Made-in-Croatia-vijesti
 

Poslovne vijesti - arhiv 2010-2011

Twit to us

ARHIV -poslovne vijesti 2010- 2011; 2012.


sajam Otvorene dveri Vrbovec
05.svibnja 2017.
pod pokroviteljstvom
Sajam Otvorene dveri Vrbovec, tjedan dana do otvaranja
više




na dubrovačkom području otkrivena nova vrsta grožđa
24.travnja 2017.
VINOGRADARSTVO I VINARSTVO
Na dubrovačkom području otkrivena potpuno nova sorta grožđa
.
više




ergela lipicanaca kut6lurno dobro menateriojalne vrijednosti RH
21.travnja 2017.
HRVATSKE PREPOZNATLJIVOSTI
Tradicija uzgoja lipicanaca u Slavoniji, Baranji i Srijemu je
kulturno dobro nematerijalne vrijednosti Republike Hrvatske
.
više




hrvatski proizvođači sira
19. travnja 2017.
MALI PROIZVOĐAČI
Sirari udruženi u promociji seoskog turizma

više




vino-iz-amfora07.travnja 2017.
VINARSTVO
Hrvatska vina iz amfora u moru
više



dalmatinski pršut 6.travnja 2017.
NAJAVA SAJMA
Dana hrvatskog pršuta u Šibeniku 21. do 22.travnja
više




klavir od šibica
03.travnja 2017.
UMJETNIČKA VIZIJA

Jedinstvene skulpture od šibica u prirodnoj veličini

više




lička janjetina ispod peke
31. ožujka 2017.
BRENDIRANJE
Lička hrana kao brend

više



sajam u Gudovcu
31. ožujka 2017.
SAJAMSKE MANIFESTACIJE
Počeo proljetni sajam u Gudovcu kod Bjelovara

više


cipele strugar među 500 najboljih u svijetu
28. ožujka 2015.
OBRTNIŠTVO U HRVATSKOJ
Cipele zagrebačkog obrtnika uvrštene na popis 500 najboljih u svijetu


više





Istarski maslinicia
13.ožujka 2017.
MASLINARSTVO U HRVATSKOJ
Istra je najbolja maslinarska regija u svijetu

više


mediteranska prehrana
10.ožujka 2017.
ZDRAVA PREHRANA
Mediteranska prehrana smanjuje rizik od raka

više



Hrvatski modni dizajn
24.veljače 2017.
HRVATSKA MODNA SCENA
Vrijeme je za renesansu

više



Festival-maslina-u-Zagrebu-pobjednici
06.veljače 2017.
MASLINARSTVO
Festival maslina u Zagrebu

više




podolsko govedo
25.siječnja 2016.
BRANDIRANJE U POLJOPRIVREDI
Slavonci žele brandirati podolsko govedo
više






vino-teran
24.siječnja 2016.
ZAŠTITA PROIZVODA
Mišljenje EU komisije:Teran je hrvatski

više




Etno moda
10.siječnja 2016.
ETNO MODA
Modni stil s etno elementima

više



Dalmacijavino ima novi korporativni brand
01.siječnja 2017.
HRVATSKE KOMPANIJE
Dalmacijavino nakon 70 godina minjenja korporativni brand
više





svetomarska čipka

29.prosinca 2016.
HRVATSKE ČIPKE

Povijest čipkarstva u Međimurju
-svetomarska čipka
više





licitar-volim te
21.prosinca 2016.
OBRTNIŠTVO U HRVATSKOJ

Medičari, dio su stare hrvatske tradicije


više





obrtnistvo u Hrvatskoj-izrada opanaka
15.prosinca 2016.
OBRTNIŠTVO U HRVATSKOJ

U 2016.godini nestalo je 360 obrta, prethodnih godina i do 3000

više




vinogradari-martinje
08.prosinca 2016.
VINOGRADARSTVO I VINARSTVO

Vinogradari zadovoljni ovogodišnjom berbom

više




Advent
01.prosinca 2016.
ČETIRI TJEDNA DO BOŽIĆA
Adventske svečanosti u Hrvata
tradicija, obilejžavanje i proslava u Hrvatskoj

više



paški sir, najbolji u srednjoj i istočnoj Europi
23.studeni 2016.
NA SVJETSKOM NATJECANJU SIREVA U ŠPANJOLSKOJ
Sir Paške sirane najbolji sir srenje i istočne Europe
više



hrvtski novac-kune22.studeni 2016.
OTEŽANO POSLOVANJE
Blokirano 1000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
više



međimurska zlevanka07.studeni 2016.
ZAŠTITA PODRIJETLA PROIZVODA
Slovenci osporavaju Hrvatskoj i međimursku zlevanku
više



Tamara Krklec 21.listopada 2016.
SEOSKO GOSPODARSTVO
Tamara Čvangić je najuzornija hrvatska seoska žena u 2016.godini
više




hrvatski proizvodi-brend

19.listopada 2016.
TURIZAM-POLJOPRIVREDA

Hrana kao brend

više


maslinovo ulje s korčule
05.listopada 2016.
NOVI HRVATSKI PROIZVODI REGISTRIRANI NA EU RAZINI
Korčilansko maslinovo ulje i paška janjetina zaštićeni na EU tržištu

više



kupujmo hrvatsko završna kacija u Zagrebu
27. rujna 2016.
PROMOCIJA HRVATSKIH PROIZVODA

Akcija 'Kupujmo hrvatsko' u Zagrebu
više




smilje
26.rujna 2016.
U AMERICI BOČICA 5ml ČAK 74 DOLARA
Ulje od smilja hit na inozemnom tržištu

više



lepoglavska čipka22.rujna 2016.
FESTIVAL TRADICIJE
20.Međunarodni Festival čipke
u Lepoglavi

više



istarsko govedo-boskarin
15.rujna 2016.
HRVATSKA I SLOVENIJA ZAJEDNO
Pokrenut postupak zaštite mesa od istarskog goveda-boškarina


više




voćne rakije i likeri
30.kolovoza 2016.
PROBLEMI MALIH PROIZVOĐAČA VOĆNIH RAKIJA I LIKERA
Nakon što plate državi, trošarine i porez preostaje im jedino bankrot


više








maslinici u Hrvatskoj29.kolovoza 2016.
HRVATSKO MASLINARSTVO
Ekološka plantaža maslina

više



kupaći kostim -made in croatia26.kolovoza 2016.
MLADI HRVATSKI DIZAJNERI
Beach party kostimi 'Made in Croatia'
Hrvatska bi mogla dobiti svoju prvu tvornicu za proizvodnju beach party kupaćih kostima 'Made in Croatia' podrijetla.

više






Baranjski kulen
10.kolovoza 2016.
PRIZNANJE POTROŠAČA
Baranjski kulen dobio 'Best buy' priznanje
više





strijelica-rast02.kolovoza 2016.
HRVATSKA
Industrijska proizvodnja porasla u lipnju više od 4 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u lipnju ojačala za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine porasla za 4,1 posto.


više







krčko maslinovo ulje, znak12.srpnja 2016.
ZAŠTIĆEN NA EU TRŽIŠTU
Maslonovo ulje s Krka dobilo oznaku izvornosti na razini Europske unije
više




