mirošević, Mato Batorović, Mladen Papak, Stanka Herjavec, Božica Brkan, Vladimir Jelaska, Jole Bolić, Ferdo Bašić, Stjepan Husnjak, Tomislav Ćosić i Petar Cindrić.Autor slikovnog priloga monografije (260 str.) koja ima više od 250 slika u boji je Mario Hlača.Prva monografija u ediciji "Dingač - Priča o velikom hrvatskom vinu", koja je naišla na velik odjek u vinogradarskim i vinarskim krugovima u domaćoj i inozemnoj javnosti, objavljena je 2008.SEEbiz


2.srpnja 2010.
Vino Castello Festigia 2007. nagrađeno zlatom u Canadi
Selections Mondiales des Vins održava se već sedamnaestu godinu za redom u Quebecu u Canadi i utjelovljuje najveće natjecanje vina u Sjevernoj Americi, stoji u priopćenju. Ove godine internacionalni žiri ocijenio je 1789 uzoraka vina od preko 600 različitih proizvođača iz 32 zemlje u 11 kategorija. Agrolaguna je po prvi puta poslala svoje uzorke vina na ocjenjivanje u Canadu i postigla zapažen rezultat. Vrhunsko vino Festigia Castello 2007. u Quebecu u Canadi, ocijenjeno je zlatnom medaljom. Festigia Castello jedno je od tri vina iz linije vrhunskih vina Festigia i kupaža je sorti Cabernet sauvignon 60 posto i syrah 40 posto. Festigia Castello duboke je rubinsko crvene boje koje ukazuje na ozbiljnost ovog vina. Suptilne arome crnog bobičastog voća lijepo su ukomponirane s nježnim mirisima vanilije. Okus je kompleksan, bogat. Tanini su zreli, naglašeni ali ne i nametljivi , lagano hrapavi. Potencijal za čuvanje je izvrstan.liderpress.hr


Vezana vijest:
Vino Castello Festigia, podruma Agrolaguna osvojio srebrnu medalju u Madridu na 7. Međunarodno ocjenjivanje vina Bacchus 2010.
Ocijenjivanje vina je održano od 18. do 21. ožujka u organizaciji U.E.C. (Spanish Tasters Union) i pod pokroviteljstvom O.I.V. (The International Organisation of Vine and Wine), U.I.OE (the International Union of Oenologists) i VinoFed (federacija najvećih ocjenjivanja vina).
Ova srebrna medalja za Castello Festigia, još jedna je u nizu osvojenih svjetskih nagrada za vina Festigia Podruma Agrolagune. Dosada su vina Merlot Festigia i Cabernet Sauvignon Festigia Podruma Agrolaguna osvojila zlatnu medalju u Italiji 09. u Bergamu i brončanu medalju Decanter u Londonu 09.
Festigia je brend ekskluzivnih vina u kojem se nalaze najbolja vina prema izboru enologa Agrolagunem, Ante Gavranića i Miroslava Latala. Etiketa Festigia poznata je po motivu porečke bazilike, a Festigia je drevni naziv jedne od prostorija bazilike u kojoj su se u antičko doba održavale gozbe uz dobra vina.Kako ga predstavljaju u Agrolaguni, "Castello Festigia vrhunsko je vino, simbioza cabernet sauvignona i syraha u omjeru 60% cabernet sauvignon i 40 % syrah, odnjegovano u barriqueu, ima mekoću syraha i robusnost cabernet sauvignona, a suptilne arome crnog bobičastog voća lijepo su ukomponirane s nježnim mirisima vanilije, kompleksnog je i bogatog okusa".


7.svibnja 2010.
Zatvorena VINISTRA 2010,međunarodna izložba vinara i vinogradara
Međunarodna izložba vina i vinogradara nazvana Vinistra i ove godine se održala u Poreču od 29. travnja do 02. svibnja. tijekom vinistre predstvljen je bogat program u kojem je bilo obilje kulturno umjetničkih događanja, predavanja a uza sve to degustacija jela i pića.
Tijekom izložbe su predstvljena kvalitetna maslinova ulja a posbno tijekom predavanja istaknuto je „Vodnjansko ekstra djevičansko maslinovo ulje“ kao prepoznatljiv istarski brand. Održana je i izložba „Vinoljupci i snivači" te dodijeljena nagrada „Svijet malvazije 2010.“ Na Okruglom stolu koji se održao drugi dan izložbe govorilo se na temu međunarodnog brandinga hrvatskih vina i ovo je zasigurno bila najvažnije tema ove Vinistre. Gost regije bila je Srbija.
Održana su i predavanja na temu degustacija tijekom kojeg je predstavljena Istra kao zemlja crvenog vina s naglaskom na potencijale ove regije. Uz ovu temu degustirana je kubanska cigara kao spoj užitaka vina i duhana.Gost regije bila je Crna Gora.
Zadnjeg dana sajma održana je prezentacija „Vinari i uljari kuhaju“ a gost regija je bila Bosna i Hercegovina.

Ovogodišnja Vinistra ocijenjena je vrlo uspješnom. Na njoj je sudjelovalo 130 izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Italije a priredbu je posjetio i kušao istarska vina predsjednik Ivo Josipović.
Tijekom priredbe predstvljeno je rekordnih 535 uzoraka vina (od čega 215 malvazija i 320 drugih sorata) te 81 uzorak ulja i28 rakija.
215 malvazija iz šest zemalja ocijenjeno je na natjecateljskom dijelu >Svijeta malvazija<. Na natjecanju su sudjelovala isključivo buteljirana vina dobivena od sorti malvazije, a o njihovoj kvaliteti odlučivalo je 35 domaćih i stranih ocjenjivača - sommeliera, stručnjaka iz područja enologije i novinara. Malvaziji pulskog vinara Bruna Trapana Uroboros 2008. i zajedničkoj malvaziji trojice istarskih vinara, pod imenom MaDeBaKo, dodijeljene su posebne nagrade.

I na ovoj vinistri su dodijeljene medalje i priznanja proizvođačima vina, maslinovih ulja i rakija. U kategoriji vina uručeno je 36 zlatnih i 64 srebrne medalje. U kategoriji maslinovih ulja dodijeljeno je 19 zlatnih, 27 srebrnih i 14 brončanih medalja. Za kategoriju rakija, najboljima je uručeno šest zlatnih, 13 srebrnih i četiri brončane medalje. Posebna priznanja u kategoriji vina dodijeljena su malvaziji MaDeBaKo 2009., zajedničkom vinskom projektu istarskih proizvođača Ivice Matoševića, Giancarla Kozlovića i Morena Degrassija (u kategoriji svježih malvazija); malvaziji Bruna Trapana Uroboros 2008. (u kategoriji zrelih malvazija); teranu Teran 2 2009. Silvana Legovića (u kategoriji svježih terana) te teranu Teran Barrique 2006. Franca Armana (u kategoriji zrelih terana).



28. travnja 2010.
Izložba vinara i vinogaradara VINISTRA 2010. u
Poreču od 29. travnja do 2. svibnja u Poreču
Uoči sutrašnjeg otvaranje sedamnaeste Vinistre u Poreču, vinar i predsjednik udruge Vinistra Ivica Matošević , osvrnuo se na natjecanje Svijet malvazija i najavio izložbu. Kroz četiri dana, Vinistra će okupiti 130 izlagača, među njima vinara, uljara, proizvođača rakije i vinarske opreme. Programi Vinistri

29.Ožujka 2010.
Održan 12. međunarodna smotra maslinara, uljara i sirara, NOĆNJAK 2010
U četvrtak 25. ožujka u biogradskom hotelu Adriatic otvoren je 12. međunarodni sajam maslinara, uljara i sirara pod nazivom “Noćnjak 2010.”. Sajam je održan u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike i Vlade RH.

