vijesti iz gospodarstva- arhiv

3.lipnja 2010.
EIB u Hrvatsku uloŽio 1,9 mlrd eura
Ukupno je za podršku malim i srednjim poduzetnicima odobreno kredita u iznosu od 636 milijuna kuna ili 33,7 posto ukupno odobrenih zajmova EIB-a Hrvatskoj
Potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz-Ahnen najavio je da EIB ove godine namjerava pojačano investirati u Hrvatskoj, Srbiji i Turskoj kako bi te zemlje, kad jednog dana budu primljene u EU, bile što bliže stupnju razvoja ostalih članica.Prošle je godine EIB Hrvatskoj odobrila zajmove u ukupnom iznosu od 415 milijuna eura, što je dvostruko više od 170 milijuna eura odobrenih 2008. godine. Ukupno je od 2001. do kraja 2009. EIB u Hrvatsku investirala 1,89 milijardi eura.

U obnovu prometne infrastrukture i transporta uloženo je najviše, 765 milijuna eura ili 40,5 posto.
EIB snažno podržava malo i srednje poduzetništvo. Preduvjet je za odobravanje kredita da još toliko novaca osigura neka lokalna poslovna banka, a kroz takve programe EIB je hrvatskim poslovnim bankama plasirala 276 milijuna eura, dok je preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj dodijelila 360 milijuna eura.
Ukupno su za podršku malim i srednjim poduzetnicima odobreni krediti u iznosu od 636 milijuna kuna ili 33,7 posto ukupno odobrenih zajmova EIB-a Hrvatskoj.“Nastavit ćemo raditi s malim i srednjim poduzetnicima u Hrvatskoj, a uskoro ćemo potpisati i iduće zajmove“, najavio je Kollatz-Ahnen.
Za modernizaciju plinovoda i plinofikaciju Plinacrou su odobrena dva zajma u ukupnom iznosu od 280 milijuna eura, dok je u projekte lokalne infrastrukture EIB uložila 200 milijuna eura, odnosno 10,6 posto. Banka se kod financiranja infrastrukturnih projekata koncentrira uglavnom na manje projekte na području zaštite okoliša, zdravstva i obrazovanja koje financiraju općine.Za regionalni fond za efikasnije korištenje energije EIB je 2009. odobrila 5 milijuna eura, dok je za financiranje projekata u industriji, energetici i uslužnom sektoru kroz Europski razvojni konvergencijski fond 2005. odredila ukupno 2,02 milijarde eura. banka.hr



31.svibnja 2010.
Pad potrošnje u Hrvatskoj

Prve procjene Državnog zavoda za statistiku govore da je pad potrošnje u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine iznosio između 8 i 8,7 posto realno
Prve procjene Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je pad potrošnje u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine puno veći nego što su makroekonomisti očekivali: Pad u trgovini na malo kreće se između 8 posto i 8,7 realno, podaci su DZS-a.
Manji pad zabilježila su poduzeća kojima trgovina na malo nije pretežita djelatnost, dok su veći pad prometa imale trgovine kojima je to osnovni biznis.
Nominalni pad trgovine na malo kod subjekata kojima je to osnovna djelantost iznosi 7,8 posto, a kod svih poslovnih subjekata 8,5 posto.
Ovi podaci su potvrdili da je potrošnja pala već 19. mjesec zaredom

"I dalje je visoka razina potrošačkog pesimizma, a niska razina domaće potražnje. Očito je da se zbog negativnih trendova na tržištu rada smanjuje ukupni realni raspoloživi dohodak, a čini se i da stanovništvo podmiruje samo osnovne životne potrebe, dok svu ostalu kupnju odgađa za bolja vremena. Na to ukazuje i stagnacija kreditne aktivnosti banaka prema stanovništvu", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

U ožujku je pad potrošnje iznosio samo 2,8 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je bila najmanja stopa pada potrošnje u posljednjih 18 mjeseci.
Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da je u travnju promet u maloprodaji pao između 3,3 i 5,3 posto. U prosjeku, očekuju pad od 4,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Razlog su tome, kako navode u anketi, smanjenje raspoloživog dohotka, negativni trendovi na tržištu rada, realni pad plaća i slabljenja kreditne aktivnosti prema stanovništvu.
"Pad prometa u trgovini na malo očekujemo zbog smanjenja raspoloživog dohotka, negativnih trendova na tržištu rada, visoke razine potrošačkog pesimizma, kao i sve češćih najava poskupljenja administrativno utvrđenih cijena, što suzbija rast potrošnje stanovništva i povećanje prometa u trgovini na malo", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Posljednjih se mjeseci smanjuju i plaće, na godišnjoj razini. Tako je u ožujku neto plaća iznosila 5.359 kuna, što je realno za 1 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu.
"Uz to, treba računati na još jedan nepovoljni čimbenik. Kako je u ožujku zabilježen manji pad potrošnje od očekivanja, izgledno je da se dio ovogodišnje uskršnje potrošnje realizirao tijekom ožujka. S obzirom na drugačije termine uskrsnih blagdana ove i prošle godine, viša prošlogodišnja baza tako bi mogla pridonijeti i snažnijem padu potrošnje u travnju", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Živković-Matijević smatra kako bi do poboljšanja u potrošnji moglo doći tek u drugom dijelu godine, ako ukidanje kriznog poreza malo potakne optimizam potrošača i ako turistička sezona bude dobra.banka.hr


31.svibnja 2010.
INA traži povrat imovine na teritoriji Srbije
Kako prenosi B92 u Privrednom sudu u Beogradu zakazano je ročište na osnovu tužbe koju je podnijela INA protiv Agencije za privatizaciju, Akcijskog fonda Srbije i kompanije Lukoil Evropa Holding.

Ovom tužbom INA traži povrat otuđene joj imovine na teritoriji Srbije te naknadu štete i izgubljene dobiti koja prema podnijetoj tužbi iznosi
91 milijun $ a najveća procjena potraživanja ide i do 500 miljuna $.
Raspadom Jugoslavije Ininu imovinu je preuzela srpska kompanija Beopetrol a potom ju prodala ruskoj kompaniji Lukoilu. Srpska strana u procesu drži da je raspadom Jugoslavije i u postupku razdruživanja navedena imovina bila društevno vlasništvo a to znaći da INA nije bila stvarni vlasnik nego samo korisnik traženih nekretnina.

Urednica srbijanskog Balkan magazina Jelica Putniković smatra da su argumenti i jedne i druge strane snažni. "Treba reći da je to odvajanje tadašnjih crpki Ine od matice u Zagrebu počelo u vrijeme bivše Jugoslavije, mnogo ranije od raspada same države, i to je ono što sada Srbija uzima kao osnovu da ta imovina ne pripada više Ini. Tu svakako treba neka stručnost pravna ili međunarodnog prava koja će procijeniti da li je točno ono što je nekadašnje poslovodstvo Beopetrola pričalo da su oni ustvari napravili novu tvrtku u Srbiji i odvojili se od matice u Hrvatskoj, od Ine“, kaže Putniković.
Srbijanska naftna kompanija "Beopetrol" nastala je krajem 1990. godine na imovini hrvatske naftne kompanije. Ina je protiv Beopetrola podinjela tužbu čak prije njegove privatizacije kod Trgovačkog suda u Beogradu pravno osporavajući konstituisanje ove firme voljom nekadašnjih samoupravnih organa, koji su donijeli odluku o izdvajanju iz Ine svih nepokretnosti na teritoriji Srbije.
Pošto je "Lukoil" , još prilikom kupovine Beopetrola 2003. godine, u ugovor unio zaštitnu klauzulu, prema kojoj je za sve sporove odgovorna srpska strana, cijenu će ako INA dobije spor platiti Srbija. 29.travnja 2010.



HT najvrijedniji hrvatski korporativni brand
Hrvatski telekom (HT) preuzeo je titulu najvrjednijega hrvatskog korporativnog brenda zamijenivši s prvog mjesta naftnu kompaniju Inu na listi 100 najvrjednijih hrvatskih brendova u 2010., koju donosi tjednik Lider.