Dida Božin džem od višanja

04.srpnja 2016.
MEĐUNARODNI SAJAM HRANE U SAD-U

Hrvatski namaz osvojio prestižnu nagradu
više




zagorski puran
16.lipnja 2016.
REGISTRIRAN NA EU RAZINI
Zagorski puran zaštićen na zajedničkom EU tržišru
više



tradicija Šibenskog kraja16.svibnja 2016.
KULTURNA TRADICIJA SE ČUVA OD ZABORAVA
Održana 10.smotra izvornog folklora Šibensko-kninske županije
.
više




Otočni proizvodi 16.svibnja 2016.
PROIZVODI S OZNAKOM
Otočni proizvodi kao nedovoljno iskorištena šansa
više




Poljički soparnik, zaštičen na EU tržištu 05.travnja 2016.
REGISTRIRAN NA EU RAZINI
Hrvatska zaštitila Poljički soparnik na zajedničkom EU tržišru.
više




dalmatinski pršut17.veljače 2016.
REGISTRIRAN NA EU RAZINI
I Dalmatinski pršut zaštićen na zajedničkom EU tržišru

više



Slavonski kulen17.veljače 2016.
UPUTILI PRIGOVOR EUROPSKOJ KOMISIJI
Slovenci osporavaju naziv hrvatskom proizvodu Slavonski kulen
više





varaždinsko zelje 27.siječnja 2016.
ZAŠTITA NA EUROPSKOM TRŽIŠTU
Slovenci osporavaju naziv autohtonog hrvatskog proizvoda -Varaždinsko zelje. 

više





25.siječnja 2016.
Zagrebačka burza
CROBEX nakon prošlotjednog poratsta pao za 0,42 posto a CROBEX 10 za 0,26 posto.
Porast imaju 3 a pad 7 od 10 najlikvidnijih dionica. više

Paški sir26.siječnja 2016.
MAL PROIZVOĐAČ NA GLOBALNOM TRŽIŠTU
Hrvatska bi trebala brandirati poljoprivredne proizvode

više




Drniški pršut
09.prosinca 2015.
REGISTRIRAN NA EU RAZINI
Drniški pršut dobio oznaku zaštićenog proizvoda na zajedničkom EU tržištu

više

 


poklon paket, 3 likera
25.studeni 2015.
VRIJEME DARIVANJA JE PRED NAMA
Pazite što poklanjate jer vaš poslovni dar govori o vama.
više




akcija kupujmo hrvatsko
23.listopada 2015.
U ORGANIZACIJI HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE
U Zagrebu održana još jedna akcija Kupujmo hrvatsko
više




Istraski pršut zaštičen na zajedničkom EU tržištu
14.listopada 2015.
PRVA HRVATSKO - SLOVENSKA REGISTRACIJA 
Istarski /Istrski pršut zaštićen na zajedničkom EU tržištu. više




lički krompir, zaštićen na EU tržištu07.listopada 2015.
ZAŠTIČEN NA EU TRŽIŠTU
Lički krompir dobio oznaku izvornosti na razini Europske unije.
više



Baranjski kulen
24.rujna 2015.
ZAŠTIČEN NA EU TRŽIŠTU
Baranjski kulen s oznakom izvornosti na EU tržištu

više



07.listopada 2015.
KOLIKO KORISTE DRUŠTVENE MREŽE
Čak 78 od 100 najvećih hrvatskih tvrtki koristi barem jednu od društvenih mreža. više

Električni vlakovi Končar11.rujna 2015.
HRVATSKE KOMPANIJE
"Posao izgradnje novih vlakova u Končaru osigurava 2.000 radnih mjesta"


više




ogulinsko kiselo zelje zaštićeno na EU tržištu
24.kolovoza 2015.
U REGISTRU ZAŠTIČENIH PROIZVODA
Ogulinsko kiselo zelje dobilo oznaku izvornosti na EU tržištu.
više



brod murterska gajeta13.kolovoza 2015.
MAKETARSTVO U HRVATSKOJ
Izrada maketa u spomen na hrvatske tradicijske brodove.


više





27.svibnja 2015
Tradicijski i umjetnički obrti u Hrvatskoj
Tradicijski i umjetnički obrti u Hrvatskoj najbolji su pokazatelji dugovječnosti i uspješnosti ljudi i naroda. više






neretvanska mandarina16.srpnja 2015.
REGISTAR ZAŠTIČENIH OZNAKA
Neretvanske mandarine i maslinovo ulje s Cresa su novi hrvatski proizvodi s oznakom izvornosti na EU tržištu

više






24.veljače 2015.
HRVATSKA TRADICIJA
Tradicija izrade čipke u Hrvatskoj
Prema uvriježenoj definiciji, čipke su šupljikavi ručni rad od lanenih, pamučnih, svilenih, agavinih , srebrenih ili zlatnih niti. Dvije su osnovne izradbe čipke, šivenje iglom i prepletanje niti s batićima. Među čipkasrke tehnike ubrajaju se još i mrežaste, pletene, kukičane i strojno izrađene čipke.

Vrijeme nastanka prve čipke pada u doba renesanse a svoj najveći procvat čipkarstvo je doživjelo u razdoblju baroka i rokokoa. Već tada je bogato plemstvo prepoznalo ljepotu čipke koja je kao skupi ukras krasila njihovu odjeću. Skupu čipku mogli su kupovati samo bogati a čipka je postala simbolom  visokog staleža koje je uživalo u naglašenom i pretjeranom ukrašavanju čipkom. VIŠE


EU fondovi Program ruralnog razvoja masline vino med pčelari
EU FONDOVI
Bespovratne potpore pčelarima, vinarima i maslinarima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.



VIŠE

30.10.2014.
GOSPODARSTVO
U Hrvatskoj otvorena tvornica baklave.

otvorena tvornica baklave u Hrvatskoj
Lukavec kod Velike Gorice u Hrvatskoj je mjesto u kojem je otvorena najveća svjetska tvornica baklave, New Bakery. Britanski investitor u nju je uložio pola milijuna eura, zapošljavati će 12 radnika. Vlasnici projekta su Constantine Azar i Mehmet Halim, koji su ujedno i direktori tvrtke. Zanimljivo je da su ovi, po državljanstvu Britanci, porijeklom Ciprani s tim da pripadaju raznim etničkim skupinama s toga podijeljenoga otoka - Constantine je Grk, a Mehmet Turčin. Oba dolaze iz bizinisa s hranom, a ovo im je prvi zajednički projekt vezan za baklavu piše poslovni.hr .

Zašto smo se odlučili za Hrvatsku? A zašto ne? To je nova zemlja koja je nedavno postala članica EU-a i vrlo nam je zanimljiva. Razmatrali smo više zemalja u regiji za našu invsticiju, no na kraju smo analizirali uvijete i odlučili se  upravo za Hrvatsku”, pojašnjava Azar razloge dolaska u našu zemlju u unajmljeni poslovni prostor u Lukavcu.
Dodaje da su u prvo vrijeme imali relativno skromne planove i želju da Europu upoznaju s ovom mediteranskom slasticom. No, na nekoliko proteklih sajmova je odaziv tržišta bio neočekivano velik te je već sad  dogovoreno da će 95 posto proizvodnje ići u izivoz, i to ne samo u Europu, nego i u Amerike te Aziju.
Za prve dvije godine je planirani prihod od dva milijuna eura godišnje, a ako se ostvare svi sadašnji planovi, nakon toga se očekuje 4-5 milijuna eura realizacije te 30-ak zaposlenih. Svećanosti otvaranja tvornice u četvrtak nazočili su i ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te britanski Veleposlanik u Hrvatskoj David Slinn.
poslovni.hr / made-in-croatia.com.hr