“Noćnjak” je prepoznat zbog svoje dugogodišnje tradicije, kvalitete organizacije te zahtjevnog kriterija pri ocjenjivanju ulja. Sudjelovanjem u natjecanju na “Noćnjaku” maslinari dobivaju kvalitetnu, pouzdanu i detaljnu ocjenu svoga maslinova ulja istaknuo je tijekom otvaranja sajma Joško Niskota, predsjednik Zadružnog saveta Dalmacije.
Tijekom svečanog otvaranja sajma dodijeljena su i osobna i kolektivna priznanja. Priznanje “Pavle Bakarić“ za životno djelo u maslinarstvu dobio je inženjer agronomije i poljoprivredni savjetnik Stanislav Štambuk, a Marinko Mrkonjić dobio je priznanje “Branko Škarica“ za životno djelo u uljarstvu. Zadarski inženjer agronomije i donedavni voditelj zadarske podružnice Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Zdravko Bušić ponio je međunarodno priznanje “Cavaliere olio d’oliva“.
Dodijeljena su priznanja proizvođačima i prerađivačima maslina. Tako su priznanja kao uzorni maslinari dobili Joško Kolega iz Verunića na Dugom otoku, koji uzgaja čak 105 različitih sorti maslina.Priznanje uzornih proizvođača sira dobili su Željko Troskot iz Biograda i Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Žampera iz Žmana, također na Dugom otoku za proizvodnju kozjeg sira od ekološki uzgajanih koza. Godišnje priznanje za uljarsku zadrugu dobila je PZ “Maslina” iz mjesta Kali na otoku Ugljanu.
Dodijeljena je i nagrada Zlatno pero "Nočnjaka" novinarima. Ove godine tu nagradu je dobila novinarska Radio Zadra Anita Perica, a priznanja za popularizaciju maslinarstva preko medija ponio je prilog “Plodovi zemlje i mora“ iz “Zadarskog lista”. Priznanje “Noćnjaka” dobile su i Udruga maslinara i uljara “Orkula” iz Biograda te Udruga malih sirara “Mišinac” iz Drniša, dok je Općina Polača dobila priznanje za razvoj poljoprivrede na kršu.
Sajam je zatvoren u nedjelju 28. ožujka.

22. ožujka 2010.
Međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića „ProWein 2010“
Dusseldorf, Njemačka
U organizaciji Hrvatske gospodarske komore, Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo i Sektora za trgovinu te u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na sajmu vina u Dusseldorfu od 21. do 23. ožujka 2010. godine posjetiteljima se predstavlja 17 tvrtki i dvije udruge (Vinistra i Kutjevački vinari) iz djelatnosti proizvodnje vina u Hrvatskoj.
Na 87 četvornih metara u paviljonu 3 (štand E07) 28 tvrtki odnosno proizvođača vina iz Hrvatske izčlažu svoje proizvode : Adžić, Agrokor vina, Arman, Badel 1862, Benvenuti vina, Blato 1902., Cattunar, Dalmacijavino, Degrassi, Diwine, Dubrovački podrumi, Feravino, Galić, Izvori života, Jujević vina, Katunar vinarija, Korta Katarina, Krauthaker, Kutjevo, PZ Gospoja, PZ Vrbnik, Roxanich, Suha punta, Trapan vina, Veralda, Vina Matošević, Vinarija Zdjelarević i Zlatan otok.

„ProWein“ je vodeći međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića na kojem se tradicionalno susreću posjetitelji i vodeći svjetski proizvođači i distributeri, a izlagači prezentiraju kompletan pregled svjetskog tržišta u šest izlagačkih paviljona. Ova sajamska manifestacija predvodnik je različitih trendova i proizvoda. Sajam je otvoren isključivo stručnim posjetiteljima, koji na njemu sklapaju unosne poslove, te prate najnovije trendove i ponudu na tržištu. Lani ih je bilo više od 35.000. Najbrojniji izlagači na sajmu su Nijemci, više od 800 proizvođača, pa Italija, Francuska, Španjolska, Austrija i Portugal. Novi svijet predstavlja više od 260 izlagača iz vinogradarskih regija Čilea, Argentine, Kalifornije, Novog Zelanda i Južne Afrike pod zajednički sloganom Down2Earth. Po prvi puta na sajmu se predstavljaju vina iz Tajlanda i Perua, a u jednom od paviljona predstavljene su i delikatese koje su savršeno usklađene s vinom, od čokolade i pralina, do finih maslinovih ulja i začina, sira, čak i božićnog senfa, pekmeza od rajčica do jastoga u ulju.

Ovaj sajam od izuzetne je važnosti za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se hrvatska vina predstave inozemnoj publici. U recesiji je u Hrvatskoj izvoz pao 16 posto, vrijedonosno 10-ak posto - kaže Milica Rakuša-Martulaš, direktorica Sektora trgovine HGK, tako da se i te kako radi na gospodarskom povezivanju i povećanju izvoza u Njemačku, koja uvozi i 50 posto vina, a Hrvatskoj je drugi partner po izvozu. Čak 28 posto hrvatskog izvoza vina završava, naime, na njemačkom tržištu, u vrijednosti oko 3,5 milijuna dolara.

18. ožujka 2010.
Srebrna medalja u Parizu pripala GRAŠEVINI GOLDBERG iz Podruma Belje

ZAGREB - Na ovogodišnjem ocijenjivanju vina na Vinalies Internationales u Parizu ocijenjivački sud je dodijelio srebrnu medalju Graševini Goldberg berbe 2008. Podruma Belje. U konkurenciji za ovu prestižnu nagradu sudjelovalo je 3.500 kvalitetnih vina iz cijeloga svijeta. Ocjenjivanje je održano od 26. veljače do 2. ožujka, a u odluci je sudjelovalo 100 profesionalnih ocjenjivača iz međunarodnih institucija iz cijelog svijeta.

Vinalies Internationales jedno je od najvećih svjetskih ocjenjivanje vina u organizaciji Union des OEnologues de France (Francuskog udruženja enologa) prema pravilima OIV u Parizu. Nagrađena vina objavljena su i službenim stranicama Vinalies Internationalesa.
Sva nagrađena vina, pa tako i Graševina Goldberg, bit će objavljena u knjizi 1.000 Vins de Monde (1.000 vina svijeta) koju izdaje Union des OEnologues de France, navode iz Agrokora. www.vinalies-internationales.com


 

14. siječnja 2010.
Otvoren twinning projekt u području vinarstva
Cilj je tog projekta, vrijednog 250 tisuća eura, koji se provodi u sklopu pretpristupnog programa IPA, unaprijediti sposobnost i stručnost nadležnog upravnog kadra Ministarstva poljoprivrede za uspostavu nacionalnih propisa kojima se regulira označavanje vina zaštićenim oznakama izvornosti i zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla.

Twinning partneri Ministarstvu poljoprivrede u provedbi projekta su austrijsko Savezno ministarstvo poljoprivrede, šumarstva, okoliša i vodnog gospodarstva i nekoliko drugih austrijskih institucija u čijem je djelokrugu vinarstvo.Predviđeno trajanje projekta je do srpnja ove godine. U sklopu projekta bit će provedena edukacija službenika Ministarstva poljoprivrede, proizvođača i udruženja proizvođača vina i drugih sudionika vinskog tržišta koji će biti informirani o pravima i obvezama koje će za njih nastati uvođenjem propisa EU-a. Projekt će početi analizom trenutnog stanja u Hrvatskoj u području zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog porijekla vina i utvrđivanjem sastavnica sustava koji nisu u skladu sa zahtjevima EU-a. Bit će organizirane i radionice te studijsko putovanje za djelatnike Odjela za vinarstvo Ministarstva poljoprivrede u Austriju. Naposlijetku će biti dane preporuke i prijedlozi propisa kao i plan uvođenja europskih propisa u sklopu sustava zaštićenih oznaka za vino. (PoduzetnickiPortal)

 


 

29. prosinca 2009.
Plavac mali, planovi veliki
Klonskom selekcijom znanstvenici u Americi poboljšat će najbolja svojstva sorte plavac mali, certificirati dobiveni sadni materijal pa tu hrvatsku sortu ponuditi svijetu
Najrasprostranjenija sorta crnog vina u Hrvatskoj (treća uopće nakon graševine i malvazije), kreće u internacionalizaciju i osvajanje zaslužene pozicije na svjetskim vinskim kartama svijeta. Počasni član udruge Plavac mali iz Zagreba i profesor na Agronomskom fakultetu Ivan Pejić otkriva da je interes za tu autohtonu hrvatsku sortu nedavno pokazao glavni američki centar za razmnožavanje vinove loze.