Vrijednost HT-ova brenda u dvije se godine povećala 12 milijuna dolara, na 603 milijuna, premašivši tako dobit te kompanije iz 2009. Ukupna je vrijednost prvih 100 domaćih brendova prema izračunu Brand Financea 9,2 milijarde dolara. Iako se pod utjecajem krize nije znatno smanjila ukupna vrijednost brendova, vidljiv je pad vrijednosti kod 44 brenda u prvih stotinu. Osim smjene na vrhu među TOP 10 nije bilo znatnijih promjena osim ispadanje PODRAVKE, očito pod utjecajem niza afera, i ulaska JAMNICE u krug 10 najjačih. Sektor s najvećim rastom i apsolutni dobitnik kad je riječ o rastu vrijednosti brenda svakako je TURIZAM. Svih šest tvrtki iz tog sektora čiji su brendovi uvršteni na listu stotinu najvrjednijih raslo je u odnosu na 2008. Najveći je gubitnik brend PEVECc čija je vrijednost pala 71 posto.

T
OP 10 brendova/vrijednost brenda u 2010.

1. T-Hrvatski Telekom , 603 milijuna dolara
2. Ina ,582 milijuna dolara
3. Konzum, 544 milijuna dolara
4. T-Mobile Hrvatska, 472 milijuna dolara
5. Adris grupa , 422 milijuna dolara,
6. Vipnet, 341 milijuna dolara
7. Zagrebačka banka, 317 milijuna dolara
8. Privredna banka, 302 milijuna dolara


20.travnja 2010.
Hrvatska Vlada predložila izmjenu poreznih stopa na dohodak i ukidanje olakšica

Po riječima hrvatskog ministra za financije Ivana Šukera , ključna izmjena u poreznom sustavu je smanjenje stope na primanja do 3.600 kuna s 15 posto na 12 posto.Time se kako kaže najizravnije pomaže onima koji su najugroženiji, a s vremenom će tendencija biti da ta stopa ide s 12 prema 10 posto. Ukidanje stopa od 35 i 45 posto nije pomoć najbogatijima, tvrdi Šuker, a sa stopom od 45 posto ionako je bio zahvaćen vrlo mali broj ljudi. Zasad je stajalište Vlade da iznos od 9000 kuna bude donja granica za oporezivanje po stopi od 40 posto, no Ministarstvo financija radi još neke analize i konzultirat će se sa sindikatima, poslodavcima i poreznim stručnjacima, rekao je Šuker. 

Kroz izmjene zakona o porezu na dohodak i porezu na dobit nastojat ćemo pojednostaviti život poreznim obveznicima, a razmišljamo što i kako napraviti s oporezivanjem obrtnika da dođu u istu poziciju kao i oni koji plaćaju porez na dobit, kaže Šuker.Ustvrdio je da su olakšice u sustavu poreza na dohodak koristili isključivo građani s većim zaradama a Vlada je mislila i na to da ukidanjem olakšica ne destimulira uplate u dobrovoljno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Kroz izmjene zakona o porezu na dohodak i porezu na dobit uplate u treći stup mirovinskog osiguranja i zdravstveno osiguranje priznat ćemo kao poslovni trošak i rashod, što će građanima biti povoljnije nego što je sada, tvrdi ministar financija. Istaknuo je kako ne treba gledati samo na izmjene poreznih zakona nego i mjere u socijalnoj politici jer će se, primjerice, nakon što se riješi problem gruntovnice socijalne pomoć davati temeljem imovinskog, a ne više dohodovnog cenzusa, što će sustav učiniti jasnim i transparentnim. Prijedlog Vlade ide prvo u Sabor na usvajenje a onda u proceduru s početkom primjene od 1. srpnja.


20.travnja 2010.
Atlantic Grupa u utrci za preuzimanje Droge Kolinske
U ponedjeljak, 19. travnja Atlantic Grupa je predala neobvezujuću ponudu za preuzimanje slovenske prehrambene kompanije Droga Kolinska, koja je u većinskom vlasništvu Istrabenza.
Ponuda je predana međunarodnoj investicijskoj banci BNP Paribas koja je imenovana glavnim savjetnikom za prodaju Droge Kolinske i koja će za kandidate koji uđu u uži izbor u narednim tjednima organizirati proces dubinskog snimanja (due diligence), stoji u priopćenju objavljenom na web stranicama Atlantic Grupe.

Ovom kupovinom Atlantic Grupa bi postala jedna od vodećih prehrambenih kompanija u regiji jugoistočne Europe s više od € 650 milijuna prometa i 4300 zaposlenika. Droga Kolinska vlasnik je snažnih regionalnih brendova koji su vodeći u svojim tržišnim kategorijama, uključujući, među ostalima, brendove Argeta, Barcaffe/Grand Kafa, Cockta, Donat Mg Smoki i Soko Štark.
Koliko Atlantic Grupa nudi za Drogu Kolinsku još se ne zna. "Radi se o značajnoj investiciji i o iznosima koji nisu mali. Ja ne bih javno danas iznosio brojeve jer to ne bi bilo primjereno ni profesionalno, ali definitivno radi se o najvećoj potencijalnoj akviziciji Atlantic Grupe dosad", kazao je za Dnevnik HRT-a. voditelj kompanije Emil Tedeschi


20.travnja 2010.
Beogradska ENMON grupa žele KIO iz Orahovice
Najveća hrvatska tvornica keramičkih pločica KIO iz Orahovice u blokadi je više od 190 dana s iznosom od oko 180 milijuna kuna.

Nakon TVINA iz Virovitice i SAMOBORKE iz Samobora inters za sudjelovanje u restruktuiranju, največe hrvatske tvornice keramičkih pločica KIO iz Orahovice, iskazala je i beogradska tvrtka Enmon grupa. Malo je poznato da je KIO, koji je u blokadi više od 190 dana s iznosom od oko 180 milijuna kuna a njegove cjelokupne obveze premašuju iznos od 460 milijuna kuna, tri godine više od 55 posto svoje proizvodnje na tržište plasirao upravo posredstvom beogradskog Enmona koji je svu robu plaćao avansima i tako, do prije 4 mjeseca, tvornici keramičkih pločica sa 460 zaposlenih u Orahovici i Rujevcu omogućio preživljavanje.

– Iz Enmona poručuju kako su spremni unajmiti tvornicu na tri godine, zaposliti 280 radnika, s redovitom isplatom bruto plaća ne manjih od dosadašnjih te za 20-ak dana pokrenuti strojeve i ostvariti godišnju proizvodnju od 5,3 do 6 milijuna četvornih metara pločica. Također jamče i plasman orahovačkih proizvoda jer uspješno posluju na tržištima Srbije, Crne Gore, BiH, Makedonije, Grčke i Njemačke. Tvornicu treba što prije pokrenuti jer bi propuštanje ove sezone moglo imati katastrofalne posljedice za KIO - kaže dipl. oec. Ivana Knežević, direktorica tvrtke Enmon Hrvatska osnovane lani u Orahovici.
Prema neslužbenim izvorima, Enmon grupi je ovih dana stiglo bankarsko upozorenje za dospjelost plaćanja 800 tisuća eura leasinga za prije dvije godine postavljenu novu proizvodnu liniju u tvornici KIO Orahovica za koju je Enmon grupa dala jamstvo. Troškovi pokretanja tvornice koja četiri mjeseca ne radi stajat će najmanje 2 milijuna eura koje je Enmon grupa spremna uložiti u proizvodnju.



10.travnja 2010.
HNB: Izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku samo 1,87 milijardi eura
U 2009. godini izravna ulaganja iznosila su 1,87 milijardi eura, što je 55 posto manje nego godinu ranije kada su stranci u Hrvatsku uložili 4,19 milijardi eura.
Ukupna izravna inozemna ulaganja u Hrvatsku prošle su godine bila 1, 87 mlrd eura, od čega je 572,5 milijuna vlasničkih ulaganja, zadržane zarade su 171,3 milijuna eura, dok na ostala ulaganja otpada 1,16 milijardi eura, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke. Ostvarila su se opredviđanja o drastičnom padu investicija, jer je samo godinu ranije Hrvatska privukla više nego dvostruko veći iznos, 4,19 milijardi eura.