03.prosinca 2014.
KUPUJMO HRVATSKO

Hrvati će za blagdane potrošiti 11 milijardi kuna.

više


28.10.2013.
INOVATORI
Hrvatski inovatori osvojili 13 odličja u Londonu.
Hrvatskim inovatorima 13 odličja u Londonu
Na 13. britanskom sajmu inovacija u Londonu hrvatski inovatori i poduzetnici osvojili su 13 odličja - platinu, 2vije posebne nagrade 'Double Gold', 7 zlata, 2 srebra i 1 broncu, izvijestio je Hrvatski savez inovatora. 
Te uspjehe hrvatski inovatori i poduzetnici ostvarili su u konkurenciji brojnih inovacija iz europskih i azijskih zemalja, a uz to ostvaren je niz obećavajućih poslovnih susreta zahvaljujući 2. inovacijskoj misiji koju je organizirao Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Hrvatske gospodarske komore, navodi u priopćenju Hrvatski savez inovatora. 
Najuspjašniji hrvatski izlagači bili su Ivana i Roberto Legović koji su za 'Detox-Destress Lavander' nagrađeni posebnom nagradom 'Platina' i zlatnom medaljom. Vrlo uspješni bili su Jana Žiljak Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Ivana Stanimirović Žiljak, Tehničko veleučilište u Zagrebu, čiji je 'Infraredesign maskirna uniforma dualni dizajn na tekstilu i koži' nagrađen posebnom nagradom Dvostruko zlato (Double Gold) i zlatnom medaljom Ivan, Roman i Tomislav Krunić osvojili su za 'Roto rašpu' i 'Tračnu rašpu' posebnu nagradu Double Gold i dvije zlatne medalje. Melita Pavlek-Moćan je uz zlatni uspjeh 'Melli Cream' u razgovorima s britanskim poslovnim posjetiteljima otvorila mogućnosti komercijalizacije svojih inovativnih proizvoda na britanskom tržištu. Sličan uspjeh ostvario je Slobodan Rajić jer je uz zlatnu medalju za 'Gumeno cestovno-željeznički prijelaz DR 1' izazvao neposredan poslovni interes.

Zlatnom medaljom nagrađen je i 'Nesu Smart Phone Card' Jurice Mavrovića i Slavka Lauša, uz poslovne razgovore koji najavljuju distribuciju u britanskim trgovačkim lancima. Drago Ćosić, Cor brevis d.o.o., osvojio je brončanu medalju za 'Gorivo i zapaljiva smjesa koja se koristi kao zamjena za fosilna goriva u termoelektranama na ugljen, industrijskim i pećima za centralno grijanje'. Mladi zagrebački inovatori Ivana Filipović i Filip Gluhalić, Tehničko veleučilište u Zagrebu, za 'Iskorištavanje energije munje' nagrađeni su srebrnim odličjem.

Hrvatsko izaslanstvo predstavilo je 38. hrvatski salon inovacija Inova-budi uzor koji uskoro počinje u Zagrebu. Uz do sada potvrđeno izlaganje inovatora iz 24 države svoj dolazak u Zagreb potvrdili su britanski i španjolski inovatori. hrt/made-in-croatia



RIZ-ovi odašiljači15.10.2013.
KOMPANIJE
RIZ-ovi odašiljači se probijaju u Australiju i Maleziju.

U Maleziji i Australiji postoji interes za RIZ-ove proizvode, izjavio je predsjednik Uprave tvrtke RIZ odašiljači Željko Marić nakon današnjeg sastanka s veleposlanicima tih zemalja Dato' Yean Yoke Hengom i Susan Cox, kojima je predstavio RIZ-ov proizvodni portfelj.
Oprema RIZ Odašiljača u Maleziji je već godinama u upotrebi i uspješno odolijeva vlažnoj klimi koja vlada u toj zemlji, kaže Marić. Dodaje da su Malezijci kontaktirali RIZ odašiljače te očekuje sklapanje novog ugovora s Malezijskom radiotelevizijom o osposobljavanju nekoliko odašiljačkih stanica.Dodaje da vrijednost novih ugovora ovisi o paketu opreme koja prati odašiljače, a kreće se od nekoliko stotina do nekoliko milijuna eura po odašiljaču.
Slično je i u Australiji kojoj treba suvremena, digitalna oprema za radijsko emitiranje. Kao i u Maleziji, RIZ-ovi odašiljači instalirani prije Domovinskog rata normalno rade pa su dobra preporuka za sklapanje novih poslova, kaže Marić.
Pored toga, RIZ odašiljači računaju i na proboj u području digitalne televizije, širokopojasnog interneta, digitalizaciji radija te digitalne infrastrukture za javni sektor (e-zdravstvo, e-uprava i sl.) što mogu ponuditi u konzorciju s nekoliko svjetskih tvrtki iz Kanade i Njemačke.
Marić najavljuje kako će RIZ odašiljači vjerojatno u dogledno vrijeme, zajedno s s partnerima iz konzorcija, ući u projekte takve vrste u jednoj od zemalja jugoistočne Europe te u Pakistanu, Etiopiji i, možda, Nigeriji.
Marić naglašava da do sredine lipnja 2015. godine, 46 država mora dovršiti prijelaz s analogne na digitalnu televiziju, što je ogromna šansa za RIZ odašiljače.
Kaže da su to visokoprofitabilni projekti budući da su u njih uključene digitalne dividende za frekvencije koje će ostati slobodne i koje će se moći koncesionirati nakon ukidanja analognog televizijskog signala . poslovni.hr





Centar banka05.9.2013.

BANKARSTVO
Nakon neuspješnog spašavanja Centar banka ide u stečaj.
Centar banka ide u stečaj. Očekuje se to već dulje jer država i HNB nisu mogli naći zajednički jezik s ulagačem Alternative upravljanjem, a zatim i s njim povezanom bankom J&T, koja je posljednjih dana raznim ucjenama htjela jeftino ući u banku. Štednja u banci iznosi 500 milijuna kuna, a s obzirom na visinu osigurane štednje od 100 tisuća eura koju država jamči, svim štedišama trebala bi biti spašena štednja.

Štednja osigurana

– To znači da će svim deponentima (građanima, malim poduzetnicima i neprofitnim institucijama) čiji su depoziti u sustavu osiguranja depozita kod Državne agencije biti osigurana isplata odštete. DAB će u najkraćem mogućem zakonskom roku (a najkasnije 30 radnih dana od dana rješenja) početi isplaćivati odštete za osigurane depozite – poručili su iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Ipak, neke agencije i javne tvrtke ostat će bez novca. HNB poručuje da nema potrebe za širenjem panike među građanima i mogućim povlačenjem novca iz ostalih banaka.
– Ne očekujemo nikakvu lavinu i širenje problema na druge banke. Ovo s Centar bankom morali smo napraviti jer drugog rješenja nije bilo. Problemima u toj banci bavimo se već neko vrijeme, a sada su iscrpljena sva sredstva – rekao nam je viceguverner HNB-a Damir Odak.

No, s obzirom na to da je isti ulagač i u Vaba banci, već su se počele širiti glasine da bi se takvo što moglo dogoditi i toj banci. Odak tvrdi da je situacija u toj banci drukčija.
– Nije savršena, ali bitno drukčija. Pažljivo gledamo, a bude li potrebno, djelovat ćemo – kaže Odak.