Kloniranje je oplemenjivanje
“Riječ je o Foundation Plant Servicesu (FPS) koji djeluje u sklopu kalifornijskog sveučilišta u Davisu, a od nas su tražili 30-ak loza sorte plavac mali”, kazao je Pejići te dodao kako će Amerikanci klonskom

selekcijom poboljšati izvorna (najbolja) svojstva ove prilično posebne sorte te certificirati kvalitetan sadni materijal, čime će se stvoriti pretpostavke da ta slavna vinska sorta krene u svijet.To ne znači da će Hrvatska izgubiti “svoju” izvornu sortu (plavac mali ne može se zaštititi jer je on javno dobro), nego će se genetskim poboljšavanjem vinove loze (njezinim oplemenjivanjem) stvoriti baza te autohtone sorte, što Hrvatskoj nikako ne može štetiti jer će se uvijek znati odakle potječe. Zanimanje Amerikanaca ne smije se podcijeniti jer je danas, uz dužno poštovanje Francuskoj i Italiji, Kalifornija (uz Australiju) apsolutni broj jedan u proizvodnji i istraživanju vina u svijetu. Plavac mali autohtona i najzastupljenija je sorta srednje i južne Dalmacije. Najcjenjeniji vinogradarski položaji za ovu sortu su strmi i povišeni tereni okrenuti prema jugu i jugozapadu, a najpoznatiji među njima su Dingač i Postup na Pelješcu, Sveta Nedjelja i Ivan Dolac na Hvaru, okolica Bola na Braču, te otoci Lastovo, Korčula i Vis. Plavac mali danas se uglavnom vinificira na suvremen način i vrlo je pogodan za tzv. vrlo cijenjenu i traženu tehnologiju proizvodnje “barrique”. “Plavac mali poznat je i kao otporna i nezahtjevna sorta koja na toplim i prozračnim položajima zahtijeva minimalnu zaštitu i upotrebu kemijskih sredstava, pa je zahvalan i za proizvodnju tzv. ekoloških vina”, kaže Pejić. No kako je sorta nastala? Pejić pojašnjava je plavac mali na našim prostorima nastao spontanim križanjem u prirodi, a odabrali su ga i razmnožavali naši preci. “Primjenom metode DNK ‘fingerprintinga’ otkriveni su ‘roditelji’ plavca malog; nastao je spontanom prirodnom oplodnjom sorte tribidraga (danas poznatiji kao crljenak kaštelanski, zinfandel ili primitivo) i sorte dobričića. I dok o dobričiću, staroj i rijetkoj sorti koje danas ima samo na otoku Šolti nema mnogo zapisa, tribidrag kao plemenitu sortu spominju još u 15. stoljeću hvarski pjesnici Petar Hektorović i Hanibal Lucić.

Vrijedna sorta Austrijskog Carstva
Iz povijesne literature može se primijetiti kako tribidrag tajanstveno nestaje iz dalmatinskih vinograda krajem 19 stoljeća, a njegovo mjesto u dalmatinskom sortimentu preuzima njegov potomak – plavac mali. Pejić govori kako u Dolu na Hvaru i danas postoje trsovi plavca malog stari oko 150 godina. Prvi pisani zapisi ove sorte nalaze se u knjizi “Der Weinbau des Österreichischen Kaiserthums” (Vinogradarstvo Austrijskog Carstva) iz 1821. godine. Kao vrijedna sorta tadašnjega Austrijskog Carstva odnesena je i posađena u veliki pokusni vinograd Državne voćarsko – vinogradarske škole u Klosterneuburgu pokraj Beča gdje je evidentirana i ucrtana u mapu vinograda pod imenom “Plavaz piccola”, tiskanu između 1870. i 1874. godine. Plavac mali svoju je popularnost stekao iznimno visokim kvalitativnim potencijalom, što omogućuje dobivanje iznimnih vina. To ga je danas svrstalo u sam vrh domaće vinske ponude i među najvažnije hrvatske izvozne vinske adute.

Udruga Plavac

Čuvati nasljeđe
Udrugu Plavac mali osnovalo je desetak uspješnih poslovnih ljudi iz Zagreba, ljubitelja te sorte vina. Plavac mali nastao je spontanim prirodnim križanjem, a naši su ga preci prepoznali, odabrali i do danas održali, smatraju da je odgovornost i obveza njegovati i unapređivati nasljeđe. Kombiniranjem visokog potencijala sorte, tradicije i autohtonosti može se stvoriti jedinstven hrvatski brend prepoznat u cijelom svijetu. (poslovni.hr)

 



 

26. studenoga 2009.
SOMMELIERI
Najbolja je Matoševićeva malvazija
Na degustaciji istarske malvazije u zagrebačkom restoranu Okrugljak, u organizaciji sommeliera Željka Bročilovića - Carlosa, dvadesetak sommeliera protekli je tjedan ocijenilo više od četrdeset uzoraka vina, uglavnom iz berbe 2008., ali i starijih godišta. Iako su i mlađe malvazije pokazale dobre rezultate, posebno su se istaknule malvazije iz starijih

godina koje su najbolje ocijenjene, što pokazuje da ova sorta ima mnogo neiskorištenog potencijala.Najbolje ocijenjeno vino u grupi mladih malvazija iz berbe 2008. bila je Malvazija 2008. Kabola Marina Markežića, drugoocijenjena Malvazija 2008. Petera Polettija te Malvazija 2008. obitelji Benvenuti.
No, najveći broj bodova dobila je  Malvazija "Alba Barrique" 2006. Ivice Matoševića, a i ostale "starije" malvazije bile su po broju bodova ispred onih iz berbe 2008. Drugoplasirana bila je Malvazija "Alba Robinia" 2005. Ivice Matoševića, a treća Roxanicheva Malvazija "Classica" iz 2006. godine.
Ovo je bila prva u nizu ocjenjivačkih degustacija, rezerviranih samo za sommeliere, koje će se održati u sljedećem razdoblju s ciljem promocije sommelierskog zanimanja koje postaje sve značajnije na hrvatskoj ugostiteljskoj, turističkoj i vinskoj sceni, kao i prikazivanje kvalitete hrvatskih vina. Sljedeća degustacija predviđa se za sredinu siječnja kada će na red doći ocjenjivanje graševina. Pokrovitelj degustacije bio je Hrvatski sommelier klub uz logističku podršku udruge vinara i vinogradara Vinistra. (P. L.), Glas Istre

 


 

22. listopada 2009.
Tri zlata za vina Roxanich
Na nedavnoj izložbi u Bergamu "Emozioni dal Mondo; Merlot e Cabernet insieme" (Osjećaji svijeta: merlot i cabernet skupa) zlatom su ovjenčana vina četiriju hrvatskih vinara, a najviše, čak tri zlatne medalje doma je donio Mato Matić iz Kosinožići za svoja vina Roxanich cabernet sauvignon berba 2006, te Roxanich merlot berbe 2005. i 2006. godine.

Vina Roxanich vrlo su se brzo profilirala na domaćem tržištu kao iznimno kvalitetna i odnjegovana, a Matićeve tri i Agrolagunine dvije zlatne medalje na bergamskoj izložbi smještaju Poreštinu u sam vrh proizvodnje ovih dvaju crnih vina u Hrvatskoj.
Osim istarskih vinara zlatom iz Bergama ovjenčalo se Belje - za vrhunski merlot i cabernet berba 2007. Kvalitetno vino prošlogodišnje berbe imena "45.3 Paralela" iz Krauthakerova podruma u Kutjevu također je dobilo bergamsko zlato. Ukupno osam od 58 zlatnih medalja vinari su donijeli u Hrvatsku i to u iznimno jakoj konkurenciji proizvođača iz 16 zemalja Europe, Afrike i Latinske Amerike koji su ponudili na ocjenu 204 uzoraka vina od kojih je komisija prihvatila 198 uzoraka. (S. M. ) Glas Istre


 

19. listopada 2009.
Uzlet domaćih vinara prati i uspješan dizajn, ali ne bez sporenja
Kontroverze oko borića sa Zlatanova otoka
Crtež otočića s borom koji je nositelj branda sjajnih Plenkovićevih vina, postao je predmet spora budući da je nepriznato autorsko djelo jednog od najboljih hrvatskih slikara Vatroslava Kuliša, autora prvih etiketa Hvarkinje, Zlatan otoka i Zlatan plavca 
Posve je točno da “etiketa vina prodaje prvu bocu, a kvaliteta – cijeli sanduk”, no u civilizaciji kojom dominiraju vizualne komunikacije i “slika”, ni sve bolja hrvatska vina ne prolaze više bez atraktivnog dizajna.
Uostalom, uspjeh vinara Baranje i Slavonije, Dalmacije – koja je godinama vina razlikovala samo kao crno, bijelo i opol - i nekoć po kiselišima i “glavoboljčekima” poznate Plješevice ili Zagorja, koji su svojim sve boljim i zanimljivijim vinima uhvatili priključak s Istrom, ali i Europom, najčešće prati i sve atraktivnija ambalaža.