Po zemljama, najviše je u 2009. godini uložila Nizozemska, 1,08 milijardi eura, slijedi Austrija sa 420,7 milijuna eura, Mađarska 154, 8 milijuna, Slovenija je uložila 108 milijuna eura, a Italija 81,5 milijuna eura. Po djelatnostima, najviše je uloženo u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini 733,9 milijuna eura, a slijedi financijsko posredovanje osim osiguranja i mirovinskih fondova sa 658 milijuna eura. U vađenje nafte i zemnog plina uloženo je 117,4 milijuna kuna, a vlasnička ulaganja u nekretnine lani su dosegla 108 milijuna eura.
Od 1993. do kraja 2009. izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznosila su ukupno 23,77 milijardi eura. Od toga na vlasnička ulaganja otpada 13,7 milijardi eura, na zadržane zarade 3,9 milijardi, a na ostala ulaganja 6,2 milijardi.
Među zemljama ulagačima Austrija je od 1993. zadržala prvo mjesto s ukupno 6,21 milijarde eura izravnih ulaganja na kraju 2009. godine.

Preliminarni podaci HNB-a uključuju i kružna izravna ulaganja (round tripping), čiji je učinak povećanje  ulaganja u oba smjera (u Hrvatsku i inozemstvo) za isti iznos. Ta vrsta izravnih ulaganja evidentirana je u prosincu 2008. (825,7 mil. eura) i kolovozu 2009. (666,5 mil. eura), pa u skladu s time postoji učinak i na stanje izravnih ulaganja počevši s tim mjesecima, napominje se u objavi HNB-a. Banka.hr


10.travnja 2010.
Ruski AnRussTrans želi brodogradilište 3. MAJ
Ruska tvrtka koja je otkupila ponudbenu dokumentaciju za 3. maj zove se AnRussTrans i ima sjedište u Moskvi, doznaje Novi list. Riječ je o holdingu čiji je osnovni biznis organizacija željezničkog transporta.
Ruska tvrtka koja je otkupila ponudbenu dokumentaciju za 3. maj zove se AnRussTrans i ima sjedište u Moskvi, doznaje Novi list.Prema dostupnim podacima objavljenim na internetu, riječ je o holdingu koji se sastoji od šest tvrtki, a osnovni biznis vrti im se oko organizacije željezničkog transporta.U sklopu AnRussTrans djeluje i manja brodarska tvrtka Anship koja operira na Crnom moru, prevozeći željezničke vagone između ruske luke Kavkaz i ukrajinskog Krima.
Inače, u četvrtak su se sastali predstavnici sindikata i radnika 3. maja s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem i predstavili radnički plan B za riječko brodogradilište. Autori tzv. plana B, koji bi pojednostavljeno mogao glasiti "3. maj - trećemajcima", izložili su ministru njegove grube konture i dogovoreno je da i plan B dolazi ravnopravno na stol pri izradi održivog plana poslovanja 3. maja, ako ne uspije privatizacija, izjavio je novinarima nakon sastanka predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević.
Tom prilikom v. d. predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske, Vedran Dragičević rekao je kako to nije priznanje unaprijed da drugi krug privatizacije neće uspjeti te da očekuje neke ozbiljne ponude. Budući da je država priznala dug 3. maju vezano za oduzete nekretnine i pomorsko dobro, a taj dug od 3,2 milijarde kuna veći je od duga brodogradilišta koji iznosi 2,4 milijarde kuna, nakon prebijanja tog iznosa 3. maj bi mogao poslovati pozitivno, izjavio je tada jedan od autora plana B i predstavnik radnika, Nikša Moreti.banka.hr

10.travnja 2010.
Obnovljeno VCM postrojenje u Dini
Dioki završio još jednu fazu investicijskog ciklusa od sto milijuna eura
Dioki je objavio da je u članici te grupe Dina Petrokemiji danas objavljen završetak radova na postrojenju za proizvodnju vinil klorid monomera.
Radovima je obnovljeno i rekonstruirano postrojenje za proizvodnju vinil klorid monomera (VCM), čiji je rad zaustavljen 2002. godine.''Među nizom zahvata najznačajniji je rekonstrukcija procesnih peći, pri čemu je tekuće gorivo zamijenjeno plinom, kao i medija u rashladnom sustavu, što zajedno predstavlja značajan ekološki napredak'', stoji u priopćenju koje je Dioki dostavio Zagrebačkoj burzi.To postrojenje ima nominalni godišnji kapacitet od 200 tisuća tona, a u Diokiju su se pohvalili da njegov završetak predstavlja kraj drugog projekta u nizu Dininog investicijskog ciklusa vrijednog više od sto milijuna eura, koji će Dina Petrokemiji omogućiti prihod veći od 200 milijuna eura.''S obzirom na nužnost povećanja proizvodnje i izvoza, završetak ove investicije znači veliki korak, prije svega radi očuvanja radnih mjesta, te unapređenja gospodarskih aktivnosti Republike Hrvatske'', kažu u Diokiju.Ističe se i kako je projekt polazna osnova za realizaciju tzv. vinilnog lanca, koji će biti uspostavljen završetkom izgradnje postrojenja polivinil klorida (PVC), a koji u svojoj proizvodnji kao osnovnu sirovinu koristi vinil klorid monomera (VCM).business.hr

30.ožujka 2010.
Cijene stanova u Splitu pale 13,4 posto
Svi priobalni gradovi bilježe blagi rast cijena u ožujku jer je lijepo vrijeme pridonijelo optimizmu, ali značajnijeg porasta cijene kvadrata stanova neće biti.
Cijene stanova u ožujku blago su porasle u svim gradovima osim u Zagrebu, pokazali su podaci portala Crozilla.com. Cijena kvadrata stana blago je porasla i u Splitu (1,3 posto) iako taj grad bilježi najveći pad cijena od čak 13,4 posto na godišnjoj razini. Cijena splitskoga četvornog metra sada iznosi 2100 eura.
Na najdinamičnijem, zagrebačkom tržištu nekretnina cijena kvadrata stana iznosila je 1887 eura, što je 5,3 posto manje nego lani u ovo doba godine. S dolaskom lijepog vremena, tvrde u Crozzilli.com, cijene kvadrata u priobalnim gradovima blago rastu što se povezuje i s optimizmom građana da će nadolazeća turistička sezona biti uspješna.
U Puli tako cijena četvornog metra stana iznosi 1477 eura, nešto značajniju promjenu u cijeni ovaj mjesec bilježi Rijeka gdje je kvadrat stana poskupio za 1,4 posto, odnosno s 1468 eura porastao na 1477 eura. Osijek i Zadar, navode u Crozilli.com, bilježe gotovo neprimjetnu promjenu od 0,1 posto većim cijenama. Nakon duljeg razdoblja blagi rast od 0,4 posto zabilježen je u gradu čiji četvorni metar slovi za najcjenjeniji – Dubrovniku. Trenutačno cijena kvadrata u Dubrovniku iznosi 3270 eura. 
Ni u ožujku cijene stanova u popularnim zagrebačkim četvrtima ne bilježe veće promjene. I njihovi vlasnici, baš kao i ostali, nadaju se boljim vremenima i ne mijenjaju oglašavanu cijenu. Cijene zagrebačkih stanova kreću se od 1832 do 2225 eura po četvornom metru.  Kao i prošlih godina ljeto će donijeti blagi rast oglašavanih cijena. S obzirom na lošu gospodarsku situaciju, taj porast neće biti od većeg značaja niti će se cijene stanova vraćati na staro. Porast cijena bit će fiktivan, pogotovo na Jadranu, zbog dolaska stranaca. Ipak, po svemu sudeći, značajnije realizacije u prodaji neće biti, a najbolje će proći oni koji znaju pregovarati, tvrde u Crozilli.com.