Doznajemo da je jedna američka grupacija već iskazala interes za Vaba banku i kako je njihov ulazak gotovo siguran. No isti su ulagači pokazali interes i za još neke male banke, ali su ih vlasnici navodno odbili. Zbog takvog nastupa malih banaka nezadovoljstvo je pokazao i ministar Linić, koji se s njihovim odbijanjem susreo još prošle godine predstavljajući im plan spajanja malih banaka, a potom njihova pripajanja Croatia banci. Štediše u Centar banci većinom su kompanije, među njima su Heruc i Coning, ali i preko te su banke, nakon ulaska države u nju prošle godine, mnoge državne tvrtke otvorile račune, primjerice Plinacro, Narodne novine, Podzemno skladište plina Okoli, HEP...
Zanimljivo je da su čelnici tih tvrtki HNS-ov kadar i kako je upravo ta banka bila i jamac Čačićevu Coningu. Heruc Dragutina Biondića do prošle je godine imao većinski udjel u banci, a ulaskom Alternativa u banku udjel mu se smanjio. Biondić je jučer objavio i opširno pismo u kojem objašnjava povijest banke koja je od male i uspješne banka, nakon ulaska Alternativea, kojem je zbog obećanih planova i sam vjerovao, tonula sve dublje u probleme, gubitak depozita i klijenata.

Otkaz FGS Alternativeu

Česi su jučer poručili da u banku nisu uložili jer se nisu mogli dogovoriti s Biondićem, što on opovrgava i poručuje da je riječ o investitorima koji love u mutnom. A to je bilo očito i državi zbog njihovih ucjena kojima su htjeli jeftino ući u banku. Alternative upravljanje vlasnički je povezano s češkom bankom i upravlja fondom za gospodarsku suradnju (FGS) preko kojeg je prošle godine u banku uložen privatni i državni novac. U FGS pola je novca uložila država, a pola privatni ulagači – sva četiri mirovinska fonda i češki ulagač koji drži Alternative. Vjerujući obećanjima, novac je dao i Biondić.
Iako su Česi jučer priopćili da ne odustaju od našeg tržišta, izvor iz Vlade rekao nam je da je to nemoguće. Država sada planira, doznajemo, otkazati rad FGS Alternativeu, odnosno naći drugo društvo koje će njime upravljati. Osim što je država uložila novac u tu banku u dokapitalizaciji u iznosu od 48 milijuna kuna, vjerujući joj kao i mirovinski fondovi, neizravno je država i plasirala novac u nju preko HBOR-a, i to više od 300 milijuna kuna. Zato i cijeli scenarij vezan za banku i ulogu države u njoj u vrijeme kada traže kupca za HPB nikome nije drag. vecernji.hr



MINISTARSTVO:

Za stečaj krivi Biondić i Česi koji su ucjenjivali

Centar banka nije trebala u stečaj, mišljenje je Ministarstva financija, koje ističe da su za slom ponajprije krivi osobni interesi vlasnika. Na saniranje banke državnim novcem preko FGS-ova, pristali su, kažu, kako se odmah nakon Credo banke ne bi dogodio slom još jedne, što bi poljuljalo povjerenje u sustav. Češki J&T koristio se ucjenom, tvrde, jer su tražili da se iz bilance Centar banke maknu svi loši krediti, a nisu bili spremni uložiti više od 10 milijuna eura. Država je obećala da će DAB konsolidirati portfelj vezan uz HBOR. Ovako će DAB isplatiti štediše, a kao najveći vjerovnik, boje se u Ministarstvu, neće uspjeti naplatiti pola milijarde kuna u stečaju. Propast će i depoziti agencija i nekih javnih tvrtki.
Odgovornost je, kažu, i na Biondiću jer je mogao utjecati na promjenu uprave, drže u Ministarstvu, iako je imenovanje T. Marinca iz Alternativea odobrio Trgovački sud unatoč odbijenici HNB-a. (Marina Šunjerga/VLM)





turistička kompanija Uniline
05.9.2013.
KOMPANIJE
Uniline širi poslovanje na tržišta Rusije i Ukrajine.
Turistička kompanija Uniline proteklih je mjeseci završila pregovore o poslovnoj suradnji s nekoliko renomiranih partnera s tržišta Rusije i Ukrajine.
Potpisivanjem ugovora o suradnji s nekoliko ruskih kompanija, Uniline je započeo aktivnosti ekspanzije poslovanja na tržištima Rusije i Ukrajine. Nastavak poslovnih aktivnosti na ovim tržištima je i ovih dana potpisan ugovor o suradnji između KHL Medveščak i Unilinea. Time Uniline postaje službena putnička agencija popularnih „Medvjeda“.

Turistička kompanija Uniline proteklih je mjeseci završila pregovore o poslovnoj suradnji s nekoliko renomiranih partnera s tržišta Rusije i Ukrajine, priopćeno je iz kompanije.
Odluka o ovom poslovnom potezu temelji se na činjenici kako su predviđanja iz Unilinea da će već od naredne godine doći do stabiliziranja situacije vezano za vizni režim te značajnog povećanja turističkih dolazaka sa ta dva tržišta. Procjena je da bi u narednoj godini putem uspostavljene suradnje Uniline povećao udio dolazaka sa ovih tržišta do 70%.

Poslovne aktivnosti na ovim tržištima intenzivirat će se i potpisanim ugovorom o suradnji s KHL Medveščak koji se natječe u ruskoj-europskoj KHL ligi. Uniline je ovime postao službena putnička agencija Medveščaka te će se brinuti za sve segmente putovanja tijekom natjecateljske sezone, kao i u predsezoni.
Logičan je to nastavak aktivnosti Unilinea s tendencijom prodora na tržište Rusije, a koji je započeo početkom protekle godine kada je Uniline potpisom ugovora o strateškom partnerstvu s Podravkom zacrtao strategiju aktivnosti zajedničkih nastupa, ističe se u priopćenju. Prema istom je jedan od glavnih ciljeva bilo i zajedničko nastupanje na tržištu Rusije – jednom od ključnih tržišta za ostvarenje zacrtanog plana rasta prodaje i širenja na nova tržišta te u skladu sa naporima da se Hrvatska kao destinacija punom snagom vrati na rusko tržište, zaključuju iz Unilinea. poslovni.hr

------------------------





potrošačka košara05.9.2013.
POTROŠNJA STANOVNIŠTVA
Potrošnja porasla iznad očekivanja
U lipnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo porastao za 2,7 posto na godišnjoj razini, što je drugi mjesec zaredom kako raste, i to više od očekivanja analitičara.
Državni zavod za statistiku objavio je početkom kolovoza prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 4,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a realno je ojačao za 2,7 posto.
Promet u trgovini na malo neprestano je padao od ožujka prošle godine, u svibnju je neočekivano porastao za 1,1 posto, a u lipnju se rast dodatno ubrzao.
Pozitivno je na potrošnju djelovao rast broja dolazaka i noćenja turista u lipnju, a povoljnijim trendovima u maloprodaji pridonosi i usporavanje rasta potrošačkih cijena, napominju.
Rastu prometa u trgovini na malo pridonijela je i niska baza, s obzirom na to da je od ožujka prošle godine potrošnja neprestano padala.
Zahvaljujući rastu u svibnju i lipnju, potrošnja bi u drugom tromjesečju, nakon drugo vremena, napokon mogla pozitivno utjecati na bruto domaći proizvod. Premda se idućih mjeseci može očekivati daljnji rast potrošnje zahvaljujući turističkoj sezoni, njezin oporavak ne očekuje se tako skoro zbog slabosti tržišta rada i stagnacije plaća.
bankamagazin /made-in-croatia