Od konobe do monografija
Hrvatski “vinski” dizajn posljednjih je godina dobio neupitne zgoditke, poput ambalaže i etikete predikatnih vina Feravina, nagrađene na International Design Awards u Los Angelesu ili pak serije etiketa Tri kralja autora Vanje Cuculića, publicirane i u prestižnoj monografiji “Hrvatski dizajn sad”.
Cuculić je autor koji je do sada zacijelo pobrao najviše dizajnersko-vinskih nagrada. Primjerice, prestižnu nagradu na ovogodišnjem CROPAK-u za vina Dajla kao “proizvod (koji) je, pored ostalog, zamišljen i kao suvenir s kartom Istre u podlozi etikete”, te nagrade za etikete vrhunskog vina Alexander, Postupa, vina iz iločkih podruma...
Cuculić nije jedini jer sve više domaćih vinara – barem onih ozbiljnijih – veliku pažnju posvećuje etiketi, vizualnom identiteu i etabliranju svoje marke, iliti branda. Zašto? Zbog opstanka na sve zahtjevnijem tržištu. “Poznato je da kupac danas više ne kupuje, već bira (...) Marka proizvoda identifikacija je proizvođača koja danas u modernom trgovanju, a osobito u elektroničkom trgovanju, predstavlja jedan od najvažnijih podataka za kupca.
To potvrđuje i rezultat istraživanja prema kojem 94,7% kupaca vina marku (i provenijenciju) smatra važnim podatkom. Istraživanja u SAD godine 1997.-1998. pokazala su da više od polovine potrošača vina ne čita etiketu podrobno, nego im je dovoljno da vide da je to vino i da prepoznaju marku. Iz toga možemo zaključiti da je onaj tko se na tržištu ne razlikuje od drugih, tržišno mrtav...”, pisao je Zvonko Benašić u svojem radu “Značaj marke u prometu vinom u globalizaciji trgovine” (Ekonomski pregled, 2003.).
No, jesu li baš svi toga svjesni? Jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara Zlatan Plenković, možda i nije. Naime, temelj njegova branda, motiv bora na malom otočiću ispod Plenkovićeva doma, postao je predmet spora zbog kršenja autorskih prava. Crtež otočića s borom koji je kao zaštitni znak Plenkovićevih vina na svim etiketima, djelo je jednog od najboljih hrvatskih slikara Vatroslava Kuliša, autora prvih etiketa “Plenkijevih” vina: Hvarkinje, Zlatan otoka i Zlatan plavca, koja su se na tržištu pojavila 1991. godine.
Kulišev izvorni crtež iskorišten je bez znanja i pristanka autora te atribuiranog autorstva kao “predložak” za redizajniranu etiketu koju je sredinom devedesetih potpisao Miroslav Šutej te se, kao “univerzalni” znak Plenkovićeve tvrtke i “nositelj branda”, bez znanja autora našao i na kombi vozilima i na svim vinskim etiketama branda Zlatan plavac. Koji, podsjetimo, ima čak četiri inačice, među kojima je i zacijelo najbolje hrvatsko crno vino i “kralj svih plavaca”: Grand cru, koji Plenković radi od probranog grožđa iz vinograda starijeg od 30 godina.

Ilegalan brand
Kuliševa ‘sličica’ upućuje da je riječ o istom radu
Usporedba redizajnirane Šutejeve etikete s otočićem i borom u zlatotisku te izvorne Kuliševe “sličice” nedvojbeno pokazuje da je riječ o istom radu te – budući da su korištene bez znanja i prostanka autora SEnD o očitoj povredi autorskih prava. Ako “slučaj” iz aktualne faze razmjene pisama i odvjetničkih “nota” dođe do suda, moglo bi stoga doći i do zabrane korištenja znaka, odnosno zabrane distribucije proizvoda s “ilegalnim” etiketama. Plenković bi tako mogao ostati bez mogućnosti korištenja branda koji je mukotrpno desetljećima stvarao.
Premda je ovaj put riječ o povredi neriješenog autorskog prava, Plenkoviću bi se, naime, moglo dogoditi isto što i, nažalost brojnim, hrvatskim tvrtkama koje su “zaboravile” registrirati brand a svoju zaboravljivost poslije debelo platile otkupom svojih etabliranih logotipa ili imena tvrtki. Je li Plenkovićev brand ilegalan “samo” zbog toga što se na njemu nalazi crtež za koji nisu riješena autorska prava? Jest. Jer, kako to veli već citirani Benašić u svom referentnom tekstu, “marka (brend) u širem značenju je ime, izraz, dizajn, simbol ili bilo koje drugo svojstvo koje označuje proizvod ili uslugu različite od proizvoda ili usluge drugih proizvođača ili prodavača”.
Potom, prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, tuđe autorsko djelo – a sporni otok s borićem je nedvojebno Kulišev rad - može se koristiti samo uz suglasnost autora. Kršenje autorskog prava povlači, naravno, “pravo na penale - naknadu”, ali istodobno i zabranu daljnjeg korištenja. Što bi ovo potonje značilo za ugled jednog od najboljih hrvatskih vinara i njegova vina, ne treba ni govoriti, pa valja vjerovati da će se obje strane na kraju ove priče dogovoriti.
To prije što bi Plenković “priznavanjem” autorstva zaštitnog znaka dobio na svoju stranu i ime uglednog slikara Kuliša, a ovaj potonji zacijelo i zadovoljstvo da je dio jedne fascinantne i doista uspješne vinske priče “made in Croatia”.
Zlatko Gall, Slobodna Dalmacija


 

23. rujna 2009.
Svjetsko zlato za graševinu Podruma Belja
Na svjetskom ocjenjivanju vina "Mundus Vini" vrhunska graševina Podruma Belja osvojila je prošlog tjedna zlatno odličje, priopćilo je Belje.
"Mundus Vini" najveće je međunarodno priznato ocjenjivanje vina koje se već osmu godinu održalo u njemačkome gradu Neustadtu, a ove je godine ocijenjeno 5726 uzoraka vina iz svih važnijih vinogradskih regija u svijetu.
U stručnome ocjenivačkom sudu za 2009. godinu bilo je 275 članova, među kojima su najpoznatiji enolozi, somelieri, znanstvenici i zastupnici vina iz 45 zemalja svijeta.

Na svjetskome natjecanju u kvaliteti vina najbolje su ocjene i zlatno odličje dobili Podrumi Belja s vrhunskom graševinom berbe 2008. godine, što je i jedino hrvatsko zlatno odličje na tom natjecanju, izvijestila je voditeljica marketinga Belja Ljiljana Vajda-Mlinaček.
Podrumi Belje najveći su hrvatski proizvođač vina iz vlastitih vinograda i jedan od najnagrađivanih domaćih proizvođača vina u posljednjih nekoliko godina.
Na južnim padinama Banova brda u Baranji na 511 hektara protežu se vinogradi u kojima prevladava graševina prepoznatljivih osobina. Beljska vrhunska graševina berbe 2008. ove je godine i u Kutjevu proglašena najboljim vinom.
- Medalja na svjetskome ocjenjivanju vina 'Mundus Vini' potvrđuje iznimnost tog vina i u svjetskim okvirima - istaknula je Ljiljana Vajda-Mlinaček.
Slobodna Dalmacija


 

16. rujna 2009.
Traminac i graševina najtraženiji
Godišnje u Iločkim podrumima prerade osam milijuna kilograma grožđa, a ove godine očekuju pet milijuna litara vina. Kvalitetna vina i dobra gastronomska ponuda privlače sve više turista
Na zelenim obroncima Fruške gore uljuljkan u blagu klimu s malo oborina smjestio se Ilok, najistočniji povijesni dragulj Hrvatske. Nemalo je okružen vinogradima od čega je 300 hektara u vlasništvu Iločkih podruma, a oko 600 od kooperanata. Glasoviti podrumi iznjedrili su se na nekadašnjem imanju obitelji Odeschalchi koja se bavila vinarstvom.

Ugledni plemići 1699. došli su iz Rima nakon što se iločki kraj oslobodio od Turaka. Zbog financijske potpore toj borbi, car Leopold podario im je dvorac u sklopu kojeg su zaživjeli i Iločki podrumi. Dio starih podruma ukopan je stotinjak metara u brdo dok se u drugi silazi oko 12 metara pod zemlju.
Prema riječima inženjera Mladena Papka, predsjednika Uprave Iločkih podruma, nakon Drugog svjetskog rata oni su postali pravni sljedbenici nekadašnje vinarske proizvodnje Odeschalchijevih u sklopu dvorca u staroj gradskoj jezgri. Kasnije se ustrojio i dio novih podruma sa sveukupnim kapacitetom osam i pol milijuna litara, od čega je 90 posto bijelih sorti grožđa. Najpoznatiji je iločki traminac, vrsta glasovitog vina prepoznatljivog i izvan granica Hrvatske. Količinski je najzastupljenija graševina odnosno chardonay, pinot bijeli i rizling rajnski. Od crnih sorti grožđa imaju frankovku kao predstavnicu kontinentalnih crnih sorti i unatrag desetak godina cabernet souvignon.
Godišnje Iločki podrumi prerade osam milijuna kilograma grožđa, a proizvedu oko četiri i pol milijuna litara vina. Ove godine očekuju oko pet milijuna litara. Berba grožđa je već počela, a Papak kaže da je dobro što je zdrave kvalitete i s dovoljnom količinom šećera. Imali su klimatski dobru godinu s puno sunčanih dana, a vrhunsku kvalitetu grožđa zahvaljuju i dobroj strukturi zemlje.
Vino je u starim podrumima pohranjeno u drvenim bačvama pod jednakom podrumskom temperaturom od 12 do 14 stupnjeva. Tu se nalaze još i arhivska vina od kojih je najstarije ono iz 1947. godine.
»Vino je to bolje što dulje stoji«, kaže Papak ističući da se to odnosi na ona koja se pripremaju za »dugo« održavanje. To se čini već s posebnim načinom rezanja loze tako da ona ima smanjene prinose, ali dobru kvalitetu ploda. Valja i pogoditi pravo vrijeme berbe. Ovogodišnja će iločka berba trajati dva mjeseca, a grožđe će se odmah prerađivati. U sklopu Iločkih podruma nalazi se i restoran »Stari podrum«, sala za degustaciju i prostor za prodaju vina i suvenira. Nemalo ih pohode turisti koji posjećuju i Principovac, ladanjsko imanje obitelji Odeschalchi, smješteno na najljepšem vinorodnom položaju u Iloku na 200 metara nadmorske visine. Sagrađen je 1864. godine, a nedugo je i obnovljen pa je u sklopu njega danas zaživio restoran i vidikovac s pogledom na Ilok i nepregledne vinograde.
U sklopu ljetnikovca ustrojeno je pet dvokrevetnih apartmana s četiri zvjezdice i jedan predsjednički od 120 četvornih metara. Turisti koji dolaze u Iločke podrume, a posebice u Principovac, mogu uživati u tenisu, badmintonu, biciklizmu ili šetnjicama kroz vinograde. Mogu se provozati i turističkim vlakićem kroz vinograde na oko četiri kilometra sagrađenih staza. Najčešće dolaze domaći turisti, a sve više Austrijanci i Mađari koji vole uživati i u zvucima tamburice. U gastronomskoj ponudi Iločani im nude riblje i mesne specijalitete, te roštilj pripreman na starim trsovima loze.