30.ožujka 2010.
Hrvatska poštanska banka (HPB) izdala obveznice u iznosu od 200 milijuna kuna
U svrhu povećanja jamstvenog kapitala, Hrvatska poštanska baka (HPB) s današnjim je danom izdala obveznice nominalnog iznosa 200 milijuna kuna,
priopćeno je na Zagrebačkoj burzi.
Cjelokupno izdanje obveznica koje se uključuju u dopunski kapital I upisala je i uplatila Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Kako se navodi, uplatom ovog hibridnog instrumenta u dopunski kapital, stopa adekvatnosti kapitala HPB-a povećana je na preko 12 posto čime je zadovoljena nova zakonska regulativa o minimalnoj stopi kapitalne adekvatnosti.
Dan dospijeća izdanih obveznica je 30. tavnja 2015., a godišnja kamatna stopa iznosi 5,50 posto. Uz ispunjavanje regulatornih zahtjeva, ovim je ulaganjem osiguran nastavak stabilnog i sigurnog poslovanja banke, zaključuje se u priopćenju. pd

30.ožujka 2010.
Od danas na INA pumpama u Hrvatskoj skuplje gorivo
Na INA benzinskim pumpama u Hrvatskoj od danas cijena goriva je veća. Gorivo eurosuper 98 i super 95 od danas ima veću cijenu za 7 lipa,
super plus 98 je poskupio čak 12 lipa po litri. Dizelska goriva imaju povečanje cijene 2 lipe po litri a lloživo ulje tek 1 lipu.
Tako će od danas do naredne korekcije benzin eurosuper 98 prodavati po cijeni 8,35 Kn po litri, super 95 po cijeni 8,25 Kn po litri, a nova prodajna cijena supera plus 98 je 8,48 Kn.
Od danas do naredne korekcije prodajna cijena eurodizela je 7,70 Kn po litri, dizela 7,56 Kn , plavog dizela 4,53 kn a lož ulja 4,97 kn.
Cijena naftnih derivata korigira se jednom tjedno temeljem Pravilnika o utvrđivanju cijena naftinh derivata s tim da je maksimalno dozvoljena korekcija cijena do 3,5 %.

24.ožujka 2010.
Postaje li Hvatska izvorom dizajna za automobilsku indutstiju

U Zagrebu je održan natječaj za dizajn automobila AUTO(R) 2010.

ZAGREB:U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 21. ožujka ove godine održan je drugi po redu Natječaj dizajna automobila AUTO(R)2010.Zadatak je bio dizajnirati osobno prijevozno sredstvo za ljude starije od 60 godina uzimajući u obzir njihove želje, potrebe i mogućnosti.Natječaj je organiziran u suradnji sa studijima produkt dizajna četiri sveučilišta u Zagrebu, Beogradu i Sarajevu. Između 42 pristigla rada, prvo mjesto je osvojio Zdenko Vukoja, samouki 42-godišnji dizajner iz Lipika. Drugo mjesto osvojio je Darko Marković, student produkt dizajn Megatrend univerziteta u Beogradu,
1.nagrađeni dizajn,autor Zdenko Vukoja

a treće Damnjan Mitić, također beogradski student produkt dizajna, ali sa Univerziteta za umetnost.
Žiri je ocijenio da je " Vukojev rad ravnopravan onima profesionalnih dizajnera automobila u velikim studijima za dizajn.“Zanimljivo je kako Vukojev potencijal u Hrvatskoj nije iskorišten jer trenutno radi sasvim nešto drugo odnosno uposlen je
knjigovodstvenom servisu svoje sestre. U slobodno vrijeme razvija vlastiti sportski automobil Osa.
Autoru 1. nagrađenog dizajna pripala je nagrada petodnevni put u Pariz za dvoje Citroënom DS3, posjet Citroënovom studiju za dizajn, muzeju, galeriji C_42 i vožnju Spačekom po Parizu.

SASTAV ŽIRIJA:

  1. Maarten De Bruijn (Spyker, Silvestris) - Nizozemski dizajner i poduzetnik zaslužan za pokretanje Spykera i dizajn svih modela do 2005. kada odlazi iz tvrtke i pokreće Silvestris.
  2. Francesco Carbini (DaimlerChrysler, Moto Guzzi, Audi, Ford, BMW, MINI, Giugiaro, Yamaha, freelance) - Freelance modelar u glini sa bogatim iskustvom danas predaje na talijanskim sveučilištima
  3. Kemal Curić (Ford) - Dizajner niza interijera danas se bavi uglavnom eksterijerima.
  4. Dario Dropučić (freelance) - Dizajner iz Sv. Ivana Zeline 2009. je diplomirao dizajn vozila na Scuola Politecnica di Design u Milanu
  5. Enrico Fagone (Car & Transportation design, osnivać i glavni urednik) - Jedan od najuglednijih teoretičara dizajna automobila na svijetu.
  6. Nemanja Laličić (Stola, Honda, freelance) - Novosadski dizajner 2008. je za arapske šeike koncept Maybach Exelero pretvorio u Stolu Phalcon Coupe
  7. Marko Luković (pobjednik Peugeot Design Contest 2001., Zastava, freelance) - Pobjednik najpoznatijeg natječaja za dizajn automobila na svijetu koji se održava u organizaciji Peugeota.
  8. Giancarlo Perini (Italdesign, Car Styling, glavni urednik za Europu) Jedan od najpoznatijih svjetskih novinara specijaliziranih za dizajn automobila. 1969.-74. bio je direktor marketinga i komunikacija Italdesigna.
  9. Sebastien Stassin (Piaggio, Honda Motorcycles, KTM, Kiska) - Dizajner motocikala zaslužan za izgled ekstremnog KTM-a X-Bow.
  10. Daniel Tomičić (Scuderia Zagreb) - Magistar povijesti umjetnosti, prvi je u Hrvatksoj počeo sustavno pisati o dizajnu automobila, od 2009. organizira Auto(r), najveću konferenciju o dizajnu automobila
  11. Dragan Žegarac (Volvo, Volkswagen) - Mostarski inženjer voditelj je projekata u odjelu za dizajn Volkswagena

    www.made-in-croatia.com.hr
 
2. mjesto, autor Darko Marković 3. mjesto, autor Damnjan Mitić  

22.ožujka 2010.
Važnost HŽ-a u gospodarskom razvoju

Hrvatskoj bi transportni promet mogao donijeti zaradu kao i turizam

Da je Vlada RH još prije nekoliko godina prepoznala važnost Hrvatskih željeznica i ulagala u njihov razvoj da postanu regionalni transportni lider, nije utopija reći da bi Hrvatskoj promet mogao donijeti promet i zaradu kao i turizam
.
Kazao je to bivši predsjednik Uprave HŽ-a Marijan Drempetić na konferenciji za novinare županijske organizacije SDP-a Karlovačke županije, a na kojoj je uz predsjednika županijske organizacije Ivana Vukovića sudjelovao i saborski zastupnik i član gospodarskog savjeta SDP-a. S obzirom da smatra da aktualna Vlada RH nema niti je identificirala bilo kakav model gospodarskog razvoja i rasta bez zaduživanja i deficita, Crkvenac tvrdi da je samo drastičnom promjenom dosadašnje filozofije poslovnog upravljanja moguće postići razvojni model bez pukog zaduživanja. Neodrživa situacija u HŽ-u, na koju ukazuju posljednje sindikalno-radničke aktivnosti, Crkvencu i Drempetiću poslužila je kao zoran primjer vođenja gospodarstva bez razvojnih vizija i strategije.

- Najava ulaganja 15 milijardi kuna u infrastrukturu iz nejasnih izvora samo pokazuje da ova Vlada ne uspijeva pronaći model razvoja Hrvatske bez novih zaduženja. Od toga se na HŽ odnosi 780 milijuna kuna, a oduzmu li se od toga oko 490 milijuna dospjelih obveza, s preostalih 290  milijuna kuna neće se u HŽ-u polučiti nikakvi efekti. Da se ranije uložilo u modernizaciju HŽ-a, imali bismo Milenijski put od Jadranskih luka uz pomoć HŽ-a preko ogulinske ploče i pravac East-West važnog za Europsku uniju, ali i kao ulaz važnih gospodarstava Dalekog istoka na to tržište, te povezivanja srednjeeuropskih zemalja s Jadranom, što je njihov vitalni interes, kazao je Crkvenac.

Marijan Drempetić naglašava kako je za njegova mandata na čelu HŽ-a bio s Vladom dogovoren plan modernizacije HŽ-a bez inozemnih zaduživanja, i to po modelu preusmjeravanja trošarina od 0,60 kuna iz maloprodajne cijene benzina. Tako je trebalo biti osigurano 16,3 milijardi kuna za radikalnu modernizaciju sustava vuče na strateškim koridorima 5b prema Rijeci, te koridoru 10 od Tovarnika do Dobove, no kasnije je taj izvor preusmjeren na cestogradnju koja je stigla petu generaciju prometnica, dok se HŽ i dalje vozi po rutama otkako je uopće željeznice u ovim krajevima. U tom smislu Ivan Vuković istaknuo je kako je od pompozno najavljivanog projekta "nizinske pruge", za čije se financiranje spominjalo kohezijske fondove EU, ostala za realizaciju tek izgradnja drugoga kolosijeka na prugama između Zagreba i Karlovac i Zagreba i Križevaca.