---------------------------

HNB04.4.2013.
FINANCIJE
"Po prvi put na razini cijele godine zabilježen suficit tekućeg računa platne bilance"

Tekući račun platne bilance Hrvatske prošle je godinu završio u blagom suficitu od 35,4 milijuna eura, dok je 2011. godine deficit iznosio 385,2 milijuna eura, pokazuju preliminarni podaci Hrvatske narodne (HNB).
Tako je u prošloj godini, prema podacima koje HNB iskazuje od 1999. godine, po prvi put na razini cijele godine zabilježen suficit tekućeg računa
platne bilance.
Kretanja na tekućem računu platne bilance ponajviše su pod utjecajem podataka o robnoj razmjeni kod koje se u prošloj godini bilježi smanjenje deficita za 2,1 posto, dok je suficit na računu usluga, ponajviše pod utjecajem rasta prihoda od turizma, povećan za 3,3 posto.
Po podacima HNB-a, na računu roba prošle je godine zabilježen manjak nešto veći od 6 milijardi eura, što je za oko 128 milijuna eura, ili za 2,1 posto manji deficit nego godinu prije.

U prošloj je godini, naime, zabilježen blagi rast robnog izvoza uz istodoban pad uvoza, vrijednost izvoza roba iznosila je 9,8 milijardi eura, što je za 0,1 posto više nego 2011. godine, dok je uvoz smanjen za 0,7 posto, na 15,8 milijardi eura.
Na računu usluga prošle je godine zabilježen suficit u iznosu od 6,4 milijarde eura, što je za 206 milijuna eura ili za 3,3 posto veći suficit nego 2011. godine.
Tomu su najviše pridonijela kretanja na podračunu putovanja na kojem se bilježi rast prihoda od putovanja, odnosno turizma, za 3,2 posto, ili za 212 milijuna eura, na ukupno 6,8 milijardi eura. Prihodi od turizma bilježe rast u protekle dvije godine, no i prošlogodišnji su prihodi manji od rekordne 2008. godine kada su iznosili gotovo 7,5 milijardi eura.
Prošle je godine zabilježen i rast rashoda od putovanja i oni su iznosili 718,4 milijuna eura, što je oko 86 milijuna eura više nego godinu prije. Tako je suficit na podračunu putovanja u 2012. godini iznosio 6,1 milijardu eura, što je 2,1 posto više nego 2011.

Na računu dohodaka u prošloj je godini zabilježen manjak od 1,5 milijardi eura, što je za 4,1 posto manji deficit nego 2011.
Na računu tekućih transfera pak suficit je iznosio gotovo 1,2 milijarde eura i u odnosu na 2011. godinu veći je za 2 posto.
Analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a napominju kako je saldo tekućeg računa na razini cijele 2012. godine bio uravnotežen, a na takva je kretanja utjecao i nastavak smanjivanja manjka u posljednjem tromjesečju prošle godine.
Deficit tekućeg računa platne bilance u zadnjem kvartalu 2012. iznosio je 665,4 milijuna eura, što je za 270 milijuna eura ili 28,8 posto manje nego u četvrtom tromjesečju 2011. godine. 
preuzeto: business.hr /made-in-croatia.com.hr


-------------------------

Halal certifikat04.4.2013.
HALAL TURIZAM
Princeza i sultan pobjegli iz Dalmacije jer nemamo halal-objekte
Na Jadranu postoji samo jedan hotel s halal-certifikatom, a to je “Baška” na Krku, za razliku od Zagreba gdje ih ima već nekoliko, među kojima je i Westin. Zbog činjenice da niti jedan hotel ni restoran u Dalmaciji nema istaknut halal-certifikat, omanski sultan za nedavna boravka svojom velebnom jahtom u Dubrovniku nije niti sišao s broda u luci Gruž. Zbog sličnih je razloga princeza Meryem iz Maroka, kako se pričalo, pobjegla iz hvarskog hotela.
- I puno drugih ‘običnih’ muslimanskih turista traži upravo oznaku halala u restoranu, apartmanu ili hotelu, a oni koji osiguraju taj certifikat, mogu u budućem razdoblju računati na dobru zaradu - tvrdi Aldin Dugonjić, rukovoditelj Centra za certificiranje halal-kvalitete pri Islamskoj zajednici u Hrvatskoj.
Korak ispred EU-a Aldin je zapravo napravio čudo s halal-certifikatom, jer iako još uvijek nema puno turističkih objekata s tom oznakom, Hrvatska je već korak-dva ispred Europske unije u certificiranju halal-normi. No da bi neki restoran ili hotel dobio halal- certifikat i na taj način privukao goste iz muslimanskog svijeta, prije svega mora znati što uopće znači halal, što je u doslovnom prijevodu “dozvoljeno”, za razliku od haram, što znači “zabranjeno”, odnosno mešbuh, što hoće reći “sumnjivo”. 
Zbog toga je izradio projekt “Halal-turizma” koji se na Jadranu uglavnom odnosi na omogućavanje vjerskih obreda muslimanskim turistima u turističkim objektima i konzumiranje halal-hrane u restoranima, pripremane od vrste i tretmana namirnica utvrđenih šerijatskim principima.

Halal-certifikat razlikuje se u nekoliko kategorija, od prilagodbe kuhinje halalu (što je vrlo slično HACCP certifikatu) sa strogom odredbom zabrane bilo kakvih dodira s drugom hranom, preko potpunog izbacivanja svinjetine i alkohola iz objekta, do najrigoroznijeg oblika, koji određuje odvojene plaže ili bazene za muškarce i žene, prilagođen wellness (u kojem žene ne smije masirati muškarce i obrnuto).

Zabranjene žabe, puževi, dozvoljeni paški sir i bajadera
- Halal ima značenja u jezičnom, vjerskom, kulturološkom, tradicijskom i zdravstvenom kontekstu, a karakteristike halal-proizvoda su u prehrambenim navikama prihvatljivim za sve životne dobi i za pripadnike drugih vjeroispovijesti, a ne samo muslimana. Zabranjen je alkohol, svinjetina, ali i žabe, puževi, magarci, zmije ili jela čije sirovine vuku takvo životinjsko podrijetlo. Kada neki restoran dobije certifikat, svi kuhari moraju proći edukaciju. U Hrvatskoj ima oko 250 dozvoljenih namirnica, među kojima je primjerice paški sir, bajadera, piletina cekin i druge. Halal-certifikatom čovjek zapravo zna što jede i to je osnovni smisao certificiranja koje mogu obaviti samo Islamske zajednice - podvlači Dugonjić.
Većina restorana i hotela može dobiti halal-certifikat kao alternativu koju gost može izabrati pored uobičajene ponude. Dogodi se često da gosti koji nisu muslimani naručuju halal, jer jednostavno žele jesti zdravije. Halal omogućuje i muslimanima da probaju hrvatska jela uvjereni da pri tom ne jedu zabranjene namirnice. Halal se može primijeniti i na organizaciju izleta, putovanja, na apartmane i sobe u kojima se može s nekoliko manjih preinaka i detalja omogućiti ispunjavanje vjerskih potreba gostiju...