Traminac na krunidbi kraljice Elizabete II.
Na engleskom se dvoru glasoviti iločki traminac služio na krunidbi kraljice Elizabete II. pedesetih godina prošlog stoljeća. To je ponajprije aperitivno odnosno desertno vino koje se konzumira i uz glavna jela. Uz graševinu je i najtraženije vino.
Proizvodnja usklađena s Europskom unijom
Ohrabrujuće je, ističe Papak, što se sve više mlađih ljudi uključuje u proizvodnju vina, pa se tako rješava i problem nezaposlenosti. Iločki podrumi proizvode i lozne cijepove za podizanje novih nasada najviše kategorije. To su certificirani cijepovi s »plavom« etiketom usklađeni s proizvodnjom i zakonima Europske unije.
Snježana Rajačić, Vjesnik

 


 

26. kolovoza 2009.
Uvozno vino jeftinije, a domaće kvalitetnije
U Hrvatskoj je oko 400 registriranih proizvođača vina, a na tržištu se može izbrojiti gotovo tisuću domaćih etiketa vina
U Hrvatskoj se još uvijek može naći stotinjak autohtonih sorti grožđa, ali trend nestajanja domaćih sorti grožđa, odnosno vina, ako se ne radi samo za kućnu uporabu, još uvijek traje.
U Hrvatskoj se nalazi svih pet mogućih vinogradarskih zona, odnosno područja za uzgoj grožđa koje se određuju prema temperaturi i broju sunčanih sati, tako da je ponuda grožđa zaista šarolika.

Registriranih proizvođača vina je četiristotinjak, a na tržištu se može izbrojiti gotovo tisuću domaćih etiketa vina.
Glavna podjela je na kontinentalne i primorske vinogradarske predjele. U zelenoj Hrvatskoj područja se dijele na sjeverozapadni dio (Plješivica, Prigorje, Bilogora, Zagorje, Međimurje i Moslavina) te sjeveroistočni dio (Slavonija i Podunavlje). Plava Hrvatska obuhvaća Istru i Primorje, sjevernu Dalmaciju, Dalmatinsku zagoru te srednju i južnu Dalmaciju.
Više reda u vinogradarstvu, ali i vinarstvu, koje je napravilo veliki iskorak u posljednjih nekoliko godina, trebao bi donijeti prvi vinogradarski katastar u Hrvatskoj.
Njime je zasad utvrđeno da je pod vinogradima oko 25.000 hektara, dok je u Upisniku proizvođača grožđa i vina 16.693 hektara vinograda. Dakle, Hrvatska nema gotovo 60.000 hektara vinograda, kako se sve do nedavno mislilo. Najviše registriranih vinograda ima u Istri, a nakon toga u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji. No, problem je što je u te dvije županije samo 10 posto površina vinograda upisano i u Upisnik proizvođača grožđa i vina, dok je u Slavoniji, pak, puno više registriranih vinograda.
Snimanje stanja na terenu u nekoliko posljednjih godina pokazalo je da je 40 posto vinograda u kontinentalnom dijelu staro do 25 godina, a 70 posto vinograda u primorskoj Hrvatskoj staro je više od 25 godina, zbog čega je upitna njihova rentabilnost. Prema prikupljenim podacima, na terenu su zabilježene 124 različite sorte po vinogradima. Zaštitu kontroliranog podrijetla vina u Hrvatskoj imaju 622 proizvođača s ukupno 1953 zaštićena vina. Glavne domaće vinske sorte su graševina, plavac mali i malvazija, koja je posebno cijenjena u Istri, dok je plavac mali, posebno s Pelješca, najcjenjenija domaća autohtona sorta.
U prometu domaćih vina 60 posto čine kvalitetna vina, što je premalo, jer imamo samo tri posto vrhunskih vina.
Primjerice, Ivan Enjingi iz Kutjeva prvi je privatnik koji je dobio pravo da na svoje vino »Venje« iz 1998. godine, za koje je nagrađen zlatnom medaljom u Londonu 2004. godine, stavi oznaku vrhunsko vino. Patvorenje vina gotovo je posve nestalo na domaćem tržištu, ali je zato uvoz vina iz Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda, ali i grožđa iz Makedonije i Moldavije, veći neko ikad prije. Iako je domaće grožđe kvalitetnije, ono se uvozi zbog jeftinije cijene. Trećinu domaćeg prometa vinom, odnosno grožđem, koje iznosi 60 milijuna godišnje, čini vino iz uvoza, dok je domaći izvoz pao na desetinu uvoznog vina. Osim toga, nakon ulaska u EU neće biti dopuštena sadnja novih vinograda.
Mali proizvođači vina u Hrvatskoj, odnosno grožđa, kojih je većina, a koji imaju godišnju proizvodnju manju od 10 vagona, neće moći opstati na otvorenom tržištu, jer proizvodnja vina sve više postaje veliki biznis, a sve manje unosni hobi.

Kaštelanski crljenak vratio se kući nakon 100 godina
Gotovo zaboravljena hrvatska autohtona sorta vina kaštelanski crljenak vratila se na Pelješac nakon gotovo 100 godina i čeka se prva berba. Naime, utvrđeno je da kaštelanski crljenak i američka sorta zinfandel imaju identičan genetski profil, odnosno da je riječ o istoj sorti vina, što je pomoglo u rješavanju misterija njegova podrijetla.Marinko Petković, Vjesnik

 


 

18. kolovoza 2009.
Hrvatska vina pomela stranu konkurenciju na natjecanju "Decanter World Wine Awards"
OSAM hrvatskih vina nagrađeno je na najutjecajnijem svjetskom natjecanju u ocjenjivanju vina "Decanter World Wine Awards"  te tako zasjenilo mnogo poznatije proizvođače. "Broj zlatnih medalja je poprilično impresivan, pogotovo za zemlju u kojoj je većina vinograda uništena u ratu za nezavisnost početkom devedesetih", piše britanski Daily Telegraph.
Suci su bili impresionirani jakim crnim vinima proizvedenim na Jadranskoj obali koja ima klimu sličnu onoj u južnoj Francuskoj.

No, prave zvijezde ove manifestacije bila su slatka, bijela vina koja su dobila mnoštvo medalja.
"Hrvatska je zaista pravo otkriće ove godine. Odlična bijela vina s puno karaktera i stila", oduševljeno je komentirala glavna sutkinja Angela Muir.  Zlatnu medalju dobilo je Bodren Pinot Sivi, koji košta oko tristotinjak kuna. "Ekskluzivno, skupo i svakako se može nositi sa Sauternesom koje se smatra najfinijim desertnim vinom na svijetu", rekla je Muir.
"Ako ste ljubitelj slatkih bijelih vina bili biste ludi da ih ne probate ona iz Hrvatske"
Žiri su oduševila hrvatska bijela vina, uključujući desertna - Chardonnay izborne berbe posušenih bobica, Sivi Pinot, Traminac i lokalna Graševina, koju su usporedili s talijanskim Rizlingom.
"Ovo Hrvatsku zaista stavlja na vinsku kartu. Ako ste ljubitelj slatkih bijelih vina bili biste ludi da ih ne probate. Hrvatska sad zaista može zauzeti svoje mjesto ozbiljnog igrača u svijetu vina", rekao je direktor Decantera Adam Lechemere.