Sadašnje sindikalne akcije Mato Crkvenac gleda pozitivno samo s aspekta konačnog ukazivanja na katastrofalno ekonomsko i sigurnosno stanje, s obzirom da se radnici ne bore ovaj puta direktno za svoja primanja. Ocjena današnjih sudionika konferencije za novinare je i to da je 6,5-godišnji sindikalni muk također odraz kupovanja socijalnog mira od strane vladajuće strukture i kasnijih Uprava HŽ-a putem sitnih ustupaka sindikalnom vodstvu, te da odgovornost uz Vladu snose upravo i te Uprave koje nisu na vrijeme i u punoj mjeri shvatile cestovni prijevoz kao konkurenciju potpomognutu sredstvima ranije predviđenim za modernizaciju HŽ-a.Mladen Volarić/ liderpress.hr

19.ožujka 2010.
Hrvatska modna revija FASHION.HR
Prikazane su kolekcije eNVy rooma, Nataše Kos, Zorana Mrvoša i Ivice Skoke, koji je od svoje revije napravio show
ZAGREB - Prva večer ovogodišnjeg Dove Fashion.hr-a ostat će upamćena po - hladnoći. Revije se održavaju na poluotvorenom prostoru trenutno “naj-in” mjesta u Zagrebu, Muzeja suvremene umjetnosti, pa su se posebno uzvanice u minicama smrzavale.

Noge zamotane dekicom
Pavičićka je doduše, nakon što su prestala škljocanja fotoaparata, ogrnula noge dekicom. Glumica Ankica Dobrić dovela je sa sobom mladu djevojku kojoj je, kada su stigle, sugerirala neka skine kaput i pokaže haljinu, ali se djevojka predomislila s obzirom na to da je haljinica bila prava ljetna. TV novinarka Ivana Nanut čitavu je večer najslobodnije pušila cigarete u prvom redu. Iz prvoga se reda prolijevao i alkohol koji je cijelom eventu podario poseban “vonj”.

Manekenke s kacigama
Svoje su kolekcije pokazali eNVy room, Nataša Kos, Zoran Mrvoš i Ivica Skoko, čija je revija jedina bila “začinjena” show programom - manekenke su nosile crne kacige, glazba je bila snažna, a styling nabrijan. Pažnju je posebno privukla Skokina crna vjenčanica

- Lani sam prodao jednu crnu vjenčanicu pa vjerujem da će se i za ovu pronaći neka mladenka. Mladenka ne mora biti u bijelom da bi bila mladenka - ustvrdio je Skoko i dodao da publici želi priuštiti i show. Time pokušava spriječiti one koji gledaju reviju da zaspu. jutarnji.hr


19.ožujka 2010.
Hektar hrena isplativiji od deset hektara pšenice
Proizvođača pšenice u Hrvatskoj je oko 80.000, a proizvodnjom uljarica i šećerne repe bavi tek oko 5000 poljoprivrednika u Podravini i Slavoniji

Smanjenje poticaja za ovu godinu za sve poljoprivredne kulture, osim u proizvodnji mlijeka, trebao bi biti dodatni poticaj poljoprivrednicima da se više okrenu proizvodima koji imaju dodanu vrijednost. To su u prvom redu šećerna repa, uljarice, cvijeće te voće i povrće.
Računica pokazuje da se na poljima hrena, uz prinos od šest tona po hektaru, može se ostvariti dobit od 40.000 kuna, ili od 8000 do 10.000 kuna po hektaru. To je gotovo deset puta više nego na hektaru pšenice, koju više nitko ne želi otkupljivati.
Uzgoj hrena, na poljima oko Ludbrega, ima bogatu tradiciju, no ona polako izumire. Ostalo je svega nekolicina proizvođača, jer uzgoj hrena od sadnje do berbe, zahtijeva težak rad, a tržište je zatrpano robom iz uvoza.

S druge strane, prošle jeseni zasijano je oko 163.000 hektara pšenice, i to unatoč višegodišnjim problemima pri otkupu te žitarice. Iako pšenice kao i kukuruza imamo viška, nije za očekivati da će se zasijati znatno manje površine ratarskim kulturama.
Domaće potrebe za pšenicom, uz prijelazne zalihe, iznose oko 600.000 tona godišnje, ili gotovo 40.000 tona mjesečno. Godišnje se pšenice proizvede ukupno oko 850.000 tona, ovisno o urodu, pa višak pšenice na domaćem tržištu iznosi blizu 250.000 tona. Proizvođača pšenice u Hrvatskoj je oko 80.000, i teško je očekivati da će oni "preko noći" promijeniti sjetve navike. Tradicija, ali i nedostatak novijih poljoprivrednih strojeva, te needuciranosti, tome su glavni razlozi. Pa se puno isplativijom proizvodnjom, primjerice, uljarica i šećerne repe, bavi tek oko 5000 poljoprivrednika u Podravini i Slavoniji, iako proizvodnju šećerne repe kreditiraju šećerane. Poznata je cijena od sjemena do repromaterijala, pa je tako organizirana proizvodnja napokon dala i rezultate. Domaći prinosi šećerne repe od 8000 tona šećera po hektaru su lani dosegnuli one od prije Domovinskog rata.

Proizvođači u pravilu imaju 72 vagona šećerne repe na 10 hektara. Za pokrivanje troškova proizvodnje potrebno pet vagona po zasijanom hektaru. Prošle godine poticaji za šećernu repu bili su 2600 kuna po hektaru, a ove su godine smanjeni na 2300 kuna. Lani je cijena šećera pala za 20 posto, a cijena sirovine na konačnu cijenu proizvoda utječe 60 posto.
Domaći proizvođači žitarica, u prvom redu pšenice s prosječnim prinosom od oko pet tona po hektaru, nisu više konkurentni ni na domaćem tržištu. Primjerice, u Mađarskoj su prosječni prinosi pšenice veći od 7,5 tona po hektaru.
S druge strane, prosječno se u posljednje tri godine proizvodilo 250.000 tona zrna uljarica (soja, suncokret, uljana repica) na 95.000 hektara. No, kako proizvodnja uljarica pokriva manje od 80 posto domaćih potreba za sirovim biljnim uljima i mastima, nužan je zaokret u proizvodnji žitarica.

Najviše se proizvodi kukuruz, a pšenice ima viška

U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj, proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. U protekle tri godine žitarica je bilo prosječno 559.000 hektara, a proizvodilo se prosječno 3,1 milijuna tona. Dominantno mjesto ima kukuruz sa 62 posto i pšenica s 27 posto. Ječam zauzima osam posto, a zob dva posto u strukturi proizvodnje žitarica. Već niz godina se proizvodi više žitarica, posebno pšenice, nego što su domaće potrebe, koje nisu veće od 100.000 hektara, pa je Hrvatska neto izvoznik žitarica, u prvom redu pšenice.




9. ožujka2010.
Zagrebačka burza: Hrvatski telekom iznad 315 kuna
Uz 29 milijuna kuna prometa, što je najviše u posljednjih 13 trgovinskih dana, Crobex je danas podignut treći dan za redom, za 0,55 posto, na 2.141,63 boda. Dionica IGH u posljednja četiri trgovinska dana već je izgubila 21 posto vrijednosti. No, od početka godine pa do 3. ožujka dionica je bila u velikom plusu, tako da je ukupni rezultat ove godine 'samo' 4,76 posto u crvenom.

Za porast je ponovno najzaslužnija dionica Hrvatskog telekoma (ZSE:HT-R-A), kojom je protrgovano 11,7 milijuna kuna, uz uzlet od 1,51 posto, što je najveći dnevni skok još od 3. veljače. Trgovalo se u nešto širem rasponu od 312 do 317 kuna, dok je ostvareni promet ipak nešto niži od zaključne cijene, za 1,72 kune. Da su se ulagači nakon šoka s građevinarima, u ovom trenutku tješe dionicama koje su uloženo do sada uvijek vraćale i kroz isplatu dividendi, pokazuje da je na drugom mjestu najlikvidnijih Ericsson Nikola Tesla, čijom se dionicom (ZSE:ERNT-R-A) u posljednjih nekoliko dana ponovno ostvaruju natprosječni prometi.više o ovome na SEEbiz.eu

9.ožujka 2010.
HBOR će u 2010. odobriti 10 milijardi kuna kredita
Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) u intervjuu magazinu Banka najavio je da će HBOR ove godine odobriti ukupno 10 milijardi kuna kredita. Taj iznos značajno premašuje kredite odobrene tijekom 2008. ili 2009. godine, čak više od 50 posto.