Uređeniji od BiH
- Zanimljivo je da više halal-certifikata ima Hrvatska nego BiH. U Sarajevu, u čuvenoj ćevabdžinici “Kod Želje” pitao sam jesu li mu ćevapi halal. Jesu, uvjeravao me, ali kad sam ga pitao gdje mu to piše i tko jamči, zastao je, premda njegovi ćevapi zbilja jesu halal.
- Hrvatska kao otvorena zemlja i uskoro članica Europske unije tu može pokazati svoju širinu i organiziranost i dobiti višestruke koristi u turizmu jer u islamskom svijetu, koji inače zna zazirati od kršćanskih zemalja kao mi u Hrvatskoj od primjerice arapskih zemalja, znaju za Hrvatsku i voljeli bi je posjećivati. Da ne navodimo najimućnije goste koji više neće odustajati od napuštanja broda u luci, već slobodno izići u grad i potrošiti znatan iznos opušteni zbog oznake - halal certifikata - zaključuje Dugonjić.

Trošak do 10 tisuća eura
Na seminaru o halal-turizmu u Zadru interes za halal-certifikat pokazao je Vlado Babac, vlasnik poznatog restorana “Pet bunara”. Trošak certifikata iznosi od tisuću do 10 tisuća eura, zavisno od razine certificiranja, a provjere su stroge, pa se zna dogoditi da neki neozbiljniji ugostitelji i izgube certifikat. Slobodna Dalmacija


-------------
04.4.2013.
EKOLOŠKA PROIZVODNJA
Hrvatska prati stopu svjetskog rasta ekološke proizvodnje

Globalno tržište ekoloških proizvoda vrijedi čak 45 milijardi eura,  a europsko 21,5 milijardi eura. Svjetsko tržište svake godine raste po stopi od  10 posto od 2010. godine, a po tom segmentu, tvrde stručnjaci, ne zaostaje ni Hrvatska. Kako kažu u Ekozoni, prvoj hrvatskoj certificiranoj ekološkoj robnoj marki, u Hrvatskoj se trenutno obrađuje samo trećina ukupnih obradivih površina. Od toga, na svega 2,9 posto obradivih površina uzgajaju se ekološki proizvodi.

U 2011. godini zabilježeno je 1.494 ekološka proizvođača, dok se u najnovijim podacima spominje njih 1.757 što je porast od 17,6 posto. No, premda je Ministarstvo poljoprivrede donijelo akcijski plan za povećanje ekološki obradivih površina od osam posto do 2016. godine, stvari se kreću presporo, tvrde stručnjaci.

"Ulaskom u EU Hrvatskoj će biti dostupna poprilična sredstva namijenjena ruralnom razvoju, ali samo uz kontinuirana ulaganja u edukaciju potrošača, poljoprivrednika i trgovaca hrvatska poljoprivreda može se nastaviti razvijati te priskrbiti značajniji udio na EU tržištu", tvrde u Ekozoni. poslovni.hr/made-in-croatia.com.hr

-------------------


03.3.213. 
GOSPODARSTVO-NAGRADE
Dodjeljena "zlatna kuna"najboljima u 2012.
U četvrtak navečer najboljima u gospodarstvu dodijeljena je nagrada "Zlatna kuna" za izvrsnost poslovanja  u 2012. godini. Nagrade se dodjeljuju svake godine u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK).Proglašeni su i novi dobitnici prava uporabe znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta".

AD Plastik iz Solina proglašena je najboljom velikom hrvatskom tvrtkom. Riječ je o najvećem hrvatskom proizvođaču plastičnih dijelova za automobilsku industriju, zapošljava 830 djelatnika, a više od 95 posto proizvodnje izvozi.Šestan Busch iz Preloga je najbolja mala tvrtka, proizvodi antibalističke kacige i drugu vojnu opremu a Končar-Mjerni transformatori je dobitnik Zlatne kune u kategoriji srednjih tvrtki.
Erste&Steiermärkische Bank je najbilja banka a najboljim osiguravajućim društvom Allianz Zagreb.

Zlatnu kunu za inovaciju dobili su Bernarda Cecelja, vlasnica i generalna direktorica tvrtke Bernarda d.o.o., za inovaciju anatomski jastuk "Pospanko" te Frane Franičević, suvlasnik i predsjednik Uprave RASCO d.o.o. za "MUVO", malo univerzalno vozilo za komunalno održavanje gradova.
Nagrada za životno djelo pripala je ekonomistici i članici Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti u Parizu Alica Wertheimer Baletić, za izniman doprinos na znanstvenom razvoju demografije.


Zlatnu kunu za velike tvrtke uručio je predsjednik Republike Ivo Josipović koji je čestitajući nagrađenima rekao kako se večeras slavi njihov uspjeh, koji su postigli unatoč svim onim lošim elementima na koje su ukazivali - nepovoljnu investicijsku klimu, nekonkurentnost gospodarstva.
I upravo stoga je jedna od najvažnijih zadaća politike promijeniti investicijske uvjete i omogućiti uvjete poslovanja  kako bi gospodarstvenici bili uspješniji i konkurentniji.
Josipović je ukazao i danas najveći problem društva i države, a to je siromaštvo, napominjući kako se večeras spominjala brojka od preko 370 tisuća nezaposlenih te kako će možda ona uskoro biti i veća, ali i da je spomenuta i riječ konsenzus te kako je on suglasan da je konsenzus o razvoju našeg društva, našeg gospodarstva nužnost. Predsjednik je kazao i kako danas uspješno poslovanje ima dimenziju društveno odgovornog poslovanja, a to znači briga o razvoju, novom zapošljavanju, investicijama.
Svoju čestitku zaključio je, kako je rekao, čarobnom riječju konsenzus - 'konsenzus politike, gospodarstva, vrijednosti, konsenzus koji obuhvaća vas uspješne, ali i one koji se nalaze nažalost među 370 tisuća nezaposlenih'.

Predsjednik HGK Nadan Vidošević kazao je kako je ovo već šesta godina trajanja ekonomske krize te istaknuo kako se problemi ne mogu i neće riješiti preko noći.U Hrvatskoj je već dugo vođena pogrešna ekonomska politika i nisu svi kolektivno krivi za krizu, no potreban je široki društveni konsenzus kako bi se stvorila bolja budućnost, rekao je Vidošević.
Na svečanosti dodjele zlatnih kuna, dodijeljeno je pet novčanih potpora zaklade "Izvorno hrvatsko" za projekte čiji je cilj stvaranje kvalitetnih hrvatskih proizvoda te njihova dobrog imidža na domaćem i inozemnom tržištu.

Na svečanosti su također proglašeni i novi dobitnici prava uporabe znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta".