Treba poraditi na distribuciji
Iako je naših osam medalja nadmašilo četiri čileanske i sedam argentinskih, morat će se poraditi na distribuciji naših vina jer ne postoje veći distributeri u inozemstvu, pogotovo Velikoj Britaniji.
"Balkanska regija je jako zanimljiva. Tamo je otprilike ista klima kao u Italiji i južnoj Francuskoj pa nema razloga zašto se tamo ne bi proizvodilo vino iste kvalitete", rekao je Malcolm Gluck, autor Superplonk vinskog vodiča. (index.hr)


 

23. srpnja 2009.
Prva zagrebačka vinska cesta kraj Sesveta otvara se u rujnu
Grad u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i Ministarstvom turizma potiče turističku ponudu metropole. Vinska cesta prolazila bi kroz Sesvete, Đurđekovac, Vurnovec, Kašinu, Blagušu, Glavnicu Gornju, Jesenovac i Moravče. Za sada bi se na njoj nalazilo sedam obiteljskih gospodarstava
Već u rujnu ove godine trebala bi se otvoriti zagrebačka vinska cesta, kazao je Emil Tuk, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Istaknuo je da je u utorak održan koordinativni sastanak o formiranju ceste. Vinska cesta prolazila bi kroz Sesvete, Đurđekovac, Vurnovac, Kašinu, Blagušu, Glavnicu Gornju, Jesenovac i Moravče, a bila bi prva takva u metropoli.
Za sada bi se na vinskoj cesti nalazilo sedam obiteljskih gospodarstava, no njihov broj neće biti ograničen, što znači da postoji mogućnost uključivanja još vinara, vinogradara i ugostitelja.
Cilj projekta je usmjeravanje turističke potražnje prema brdsko-planinskim područjima Zagreba, a predlagatelj vinske ceste je istoimena sesvetska udruga koja je projekt prijavila na prošlogodišnji natječaj Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja pod nazivom »Sufinanciranje tematskih puteva«. Udruga je krenula u realizaciju projekta u suradnji s Gradom.
Troškovi idejnih rješenja uređenja vinotočja, troškovnika, marketinga, oglašavanja, izrade kataloga te postavljanja tabli i putokaza iznose ukupno 250.000 kuna, a sufinancirat će ih Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te Grad Zagreb. U dodatnim ulaganjima Grad pomaže gospodarstvima u opremanju vinskih podruma preko Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, za što je izdvojeno 500.000 kuna nepovratnih sredstava.
Gradski ured za poljoprivredu sufinancira i poboljšanje infrastrukture na obiteljskim gospodarstvima, za što je namijenjeno još 100.000 kuna, a daje i subvencije za održavanje i opremanje vinograda, kupnju i okrupnjavanje posjeda, poduku članova poljoprivrednih gospodarstava i udruživanje.

Vinogradi sa 60.000 trsova
Na sedam obiteljskih gospodarstava koja će za sada biti na vinskoj cesti raste oko 60.000 trsova. Obiteljska gospodarstva nude kvalitetna vina - portugizac, koji je ujedno i robna marka Zagrebačke županije, traminac, merlot, graševinu, sauvignon, sivi i crni pinot, rajnski rizling te chardonnay.

Od bazena do kulturnih dobara
Na trasi buduće vinske ceste nalaze se bazeni u Adamovcu, a budući da prolazi kroz Park prirode »Medvednica«, na njoj su i planinarski domovi »Grohot« i »Lipa«. U Moravču se nalazi crkva Presvetog Trojstva, a vinska cesta nije daleko ni od Marije Bistrice.

Smještaj i jahanje
U prvoj fazi projekta vinske ceste u ponudi bi bile vođene degustacije te kušanje vina i tradicionalnih hladnih narezaka. Određena obiteljska poljoprivredna gospodarstva nude posjetiteljima i dodatne sadržaje. Jedno od gospodarstava ima i školu jahanja, a dva nude i smještaj kapaciteta do 50 osoba. Prema procjenama Udruge, nakon realizacije projekta barem još tri gospodarstva nudit će smještaj i tradicionalna topla jela. Na karti vinske ceste bit će ucrtan i motel »Raca« u Dobrodolu s kapacitetom smještaja za 10 osoba, a u planu je uređenje odmarališta na tri gospodarstva. U suradnji s Gradom i Turističkom zajednicom grada Zagreba u planu je osposobljavanje info-točaka u Sesvetama i Zagrebu.

Obiteljska gospodarstva
• Jesenovac
Stjepan Bertović-Žunec
- kvalitetna vina: kraljevina i portugizac
- štala za 11 konja
- škola jahanja
- rekreativno jahanje
- tri sale za prijem gostiju
- tri terase
- četiri sobe
- apartman
- tradicionalni prigorski specijaliteti
- domaći voćni sokovi i med
• Đurđekovac
Vjekoslav Polovanec
- kvalitetna stolna vina : raminac, graševina, merlot, cabarnet souvignon, sirah, gamay, portugizac, sivi pinot, crni pinot, dornfelder, blauburger
- vođene degustacije
- u planu je uređenje odmorišta tik uz vinograde
- u planu je gradnja sale za prijem 50 gostiju s kuhinjom koja bi pripremala tradicionalna jela
• Vurnovec-Kašina
Stjepan Tomurad
- kvalitetna vina: muškat žuti i kraljevina
- sala za prijem gostiju
- mogućnost uređenja odmorišta
• Glavnica Gornja
Blaž Kašnar
- kvalitetna vina s oznakom kontroliranog porijekla: zeleni silvanac, portugizac, rajnski rizling, chardonnay, kraljevina, frankovka
- proizvodnja voćne rakije
- uređena sala za prijem 50 gostiju s uređenim gospodarskim dvorištem
- degustacije
- ponuda hladnih narezaka iz vlastite proizvodnje
• Glavnica Gornja
Stjepan Kašnar
- kvalitetna vina: graševina, kraljevina, sivi pinot, crni pinot, šipon
- u postupku dobivanja oznake kontroliranog porijekla
- degustacije
- ponuda hladnih narezaka
- u planu je uređenje i opremanje vinotočja
• Moravče
Drago Kunjko
- kvalitetna vina s oznakom kontroliranog porijekla: pinot sivi, traminac, rajnski rizling
- registrirana proizvodnja rakije od meda
- degustacije
- ponuda hladnih narezaka
• Moravče
Stjepan Benko
- kvalitetna vina s oznakom kontroliranog porijekla: chardonnay, graševina, rajnski rizling, kraljevina
- degustacije
- vođena kušanja
- ponuda hladnih narezaka
Marina Bencun, Vjesnik


 

 

24. lipnja 2009.
Svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva u Zagrebu od 28. lipnja do 3. srpnja
Hrvatska će od 28. lipnja do 3. srpnja biti domaćin 32. svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva i 7. generalne skupštine Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) koji će se održati u Zagrebu, najavio je na današnjoj konferenciji za novinare ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Božidar Pankretić.
Organizacija kongresa, kazao je ministar, velika je čast za Hrvatsku i resorno Ministarstvo poljoprivrede i veliko priznanje onima koji rade u vinarstvu i vinogradarstvu.

Prilika je to da se pokaže sve što Hrvatska ima i može ponuditi u tom sektoru, posebice u turističkom dijelu, rekao je Pankretić.
Glavna tema Kongresa je "Globalizacija u vinogradarsko-vinarskom sektoru: perspektive i alternative".
Glavni ciljevi kongresa su doprinijeti političkoj i ekonomskoj afirmaciji Hrvatske u svijetu, promocija hrvatskog vinarstva i vinogradarstva, predstavljanje najnovijih trendova u proizvodnji i potrošnji vina, promocija ruralnih područja i autohtonih vinskih sorti, promocija hrvatskog turizma kroz vinske regije te upoznati javnost s radom OIV-a.
Očekuje se da će na kongresu sudjelovati 400 znanstvenika, vinarskih i vinogradarskih stručnjaka i poduzetnika iz 30 zemalja.
Na kongresu će biti prezentirano 287 znanstvenih radova, a njih 53 je iz Hrvatske, što potvrđuje značaj kongresa sa znanstvenog stajališta, rečeno je.
U sklopu kongresa održat će se i jednodnevni izleti vodećim hrvatskim vinogradarskim regijama na kojima će se vinari imati priliku predstaviti svjetskim enološkim poznavateljima.
Zadnjeg dana, 3. srpnja, održat će se i Glavna skupština OIV-a na kojoj će biti izabran novi predsjednik.
Sredstva za organizaciju kongresa, u iznosu od dva milijuna kuna, osigurana su u državnom proračunu.
OIV je međunarodna organizacija za vinogradarstvo i vinarstvo, broji 44 zemlje članice i tri zemlje promatrača, koje raspolažu s više od 95 posto ukupne svjetske vinogradarske proizvodnje i potrošnje. (croatiabiz.com)


 

12. lipnja 2009.
Graševina iz Belja najbolja u Hrvatskoj
Beljska graševina je najbolja hrvatska graševina iz berbe 2007. i berbe 2008.
Nakon izvrsnih rezultata i brojnih zlatnih medalja na ocjenjivanju vina na ovogodišnjem sajmu GAST u Splitu, sajmu vina Slavin u Orahovici te na ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića u sklopu Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, najnovije priznanje za kvalitetu beljske graševine stiglo je iz Kutjeva.