Poslovni rezultat HBOR-a ni lani nije pratio iznos kreditiranja, među ostalim i stoga što smo prije tri godine smanjili kamatne stope i do danas ih zadržali usprkos rastu kamata na inozemnim tržištima. Učinit ćemo sve da kamate ostanu na sadašnjoj razini, stoga poslovni rezultat HBOR-a u 2010. neće biti proporcionalan tako velikim odobrenim kreditima, a dobit će biti na razini prošle godine, kaže Kovačev.

U projekcije nisu uključene nove mjere Vlade, no one su ionako neutralne za rezultat. Uz kamatnu stopu od 3,8 posto, koliko je HBOR-ova cijena za plasmane koje odobrava u nedavno započetoj suradnji s poslovnim bankama, ne može se računati na dobit.



9. ožujka 2010.
Borovo u Sloveniji za 150 posto povećalo plasman
Tvornica kožne obuće "Borovo", koja posluje u sklopu "Borovo" d.d., predstavila je danas u okviru kolekcije jesen-zima 2010./11. godine 500 modela kožne obuće od kojih je 250 novih i 30 modela gumene i gumeno-platnene obuće.

Prema riječima glavnog direktora "Borova" Mirka Ćavare, poduzeće je na domaćem tržištu u prva dva mjeseca ove godine zadržalo prošlogodišnje pozitivne rezultate, dok je u Sloveniji plasman obuće povećan za više od 150 posto u odnosu na prošlu godinu. "Dokazujemo da možemo ostvarivati dobre rezultate i u kriznim vremenima", poručio je Ćavara."Novi modeli doveli su do 'rebrandiranja' programa 'Relax', a shvatili smo i kako je gumena čizma sve prisutnija na modnom tržištu, pa smo cjelokupnu ponudu proširili i programom 'Startas -gumena obuća'", kazao je direktor Kožne obuće "Borovo" Husnija Burić. Napomenuo je kako su novi modeli cijenom prilagođeni srednjem i nižem kupovnom staležu uz inzistiranje na poznatom brandu i dizajnu, komercijalnom i prihvatljivom većem broju kupaca. Prema podacima poduzeća, u "Borovu" se godišnje proizvede 200.000 pari kožne i 180.000 pari gumene i gumeno-platnene obuće.U 159 prodavaonica, koje čine maloprodajnu mrežu "Borova" u Hrvatskoj i Sloveniji, godišnje se proda oko 1,2 milijuna pari obuće.Liderpress.hr



15. veljače 2010.
Ulagači osluškuju kakva će biti dividenda T-HT-a
Na Zagrebačkoj su burzi prošloga tjedna vijesti iz domaćeg poslovnog sektora izazvale snažne oscilacije cijena dionica, ponajviše u građevinskom sektoru, dok će idućega tjedna u fokusu ulagača biti poslovni rezultati T-HT-a.
Crobex indeks oslabio je prošloga tjedna 0,25 posto, na 2.145 bodova, nastavivši time negativni niz drugi tjedan zaredom. Crobex10 spustio se 0,3 posto, na 1.137 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 114 milijuna kuna, što je oko 24 milijuna manje nego tjedan dana prije.



"Trgovanje na domaćem tržištu proteklog je tjedna obilježila euforija, pa neizvjesnost oko građevinskog sektora, a veću pozornost privukla je i vijest o Agrokorovoj ponudi za preuzimanje slovenskog Mercatora. Idućega tjedna očekujemo raspetljavanje priče o jamstvima domaćeg građevinskog konzorcija, a priča tjedna bit će poslovni rezultati T-HT-a", kaže Ivana Hatvalić, direktorica Službe investicijskog bankarstva Štedbanke.
Nakon euforije ulagača u utorak, po objavi da je domaći građevinski konzorcij, sastavljen od Konstruktora, IGH i Tehnike, uspio u roku dostaviti potrebna jamstva za zaključivanje posla izgradnje autoceste u Crnoj Gori, nastupila je neizvjesnost zbog medijskih napisa da je ustvari riječ tek o obećanju dostave jamstava. To je bilo dovoljno da se dio ulagača u četvrtak odluči snažnije povući iz tih dionica, a potom je i HANFA obustavila trgovanje dionicama IGH i Tehnike sve dok javnost ne bude točno obaviještena o dostavi jamstava. U međuvremenu, crnogorske su vlasti poručile da će kvalitetu dostavljenih jamstava ocijeniti do kraja veljače, a HANFA je u petak poslijepodne ponovno omogućila trgovanje tim dionicama.

Dionicom IGH prošloga je tjedna ostvaren promet od 16,6 milijuna kuna, a cijena joj je skočila 8,1 posto, na 2.950 kuna. Tijekom tjedna kretala se u rasponu od 2.660 do 3.397 kuna. Promet dionicom Tehnike dosegnuo je 3,7 milijuna kuna, a cijena joj je skočila 8,7 posto, na 1.762 kune. Tijekom tjedna kretala se u rasponu od 1.558 do 2.020 kuna. Znatnije je skočila i cijena dionice Hidroelektre niskogradnje, za više od 6 posto, na 239 kuna.
Ostalim dionicama u građevinskom sektoru cijene nisu zabilježile znatnije promjene. Tako je dionica Dalekovoda tjedan zaključila bez promjene cijene, na 346 kuna, a Ingre s minusom od 0,15 posto, na 39,7 kuna. Nešto veću od uobičajene pozornosti ulagača prošloga su tjedna privukle dionice tvrtki iz sastava Agrokora, i to zbog vijesti da je taj koncern dao najbolju ponudu za kupnju 36 posto udjela u slovenskom trgovačkom lancu Mercator.
"Doduše, taj je posao još daleko od realizacije, no ovo su prve ohrabrujuće vijesti o daljnjim ulaganjima Agrokora i širenju njegovih tržišta", kaže Hatvalić. Prema pisanju slovenskih medija, Agrokor je navodno ponudio 195 eura po dionici Mercatora. No, većina slovenskih banaka, vlasnica tog udjela, pristiglih osam neobvezujućih ponuda ocijenila je slabima, pa je u petak poručeno da bi se moglo odustati od prodaje Mercatora. Konačna bi odluka mogla biti donesena za dva mjeseca.
Od kompanija iz sastava Agrokora, najveći skok cijene prošloga je tjedna ostvarila dionica Konzuma, i to za 9 posto, na 180 kuna. Veći rast cijene ostvarila je i dionica Belja, za 3,8 posto, na 92,98 kuna, dok je dionica Leda poskupila 2,7 posto, na 6.845 kuna. No, prometi tim dionicama nisu premašili milijun kuna.