"Hrvatska kvaliteta"
Znak “Hrvatska kvaliteta” nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Republike Hrvatske. Znak je priznanje proizvodu i proizvođaču i jamstvo potrošaču da je riječ o proizvodu koji zadovoljava najviše zahtjeve kvalitete. Znak “Hrvatska kvaliteta”  do sada je dobilo 225 proizvoda i 2 usluge. Ovog puta znak „Hrvatska kvaliteta“ dodijeljen je proizvodima i linijama proizvoda:

-Agro favorit d.o.o. iz Slatine (Med – Cvjetni, Bagrem, Kesten)
-Kotka d.d. iz Krapine (Marty, Tedy, Bery, Ceremonia i Smoking muška odijela)
-Furnir otok d.o.o. iz Otoka (Hrastov rezani furnir)
-Samoborka d.d (Teratekt: Teratekt Fleks i Teratekt Rapid – proširenje linije)
-Dilj d.o.o. iz Vinkovaca (Nexe crijep – Dioklecijan)
-Cesta Varaždin d.d.(Colafrez – Reciklirani asfalt)
-Cesta Mineral d.o.o. Varaždin (Colmix – Mješavina agregata za proizvodnju betona)
-Centar za rehabilitaciju MIR, Kaštel Novi (Usluga stalnog i privremenog smještaja osoba s intelektualnim teškoćama)

"Izvorno hrvatsko"
Znak “Izvorno hrvatsko” nose natprosječno kvalitetni proizvodi proizvedeni na području Republike Hrvatske koji su nastali kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i  invencije. Ovaj znak do sada nosi 123  proizvoda i 2 usluge. Ovog puta znak "Izvorno hrvatsko" dobili su:

-Iločki podrumi d.d., Ilok ( linija proizvoda: Traminac, vrhunsko vino)
-Kutjevo d.d. (graševina, vrhunsko vino)
-Vinarija Mikša iz Repušnice (Škrlet, kvalitetno vino),
-Vinarija Miklaužić iz PopovačeŠkrlet (Škrlet, kvalitetno vino ),
-Vinarije Trdenić iz Siska (Škrlet, kvalitetno vino ),
-PP Orahovice Poljoprivrednog poduzeća Orahovica d.d. (Silvanac zeleni – vrhunsko vino, Orahovački lješnjak te Šaran ),
- Samoborka d.d (Samoterm F),


made-in-croatia.com.hr


paška čipka03.2.2013.
ŽENSKE RUKOTVORINE:ČIPKARSTVO
Paška čipka postala je pravi hit u Rusiji!

Uz bogatu gastronomiju, Hrvatska se izdvaja i kulturnim nasljeđem i tradicijskim rukotvorinama. Među najljepšim i najcjenjenijim hrvatskim biserima svakako je i paška čipka. U Pagu je vole nazivati bijelim zlatom koje je u Rusiji postalo pravi hit!

Rusi su nadaleko poznati kao ljubitelji čipkarstava. Paška rukotvorina dojmila ih se zbog složenosti i bogatog izgleda, a prije svega vrijednosti. Da bi sašila manju čipku, paškoj je čipkarici potrebno šivati najmanje tjedan dana, i to po 10 sati dnevno. U Rusiji su veliku pozornost, po prvi put, izazvali i odjevni predmeti od paške čipke. Trend je to koji se pojavio nedavno, ali je zato pobudio veliko zanimanje potencijalnih kupaca.

Ana Radan je vještinu šivanja naučila u čipkarskoj školi. Od niti konca zadatak je napraviti pravu umjetnost. 'Mene čipka smiruje i čini mi zadovoljstvo raditi svojim rukama nešto', kazala je Ana.
Mirjana Tkalčec je otišla korak dalje, pa pod njezinim rukama od paške čipke nastaju pravi modni dodaci. Najveći ponos, 'pak, trenutno je daleko od Paga. 'Ovo je sako koji je moj muž isprojektirao, a ja sam ga sašila. Za izradu bilo potrebno 5 godina', kazala je Mirjana.

Izrađen na temelju tradicije, postao je najelitniji predstavnik hrvatskog čipkarstva u inozemstvu. 'Sako se nalazi u Rusiji, u izložbenom prostor grada Vologde, gdje se hrvatska čipka strahovito cijeni i za koju je pokazan veliki interes', katala je Mirjana.
Ovakvog iskoraka ne bi bilo bez Đorđeve domišljatosti. Nekada je projektirao mostove i tunele, a danas predmete od čipke. 'Od haljina, bluza, rukavica, nekakvih diadema, naušnica. Pokušali smo sa čipkom koja nije više za zid, nego smo tu istu čipku pokušali stavit na odjevni predmet', kazao je Đorđe. A rad koji mora biti savršeno točan i precizan, uz dovoljno mašte, rezultira inovacijama.

I čipkarice i stručnjaci za kulturu svakako se slažu da bi paška čipka trebala ostati očuvana kakvu je svi poznajemo. I kakva je došla pod zaštitu UNESCO-a te dobila oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatski otočni proizvod. No, s druge strane, priča koju smo vidjeli pokazuje da se elementi čipke mogu i jako dobro iskoristiti u drugačije svrhe. Dokaz je to da paška čipka može pronaći svoje mjesto čak i na svjetskim modnim pistama.(dnevnik.hr/ made-in-croatia.com.hr)
hrvatska čipka kao poklon OVDJE


Teslin spomenik u Zagrebu1.2.2013.
HRVATSKI SUVENIRI
Suvenir o Tesli, ali i njegovim stopama.
Nagrade za najbolji projekt i inovativni predmet kao i za najbolje u kvizu znanja dodijeliti će se u srpnju, a glavna nagrada je diploma Udruge inovatora Hrvatske, te besplatno izlaganje u sklopu međunarodnog sajma inovacija.
Udruga Nikola Tesla - genij za budućnost otvorila je natječaj iz tri područja - kviz znanja iz fizike za školarce, kreativni i inovativni proizvod ili suvenir inspiriran Teslinim likom i djelom te projekt iz područja Teslina djelovanja.

Nagrade za najbolji projekt i inovativni predmet kao i za najbolje u kvizu znanja dodijeliti će se u srpnju, a glavna nagrada je diploma Udruge inovatora Hrvatske, te besplatno izlaganje u sklopu međunarodnog sajma inovacija. Udruga inače ovih dana, do 2. veljače organizira Dane Nikole Tesle u spomen na našeg velikog znanstvenika. Teslin toranj naziv je predavanja Davora Jadrijevića kojim je, u kino dvorani Tehničkog muzeja, službeno započelo obilježavanje Dana Nikole Tesle. Muzej do 2. veljače priprema bogat i raznovrstan program koji uključuje niz predavanja i predstava. U petak i subotu na rasporedu je predstava kazališta Tvornica lutaka u 19 sati, “Radio Tesla” .

 


Petrokemija, Kutina01.2.213. 
KOMPANIJE
Dina Petrokemiju želi kompanija s Frankfurtske burze?
Sindikat radnika Dina Petrokemije danas je objavio kako je na njegov javni poziv zainteresiranim investitorima za poslovnu suradnju ili preuzimanje Dina Petrokemije kroz predstečajnu nagodbu stiglo prvo pismo namjere s ponudom koja sadrži precizne podatke o mogućoj visini ulaganja.

Predsjednik sindikata Predrag Mihaljević Hini je rekao kako se radi o zajedničkoj ponudi dviju tvrtki iz plinsko-naftne branše - jedna od njih ima sjedište u Londonu, a druga je visoko kapitalizirano društvo koje kotira na Frankfurtskoj burzi.  
U ponudi se navodi spremnost za pokretanje proizvodnje, kao što je sindikat tražio, kaže Mihaljević i dodaje da bi s predstavnicima potencijalnih investitora sutra trebao razgovarati predsjednik Nadzornog odbora Dina Petrokemije Leo Dolezil.
 