Ocjenjivanje vina u sklopu trećeg po redu Festivala graševine Slavonije i Baranje koji je održan krajem svibnja u Kutjevu, donijelo je Podrumima Belje dvije šampionske titule.
Festival graševine sada je već tradicionalno mjesto okupljanja i ocjenjivanja najboljih hrvatskih graševina. Na prvom festivalu 2007. godine Podrumi Belje odnijeli su šampionsku titulu za graševinu berbe 2006., prošle godine je beljska graševina bila u pripetavanju za najbolju, a ove je godine Belje odnijelo dvije šampionske titule i to u kategoriji suhih graševina iz berbe 2008. te u kategoriji suhih graševina iz berbe 2007. i starijih godina.
Dvostrukom šampinskom titulom ove godine beljska vrhunska graševina drži primat najbolje u tri zadnje berbe (2006, 2007 i 2008).
Beljska šampionska graševina berbe 2007. već se nalazi na tržištu u trgovačkim centrima, vinotekama, restoranima i hotelima, dok će vrhunska graševina berbe 2008. izaći na tržište tijekom lipnja 2009. i nositi će na sebi oznaku izvrsnosti kutjevačkog festivala. (suvremena.hr)


 

26. svibnja 2009.
“Vinodar 2009.”
U Daruvaru se od 31. svibnja do 7. lipnja 2009. održava 11. Izložba vina "Vinodar" 2009. Za izložbu je prijavljeno 217 uzoraka vina i rakija (voćnih i lozovača) iz Republike Hrvatske te Madžarske i Češke. U okviru sedmodnevne manifestacije biti će održana stručna predavanja i demonstracije u okviru organizacije i izvedbi djelatnika našeg Zavoda. Pozivamo sve ljubitelje dobre kapljice, tamburaša i ukusne hrane da nam budu dragi gosti u najljepšem malom gradu kontinentalne Hrvatske. 

PROGRAM
Nedjelja 31. 5. 2009.
11,00 Likovna kolonija (Dvorac grofa Jankovića)
20,00 Smotra folklora (Trg kralja Tomislava)

Utorak 2. 6. 2009.
11,00 Kontrola ispravnosti atomizera (Vinarija Daruvar)

Srijeda 3. 6. 2009.
10,00 Predavanje –„Malolaktična fermentacija vina“ – dipl.ing. Vlasta Rubeša Vili i (Lotada)
17,00 Kušaonica „Moje vino je najbolje“ edukativna kušaonica
18,00 Ulični teatar (Trg kralja Tomislava)

Četvrtak 4. 6. 2009.
12,00 Terenska radionica - Kalcifikacija tla – „Agrolab“ i „Kamen“ Sirač
17,00 Predstavljanje jedne od vinarskih udruga sa područja Županije (Kavana „Queen“)
19,00 Večer vinara (Kavana „Queen“)

Petak 5. 6. 2009.
9,30 Okrugli stol – „Udruživanje sektora vina-što EU traži od nas“ mr. sc. Jasna Čačić, MPRRR, „Prezentiranje markice kvalitete za vino graševinu berbe 2008. Udruge kutjevačkih vinara“ dipl. ing. Tomislav Božičević i Udruga kutjevačkih vinara“ (dvorac grofa Janković
10,00 Dan Sisačko –moslavačke županije prezentacija proizvoda i običaja (vino, sir, med i ostali proizvodi, klapa „Škrlet“) - nastup kulturno-umjetničkih društava SMŽ
10,30 Svečana sjednica – Gradsko vijeće (Kino dvorana)
12,30 Službeno otvorenje „Vinodar 2009“ (Dvorac)
13,30 Obilazak izložbe, kušaonica
14,30 Koktel za uzvanike (tradicionalna jela Sisačko-moslavačke županije i Grada Daruvara)
21,00 Koncert Dražen Zečić  (Trg kralja Tomislava)

Subota 6. 6. 2009.
9,30 Vinodarska povorka
10,00 Predstavljanje tradicionalnih obrta, fišijada, riba na rašljama, vol (Trg kralja Tomislava)
10,30 Kulturno – umjetnički program (Trg kralja Tomislava)
14,00 Aero – piknik -    paintball - turnir -  letovi paraglajdera, zmajeva i aviona - zabavni program
21,00 Koncert Neno Belan & Fiumens (Trg kralja Tomislava)

 Nedjelja 7. 6. 2009.
10,30 Predstavljanje grada Siofoka (Mađarska) - Balatonski plesovi - folklor  - Tradicionalni proizvodi… (Trg kralja Tomislava)
17,00 Gitarijada  ( Trg kralja Tomislava)
21,00 Koncert Gazde i vatromet za završetak  Dana Grada i Vinodara   (Trg kralja Tomislava)



 

22. svibnja 2009.
Festival graševine Slavonije i Baranje, Kutjevo, 23.05.2009.
Udruga vinara i vinogradara "Kutjevački vinari" organizira Festival graševine Slavonije i Baranje koji će se održati 23. svibnja 2009. u Kutjevu.
U okviru Festivala provest će se ocjenjivanje vina graševine (svih kategorija kvalitete)  dana 23.travnja 2009. godine, u podrumu Krauthaker (I. Jambrovića 6, Kutjevo).
Ocjenjivanje počinje u 10,00 sati, a predviđeni završetak je oko 15,00 sati.
Ocjenjuje se više od 120 uzoraka proizvođača graševine iz  6 županija Slavonije i Baranje.

Dodjela priznanja biti će u sklopu manifestacije Početka cvatnje grožđa,  23.svibnja 2009.g., te uz međunarodnu manifestciju i kulturnu razmjenu između Austrije i Hrvatske, ispred TZ Kutjevo „Putevima pandura – Marija Terezija u Kutjevu 1741.“ (zemljaiznanje.com)



  14. svibnja 2009.
Kapacitet 200.000 litara vina
Godine 2011. na području Vukovarsko-srijemske županije nalazit će se u punome rodu ukupno 1800 hektara vinograda
LOVAS – Tvrtka Citrus iz Lovasa upravo je završila podizanje novih 22 jutra vinograda čime je dostigla planiranih 29 hektara pod vinovom lozom.
Na području općine Lovas ovim se ulaganjem pod vinogradima našlo više od 200 hektara što predstavlja pet posto od ukupno 4252 hektara poljoprivrednih površina na području općine.

Prema riječima suvlasnika Citrusa Branka Pejića u tijeku je izrada projektne dokumentacije za mini vinariju kapaciteta 200.000 litara vina koja bi se potom i proširila na 300.000. »Riječ je o investiciji od četiri milijuna kuna, a uz vinariju nalazit će se i kušaonica vina te još neki sadržaji uključujući i podrumske kapacitete za čuvanje 150.000 litara vina. Time ćemo postati i jedna od točaka na sve dužim vinskim cestama Vukovarsko-srijemske županije«, kaže Pejić. Dodaje da bi gradnja vinarije s pratećim sadržajima mogla biti završena tijekom 2011. godine.
Posljednjih godina, inače, najistočnija hrvatska županija bilježi snažan iskorak u vinogradarstvu i vinarstvu. Krajem 2008. godine pod vinogradima se nalazilo ukupno 1081 hektar u punome rodu, a proizvedeno je 13 milijuna litara vina. No već ove godine puni će rod dati još 230 hektara vinograda, 2010. godine dodatnih 220 hektara, a 2011. godine na prostoru Vukovarsko-srijemske županije nalazit će se u punome rodu ukupno 1800 hektara vinograda.
Investicija Citrusa u mini vinariju s podrumskim kapacitetima sasvim je opravdana jer je već sada očito da će kroz koju godinu nedostajati kvalitetni podrumski kapaciteti.
Sadašnji podrumski kapaciteti od 14,1 milijun litara vina neće udovoljavati rastućoj proizvodnji ali i vinskim zalihama koje već sada iznose 25 posto proizvodnje odnosno 3,5 milijuna litara vina. Tako će u narednim godina biti potrebno dodatnih podrumskih kapaciteta za bar 2,5 milijuna litara vina. Kako veliki vinari poput Vupika Illočkih podruma, imaju dostatne kapacitete za svoje potrebe, ulaganja malih vinara u podrume više su nego nužna.
Goran Čorkalo


  5. svibnja 2009.
Najbolje malvazije imaju Visintin i Markežić
Bodovni prag za zlato prešla su 32 uzorka malvazije, a za srebro 31
POREČ - Luciano Visintin iz Brtonigle imao je najbolju mladu, a Marino Markežić iz Momjana najbolju zrelu istarsku malvaziju u oštroj konkurenciji više od 240 uzoraka iz osam zemalja prijavljenih na ocjenjivanje uoči ovogodišnje Vinistre. Šampionska mlada malvazija, nazvana Prestige, sadrži čak 14,4 posto alkohola, a Visintin veli da je iznimno tečna, ne umara te se osjeća dugo nakon kušanja.