U očekivanju prijedloga dividende T-HT-a
U najvećem fokusu investitora i nadalje je dionica T-HT-a, kojom je protekloga tjedna ostvareno gotovo 42 milijuna kuna prometa. Pritom joj je cijena ojačala blagih 0,11 posto, na 301,99 kuna.
"Iako je protekloga tjedna bilo izleta cijene dionice T-HT-a ispod 300 kuna, tjedan je zaključila iznad te psihološke razine, vjerojatno u očekivanju prijedloga isplate dividende. Procjenjujemo da bi dividenda mogla biti u iznosu kao i proteklih godina, dakle blizu 30 kuna, što bi bilo oko 10 posto dividendnog prinosa. No, s obzirom na očekivanje nešto niže lanjske dobiti, moguće je da bude i oko 25, 26 kuna, što bi također bilo prihvatljivo, jer među likvidnijim dionicama rijetko koja daje i približno tako visok prinos", navodi Hatvalić.
Objava poslovnih rezultata za posljednji lanjski kvartal i cijelu prošlu godinu T-HT-a najavljena je za utorak. U međuvremenu, analitičari Raiffeisen Centrobanka snizili su preporuku za dionice T-HT-a s "držati" na "smanjiti". Ciljanu cijenu na 12-mjesečnoj razini procjenjuju na 299 kuna, dok dividendu za prošlu godinu procjenjuju u visini od 26 kuna. Procjenjuju da će kompanija izvijestiti o 7,3 posto nižim prihodima u zadnjem lanjskom tromjesečju.
Kako ističu iz Raiffeisen Centrobanka, ta je dionica prošle godine bila znatno bolja od ostalih vrijednosnica konkurentskih kompanija u regiji srednje i istočne Europe, no ova godina neće biti tako jednostavna za tu dionicu zbog posebnog poreza od šest posto na mobilne usluge, te gotovo zasićeno tržište mobilne telefonije.
Analitičari Erste banke, pak, povećali su ciljanu cijenu dionice T-HT-a s 300 na 310 kuna, no istodobno su smanjili preporuku za dionicu s 'akumuliraj' na 'drži', jer se cijena dionice kreće u rasponu od 0 do plus 10 posto u odnosu na ciljanu cijenu. Analitičari Erste banke očekuju pad prihoda T-HT-a u četvrtom lanjskom kvartalu za 7,5 posto na godišnjoj razini zbog recesije, koja navodi potrošače na manje korištenje telekom usluga, a i izaziva veću osjetljivost na cijene. U tom kvartalu očekuju i pad EBITDA-e T-HT-a za 19,6 posto u odnosu na isto tromjesečje 2008. godine.
U ponedjeljak bi Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao objaviti podatke o broju nezaposlenih u siječnju. Prošloga su tjedna buru izazvali neslužbeni podaci prema kojima je u tom mjesecu bez posla ostalo više od 17.000 radnika, a broj nezaposlenih dosegnuo oko 309.000. Ako se neslužbeni podaci iz medija slažu s brojkama HZZ-a, to će predstavljati ubrzanje rasta nezaposlenosti, s obzirom da je u prosincu bez posla ostalo oko 8.600 radnika. To bi ujedno bio i veći skok nezaposlenosti nego što se očekivalo.
Šest makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjivalo je da je u prvom ovogodišnjem mjesecu bez posla ostalo između 8.000 i 17.000 radnika. U prosjeku, očekivali su rast broja nezaposlenih za 10.800. S obzirom na to, očekuje se i snažan skok stope nezaposlenosti.
U anketi Hine šest makroekonomista procjenjuje da je u siječnju stopa nezaposlenosti dosegnula između 17 i 17,5 posto. U prosjeku, očekuju da će iznositi 17,3 posto, dok je u prosincu prošle godine dosegnula 16,7 posto, najvišu razinu od početka 2007. godine. Podatak o stopi nezaposlenosti Državni zavod za statistiku objavit će u drugoj polovici ovoga mjeseca.
Liderpress


8. veljače 2010.
Ulazak u EU mogao bi 'odnijeti' svaki dr.ugi vinograd
Svi vinogradi moraju imati riješene imovinskopravne odnose, ali i biti registrirani kao vinogradi, što većinom nije slučaj. Od ukupno 33 tisuće hektara vinogradarskih površina domaći bi vinogradari ulaskom Hrvatske u EU mogli ostati barem bez pola njih.
Prema Pravilniku o vinogradarstvu i vinarstvu svi vinogradi u Hrvatskoj moraju imati riješene imovinskopravne odnose, ali i biti registrirani kao vinogradi.
To znači da EU neće priznati vinograd za koji u katastru stoji da je, primjerice, pašnjak, pa će proizvođači vina imati velikih teškoća kako objasniti količinu proizvedenog vina u nerazmjeru s priznatim površinama. Primjerice, tvrtka Feravino iz Feričanca, u vlasništvu Nexe grupe, ima 150 hektara vinograda, a samo je 50 hektara registrirano kao vinograd. - Imamo dio koji se nekad vodio kao šuma, a na kojem su sada vinogradi. Mnogo toga već smo odradili u skladu s Pravilnikom, ali pred nama je još golem posao - kaže Dražen Horvatek iz Imovinskopravne službe u Nexe grupi.

U istoj su situaciji i druge tvrtke u Hrvatskoj, a i mali proizvođači grožđa, pogotovo oni koji su se relativno nedavno počeli baviti tim poslom te su kupili zemlju, a još je nisu registrirali kao vinograd. No kao što kažu u Ministarstvu poljoprivrede, ‘vlasništvo jest neotuđivo, ali i obvezuje’, što znači da sami moraju podnijeti zahtjev, a ne čekati da država za njih to učini. Za to je potrebno pokrenuti postupak za promjenu poljoprivredne kulture u lokalnom uredu za katastar, čije rješavanje je donedavno trajalo oko šest mjeseci, da bi u posljednje vrijeme ta procedura bila ubrzana. Doduše, tvrtke i ozbiljniji proizvođači toga su svjesni, ali, čini se, postoji realna opasnost da neće stići riješiti pitanje svih površina. - Bit će teško, ali ja sam gotovo siguran da ćemo u Ferovinu ipak uspjeti riješiti taj problem do ulaska u EU - optimistično je rekao Horvatek. No s obzirom na to da se u Hrvatskoj zemljišne knjige nisu rješavale još od vremena Franje Josipa, takva bi neažurnost mogla doći na naplatu u trenutku kad uđemo u Europsku uniju. (E. F.) Liderpress

 

5. veljače 2010.
U prodaju 59 posto dionica Uljanika, radnicima 25 posto
Hrvatska vlada odlučila je danas o raspisivanju natječaja za prodaju 59,25 posto dionica pulskog Uljanika po početnoj cijeni od 397,49 milijuna kuna, dok će posebnom odlukom regulirati prodaju 25 posto dionica pod posebnim uvjetima radnicima Uljanika.


Nakon što je prošli tjedan donijela odluku o raspisivanju natječaja za privatizaciju pet hrvatskih brodogradilišta, vlada je danas odluku donijela i za Uljanik.To je, kaže ministar gospodarstva Đuro Popijač, u skladu s najavama s prošlotjedne sjednice i provedenih konzultacija oko pristiglih inicijativa. Prema odluci, Vlada će u postupku javnog prikupljanja ponuda prodati 1.324.960 dionica, ili 59,25 posto dionica Uljanika, a prodavat će se po nominalnoj vrijednosti dionica, odnosno po početnoj cijeni od 397,49 milijuna kuna.
Odlukom je precizirano i da će vlada donijeti posebnu odluku o prodaji dionica radnicima Uljanika pod posebnim uvjetima i to za ukupno 559.064 dionice, ili 25 posto dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju.Natječaj za Uljanik, kao i za ostala brodogradilišta, bit će raspisan do 15. veljače, a rok za podnošenje ponuda bit će 60 dana od dana objave javnog poziva.
Vlada je prošli tjedan odlučila o raspisivanju natječaja za privatizaciju pod posebnim uvjetima, za jednu kunu, većinskih udjela u četiri brodogradilišta - 95,24 posto Brodotrogira, 99,54 posto Kraljevice, 83,32 posto riječkog 3. maja i 99,78 posto Brodograđevne industrije Split.Brodosplitu je vlada preporučila da do 15. veljače raspiše natječaj za prodaju jednog, stopostotnog udjela u Brodosplitu - Brodogradilište specijalnih objekata, i to po nominalnoj cijeni od 18,16 milijuna kuna. Liderpress


3. veljače 2010.
Dalekovod: Novi ugovori u Estoniji, Francuskoj i Švedskoj
Dalekovod je sklopio ugovore o izgradnji dalekovoda i isporuci opreme u Estoniji i Francuskoj vrijedne ukupno 1,5 milijuna eura, a u Švedskoj priprema montažu dalekovoda prema ranijem ugovoru vrijednom 18 milijuna švedskih kruna, izvijestila je ta tvrtka na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

U Estoniji je na međunarodnom nadmetanja za izgradnju dalekovoda Balti - Pussi, posao dobila tvrtka Empower koja je nakon prikupljanja ponuda isporuku ovjesne opreme dodijelila Dalekovodu. Ukupna vrijednost opreme je oko 300.000 eura, a rokovi isporuke podijeljenene u dva dijela su travanj odnosno svibanj ove godine.Dalekovod i tvrtka Sicamex group-Dervaux iz Francuske izabrani su na međunarodnom nadmetanja u Francuskoj za nabavku ovjesne opreme za dalekovod Contentin - Maine. Ugovor je nastavak suradnje Dalekovoda s Francuskom elektroprivredom kojoj Dalekovod isporučuje dijelove ovjesne opreme, kaže se u obavijesti. Vrijednost ovjesne opreme koju će Dalekovod isporučiti je 1,2 milijuna eura.U Švedskoj, u kojoj je već prisutna u dijelu proizvodnog asortimana ovjesnog i spojnog materijala za dalekovode, zagrebačka tvrtka priprema elektromontažne radove na dijelu trase dalekovoda Dannebo - Finnböle. Izvođenje radova, uz pripremu ove zime, bit će tijekom ljeta ove godine.