Mirjana Tomašković, savjetnica Uprave Diokija, koji je vlasnik Dina Petrokemije, Hini je izjavila kako ne može ništa potvrditi u vezi navodne ponude, kao ni o drugim investitorima o kojima se spekulira u medijima. Index je jučer, pozivajući se na izvore bliske Vladi, objavio da je ruski Gazprom zainteresiran za kupovinu Dina Petrokemije i kutinske Petrokemije.  
Ni Mihaljević ne zna ništa o navodnoj ponudi Gazproma, ali ističe kako bi bilo dobro da se javi što više potencijalnih ulagača jer rok za predstečajnu nagodbu ističe, a ako se ne pronađe nikakav investitor Dina Petrokemija će otići u stečaj. (made-in-croatia.com.hr)


hrvatska kuna01.2.2013.
ULAGANJA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) s 924 milijuna kuna potaknula investicije.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije u 2012. je odobrila 243 jamstva, što je potaknulo 924 milijuna kuna investicija i zapošljavanje 829 novih radnika, dok se u ovoj godini očekuju jamstva za 400 projekata u malom i srednjem poduzetništva, vrijednih više od 1,5 milijardi kuna, istaknuto je na konferenciji za novinare u HAMAG Investu a vijest prenijeo business.hr.


Lani je zaprimljeno 359 zahtijeva za jamstvom, što je porast od 148 posto prema godini prije, pri čemu je samo u zadnjem kvartalu zaprimljeno 189 zahtjeva ili 600 posto više. Po iznesenim podacima, prošle je godine izvršeno plaćanje po 23 aktivirana jamstva u iznosu od 17,3 milijuna kuna.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je rekao kako je 2012. bila vrlo dobra godina, sektor malog i srednjeg poduzetništva više je koristio alate Hamaga, a u ovoj godini očekuje da će se poduprijeti više od 400 projekata, te potaknuti više od 1,5 milijardi kuna investicija u malom i srednjem poduzetništva.

To bi, po iznijetim projekcijama, trebalo dovesti do otvaranja minimalno 1500 novih radnih mjesta. Maras je rekao i kako bi na Vladi sljedeći tjedan trebao biti i novi jamstveni program Hamaga koji će uvesti jamstva veća nego su sada, odnosno, najveće jamstvo koje će se moći dobiti je 18 milijuna kuna. Također, HAMAG će u ovoj godini provoditi mjere koje je planiralo Ministarstvo, a riječ je o mjerama jačanja konkurentnosti poduzetnika i obrtnika za što su Ministarstvo i HAMAG osigurali ukupno 75 milijuna kuna. Najavljeno je i da će HAMAG prvi put izravno kreditirati one koji žele pokrenuti posao, a riječ je o kreditima od 70 tisuća kuna, bez velikih osiguranja, za one koji imaju ideju na temelju poslovnog plana i žele sami sebe zaposliti.

U 2014. se planiraju koristiti sredstva europskog investicijskog fonda i ovim se želi pokazati da HAMAG ima kapacitet provoditi i takve programe, rekao je Maras.
Ono na čemu se posebno inzistira, uz povećanje jamstava i investicija, je pokazati transparentno tko dobiva jamstva i na koji način, izjavio je ministar koji smatra da javnost ima pravo znati tko je dobio jamstvo i koji projekti, odnosno građani imaju pravo znati kojim je projektima država pomogla.

Među projektima u kojima će HAMAG sudjelovati ove godine u suradnji s Ministarstvom turizma je projekt tisuću bazena za hrvatski turizam, a u suradnji s EBRD-om projekt zelena tehnologija i obnovljivi izvori energije, za što je predviđeno 1,2 milijuna kuna. Maras je istaknuo kako više neće biti programa koji su unaprijed osuđeni na aktivaciju jamstava, odnosno, nema mjesta za političke projekte, već samo za razvojne. Tako se primjerice polovina lani aktiviranih jamstava odnosi na samo jedan program koje je provodila bivša Vlada, na program razvoja govedarstva. Od 23 aktivirana jamstva pola ih je iz tog programa, a to tako ne bi trebalo funkcionirati, poručio je Maras.

Na upit o špekulacijama o promjeni na čelu Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), Maras je ponovio kako o svim promjenama u javnim poduzećima odlučuje Vlada te kako on ima određene rezerve prema radu HBOR-a i tražit će da se neke stvari u budućnosti drugačije rade, ali da se o tome razgovara na tijelima kao što je Nadzorni odbor. Na pitanje kako se misli stimulirati poduzetnike na investiranje, budući da upozoravaju da su krediti još uvijek kratke ročnosti, a kamatne stope visoke, Maras je odgovorio kako postoje mnogi alati, jedan od njih je veće preuzimanje rizika HBOR-a, a i HPB također treba ići s posebnim programima koji će snažnije kreditirati domaće poduzetnike s povoljnijim kamatnim stopama.(
business.hr / made-in-croatia.com.hr )

-------------------------------


28.1.2013.
TRŽIŠTE VRIJEDNOSNICA
Hrvatski vrijednosni papiri 'poskupjeli' gotovo 9 posto.
burza-ras vrijednosnica














Tržišna vrijednost sva 1104 vrijednosna papira uvrštena u depozitorij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva na kraju 2012. godine iznosila je gotovo 323 milijarde kuna i bila je za 8,8 posto veća nego na kraju 2011. godine, pokazuju podaci iz kvartalnog statističkog biltena SKDD-a a vijesti je objavio

Povećanje tržišne vrijednosti na kraju 2012. godine bilježi se iako je prema 2011. broj vrijednosnih papira uvrštenih u depozitorij SKDD-a smanjen za 21 te unatoč činjenici da su u prošloj godini dionički indeksi Zagrebačke burze, kao pokazatelj kretanja tržišne vrijednosti najatraktivnijih vrijednosnica, ostali gotovo nepromijenjeni prema 2011., dok su u plusu godinu završili samo obveznički indeksi.

Vrijednost dioničkog indeksa Crobexa na kraju 2012. bila je gotovo nepromijenjena u odnosu na kraj 2011., dok je vrijednost specijaliziranog indeksa Crobex10 smanjena za blagih 0,5 posto. Istodobno je tržišna vrijednost 949 dionica iz depozitorija SKDD-a porasla za gotovo sedam posto, na 234,6 milijardi kuna, iako ih je u depozitoriju bilo 17 manje nego krajem prethodne godine.

Obveznice dobile 10,5 posto

Obveznički indeksi CROBIS i CROBIStr prošlu su godinu pak završili rastom od 14 i 20 posto, a istodobno je tržišna vrijednost 59 obveznica na hrvatskom tržištu porasla za 10,5 posto, na 62 milijarde kuna. Podaci SKDD-a pokazuju i da je u prošloj godini došlo do smanjenja udjela koji u vlasništvu nad vrijednosnim papirima imaju domaće fizičke osobe, i to za jedan postotni bod, na 7,65 posto. Najveći udio, od 50,08 posto, i dalje imaju domaće pravne osobe, iako je i njihov udio prema kraju 2011. smanjen za gotovo dva postotna boda.
Istodobno je udio stranih osoba povećan za 1,69 postotnih bodova pa je na kraju 2012. godine u vlasništvu stranaca, mjereno tržišnom vrijednošću, bilo 28,7 posto hrvatskih vrijednosnica. (business.hr/made-in-croatia.com.hr )

 

 

Hrvatsko vinarstvo
VIJESTI (arhiv)

Hrvatsko maslinarstvo
VIJESTI (arhiv )
ARHIV -poslovne vijesti
2010- 2011


VIJESTI
HGK
arhiv

 

VIJESTI
Košer znak

VIJESTI
Halal znak
  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.