Bodovni prag za zlato prešla su 32 uzorka malvazije, a za srebro 31. U ukupnom su poretku najbolje ocijenjene dubrovačka malvazija Nike Karamana iz Konavla i ona slovenske tvrtke Brič te im je pripala velika zlatna medalja. Pored spomenutih četvero najboljih, visoko su se na ljestvicu »zlatnih« plasirali i Marchetta Gaetano iz Italije te Bodegas Tamanca iz Španjolske. Slijede ih rovinjski obrt Panjoka, te provjereni znalci Kozlović i Benvenuti, ispred OPG-a Romeo Licul i PTO-a Matić. Od istarskih imena zlatni su i Marijan Arman, Vina Matošević, Ivan Damijanić, Degrassi, Polesina, Rossi, PTO Prodan, Damir Dobravac, PO Vivoda, Moreno Coronica, Danijel Kraljević, Franc Arman i Roberto Terzolo.
- Osim zlatnom malvazijom, naš se podrum ove godine naročito ponosi visokim srebrom za crna vina, teran i merlot, rekao je Terzolo, šampion Vinistre u dva ranija navrata.
Najbolji mladi teran je onaj Darija Sirotića iz Buzeta, dok je za najbolji zreli izabran teran Istravina. Zlatne medalje za ovu autohtonu istarsku sortu dobili su još samo Roxanich i Markežić (Kabola), svaki za dva uzorka.
U kategoriji treće autohtone sorte pobjedu su odnijele domaće snage Rino Prelac za mladi i Andrea Bassanese za zreli refošk. Zlato za refošk dobili su još Janko i Igor Brajnik, Vinakras, Brič, Roxanich, Posestvo Kocjančić Truške i Steras. S iznimkom Roxanicha, redom je riječ o slovenskim proizvođačima.
Zlatna medalja za merlot otišla je Agrolaguni i Leonardu Palčiću, za cabernet sauvignon Vinima Zigante, Kalavojni, Anđelu Brčiću i OPG-u Silvano Visintin, za mješavinu crnih sorata Roxanichu, te vinariji Katunar iz Vrbnika za syrah Nigru. Ta je vinarija, uz Danijela Kraljevića iz Umaga, jedina prešla zlatni prag za chardonnay. Damir Dobravac ima zlato za muškat, Degrassi za bijeli muškat te Vina Sinković i Rino Prelac za momjanski muškat.
U nekim kategorijama, poput muškat ruže, žlahtine ili traminca, prijavljeni uzorci nisu prešli Vinistrin prag za srebrnu medalju.
M. DODIĆ, Glas Istre

 


4. svibnja 2009.
OVOGODIŠNJA VINISTRA U ZNAKU VERALDE I ROXANICHA
Vinistra 09: preglednije, prozračnije i - skuplje
Pravi kuriozitet je 7dan, malvazija skupine mlađih proizvođača iz svih dijelova Istre. Sedmorka Trapan, Damjanić, Kraljević, Terzolo, Geržinić, Cossetto i Tikel sprijateljila se na porečkom studiju vinarstva, na Vinistri zajedno izlažu, a posebnu povezanost sada su okrunili i zajedničkim vinom

POREČ - Prozračnija i preglednija, a gostima nešto skuplja nego ranijih godina, Vinistra se na novoj adresi u dvorani Žatika odvija očekivanim tijekom. Premda dio šire javnosti ne prestaje brujati o prilično visokoj cijeni dnevne ulaznice, vinari na modernu smotru uglavnom nemaju primjedbi, a skuplju kartu pravdaju Vinistrinim prestižem. Smotra je po običaju na jednom mjestu okupila kušače, proizvođače, struku, novinare i sve koji na vinarskoj sceni nešto znače, ali i one koji se za svoje mjesto pod suncem tek počeli boriti. Jedan od njih je mladi Dimitri Brečević, koji se prije nekoliko godina iz Francuske, u kojoj je odrastao, vratio u očevu rodnu Istru, ne bi li upravo tu okušao sreću u vinarskom poslu.
Veliku pažnju posjetitelja izazvao je obrt Veralda obitelji Visintin iz Brtonigle, kojem je ove godine pripala najprestižnija titula Vinistre, ona za najbolju proizvedenu istarsku malvaziju. Vlasnici su 30-ak hektara vinograda, izvoze u Švicarsku, Njemačku i Francusku te redovno sudjeluju na inozemnim sajmovima. Luciano Visintin otkriva da su nagrađene malvazije Prestige, s visokih 14,4 posto alkohola, proizveli čak 20 tisuća boca te pokazali da kvantiteta ne isključuje nužno kvalitetu. Povjerava i da su s berbom prilično riskirali, odgađajući je zbog visokih kiselina i strahujući od lošeg vremena. »Da je pala kiša, malvaziji bismo mogli reći zbogom«, zaključuje on. Premda je i merlot odlično ocijenjen, svojim je gostima ponosno nudio lagani refošk rose, uvjeren u veliki potencijal tog vina na vanjskom tržištu.
Visoki plasman potvrdila je kaldirska malvazija iz podruma obitelji Benvenuti, lanjskih i preklanjskih šampiona Vinistre, a pravi kuriozitet je 7dan, malvazija skupine mlađih proizvođača iz svih dijelova Istre. Sedmorka Trapan, Damjanić, Kraljević, Terzolo, Geržinić, Cossetto i Tikel sprijateljila se na porečkom studiju vinarstva, na Vinistri zajedno izlažu, a posebnu povezanost sada su okrunili i zajedničkim vinom.
Pravo otkriće je i Roxanich, tvrtka sa sjedištem i podrumom u porečkoj Novoj Vasi, i nasadima u okolici Višnjana. Osnovana 2004., u vlasništvu je skupine stranih ulagača, a na tržištu prisutna od lani. Dizajner brenda je Mladen Rožanić, dok poslove vodi Zagrepčanin Mato Matić. Ove su godine imali najbolje ocijenjeni teran.
- Željeli smo napraviti drukčije vino u Istri. U temeljima naše filozofije je da ono treba odležati tri godine, i to isključivo u drvu. Oko 80 posto naše ponude čine crvena vina, a s Vinistrom je službeno počela i prodaja naših prvih bijelih vina, iz berbe 2006., veli Matić.
M. DODIĆSnimio M. MIJOŠEK, Glas Istre

 


  27. travnja 2009.
Hrvatska vina u Francuskoj
Krajem lipnja hrvatski će vinari imati prilike ponuditi svoje najbolje proizvode u zemlji domovini ponajboljih vinskih sorti i stručnjaka za vinarstvo i vinogradarstvo.
Povodom održavanja 32. svjetskog kongresa vinogradarstva i vinarstva i 7. generalne skupštine Međunarodne organizacije za vinogradarstvo i vinarstvo (OIV) krajem lipnja u Zagrebu, u hrvatskom Veleposlanstvu u Parizu večeras će se održati promocija hrvatskih vina.

Organizatori prezentacije su Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Parizu i Hrvatska gospodarska komora. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Josip Kraljičković predstavit će Hrvatsku kao zemlju koja se tradicionalno bavi uzgojem vinove loze i vinarskom proizvodnjom, izvijestili su iz tog ministarstva.
Predstavljanje hrvatskih vina održava se uoči sjednice Izvršnog odbora OIV-a (COMEX) na kojem se očekuje da će hrvatsko izaslanstvo dati izvješće o broju prijavljenih znanstvenih radova koji će biti uvršteni u program 32. Svjetskog kongresa.
Glavna tema kongresa je Globalizacija u vinogradarsko - vinarskom sektoru: trendovi i alternative, a pristiglo je 306 znanstvenih radova, od koji je izabrano njih 295 iz 26 zemalja svijeta. Kongres i skupština održati će se u Zagrebu od 28. lipnja do 3. srpnja. (poduzetnički portal)



ARHIV-vijesti iz vinarstva


HRRVATSKE VINSKE CESTE
CROATIAN WINE ROADS




  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.