To je relativno mali ugovor, vrijednosti oko 18 milijuna švedskih kruna ili 12,9 milijuna kuna, ali predstavlja značajan iskorak za Dalekovod, kaže se u obavijesti.Kako navode iz Dalekovoda, paralelno s procesom pretkvalifikacije za izgradnju elektroenergetskih objekata u Norveškoj (2004. godine), započet je proces pretkvalifikacije za izgradnju elektroenergetskih objekata u Švedskoj.Značajan pozitivan impuls tom projektu, kažu u Dalekovodu, došao je najavom hrvatske Vlade za raspisivanje natječaja za kupovinu vojnih zrakoplova, uz uvjet offset programa.Švedska tvrtka SAAB, naime, uključila je Dalekovod u svoj prijedlog programa i omogućila kontakte u državnom operatoru prijenosnog sustava Svenska Kraftnat, koji su bitno ubrzali proces kvalifikacije te omogućili sudjelovanje na javnim nadmetanjima, kaže se u obavijesti. Liderpress


3. veljače 2010.
Dalekovod: Novi ugovori u Estoniji, Francuskoj i Švedskoj
Dalekovod je sklopio ugovore o izgradnji dalekovoda i isporuci opreme u Estoniji i Francuskoj vrijedne ukupno 1,5 milijuna eura, a u Švedskoj priprema montažu dalekovoda prema ranijem ugovoru vrijednom 18 milijuna švedskih kruna, izvijestila je ta tvrtka na internetskim stranicama Zagrebačke burze.

U Estoniji je na međunarodnom nadmetanja za izgradnju dalekovoda Balti - Pussi, posao dobila tvrtka Empower koja je nakon prikupljanja ponuda isporuku ovjesne opreme dodijelila Dalekovodu. Ukupna vrijednost opreme je oko 300.000 eura, a rokovi isporuke podijeljenene u dva dijela su travanj odnosno svibanj ove godine.Dalekovod i tvrtka Sicamex group-Dervaux iz Francuske izabrani su na međunarodnom nadmetanja u Francuskoj za nabavku ovjesne opreme za dalekovod Contentin - Maine. Ugovor je nastavak suradnje Dalekovoda s Francuskom elektroprivredom kojoj Dalekovod isporučuje dijelove ovjesne opreme, kaže se u obavijesti. Vrijednost ovjesne opreme koju će Dalekovod isporučiti je 1,2 milijuna eura.U Švedskoj, u kojoj je već prisutna u dijelu proizvodnog asortimana ovjesnog i spojnog materijala za dalekovode, zagrebačka tvrtka priprema elektromontažne radove na dijelu trase dalekovoda Dannebo - Finnböle. Izvođenje radova, uz pripremu ove zime, bit će tijekom ljeta ove godine.

To je relativno mali ugovor, vrijednosti oko 18 milijuna švedskih kruna ili 12,9 milijuna kuna, ali predstavlja značajan iskorak za Dalekovod, kaže se u obavijesti.Kako navode iz Dalekovoda, paralelno s procesom pretkvalifikacije za izgradnju elektroenergetskih objekata u Norveškoj (2004. godine), započet je proces pretkvalifikacije za izgradnju elektroenergetskih objekata u Švedskoj.Značajan pozitivan impuls tom projektu, kažu u Dalekovodu, došao je najavom hrvatske Vlade za raspisivanje natječaja za kupovinu vojnih zrakoplova, uz uvjet offset programa.Švedska tvrtka SAAB, naime, uključila je Dalekovod u svoj prijedlog programa i omogućila kontakte u državnom operatoru prijenosnog sustava Svenska Kraftnat, koji su bitno ubrzali proces kvalifikacije te omogućili sudjelovanje na javnim nadmetanjima, kaže se u obavijesti. Liderpress

Iz proračuna 65 milijuna kuna za potporu drvnoj industriji
Vlada će predložiti Hrvatskim šumama da i dalje svojim mjerama pomažu drvnoj industriji, a ta nastojanja, kao i provedba natječaja za potporu drvnoj industriji za što će Vlada u proračunu izdvojiti 65 milijuna kuna, trebali bi poboljšati likvidnost, omogućiti razvoj novih programa i proizvoda te povećati konkurentnost i izvoz finalnih proizvoda hrvatske drvoprerađivačke industrije, ističe se u priopćenju Vladina Ureda za odnose s javnošću nakon današnjeg sastanka predsjednice Vlade Jadranke Kosor s predstavnicima Hrvatskih šuma i drvoprerađivačke industrije

Premijerka Kosor u Banskim se dvorima sastala s predstavnicima Hrvatskih šuma i udruga drvoprerađivačke industrije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a razgovaralo se o utjecaju globalne krize na šumarski i drvoprerađivački sektor. Kako se navodi u priopćenju, premijerka Kosor je ukazala na značaj međusobne suradnje Hrvatskih šuma i drvne industrije u prevladavanju složenih uvjeta poslovanja i posebice očuvanja zaposlenosti i radnih mjesta u domaćoj šumarskoj i drvoprerađivačkoj industriji.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Darko Vuletić izvijestio je predsjednicu Vlade o trenutnom stanju u šumarstvu te istaknuo kako će unatoč krizi i otežanim gospodarskim uvjetima Hrvatske šume 2009. poslovnu godinu završiti s pozitivnim poslovnim rezultatom. Međutim, vrlo su izraženi problemi konkurentnosti na stranim tržištima i visoke nelikvidnosti u drvoprerađivačkoj industriji pa se oni odražavaju i u poslovanju Hrvatskih šuma. Problemi s nelikvidnošću doveli su do toga da je u većem dijelu drvne industrije otežana isporuka roba s obzirom na nemogućnost plaćanja i redovnog podmirenja obveza.

U raspravi je zaključeno da će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskim šumama da i dalje svojim mjerama pomažu drvnoj industriji uz njihovu obvezu osiguranja davanja čvrstih jamstava za podmirenje dospjelih i novih obveza.Rezultati tih nastojanja, kao i provedba natječaja za potporu drvnoj industriji za što će ove godine Vlada RH u proračunu izdvojiti 65 milijuna kuna, trebali bi poboljšati likvidnost, omogućiti razvoj novih programa i proizvoda te povećati konkurentnost i izvoz finalnih proizvoda hrvatske drvoprerađivačke industrije. Naime, hrvatska drvoprerađivačka industrija je unatoč teškoćama u prošloj godini na strana tržišta izvezla roba vrijednih oko 755 milijuna američkih dolara, pri čemu je ostvareno stotinjak milijuna američkih dolara suficita u robnoj razmjeni. liderpress.hr


19. veljače 2010.
U petak prva aukcija HBOR-a za kreditne kvote
Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) 19. veljače, održat će prvu aukciju za model A, odnosno za model u kojemu država sudjeluje u sufinanciranju kreditnih plasmana banaka, a kreditna kvota HBOR-a za tu aukciju je 200 milijuna kuna.Kako HBOR u kreditima namijenjenim programu kreditiranja obrtnih sredstava sudjeluje sa 40 posto, a banke sa 60 posto, na kreditnu kvotu od 200 milijuna kuna treba pripisati i 300 milijuna kuna banaka, pa bi ukupni kreditni potencijal na koji bi nakon prve aukcije mogli računati poduzetnici bio 500 milijuna kuna.

Prema HBOR-ovu pozivu za prvu aukciju ona će se održati od 9 do 14 sati tijekom kojih banke elektronskom poštom HBOR-u šalju šifrirane ponude, a od 14 do 15 sati šifre za njihovo otvaranje. Ponuda banaka mora sadržavati iznos kvote kredita za koji se natječu i podatak o kamatnoj marži. Prva aukcija HBOR-a odnosi se samo na kredite s ročnošću od tri godine, a prednost u dobivanju kvote kredita imat će banka koja ponudi nižu maržu.HBOR svoj 40 postotni udio u kreditu plasira po kamatnoj stopi 3,8 posto, a kolika će biti konačna kamata za poduzetnike ovisit će o stopi koju će za svoj 60-postotni udio ponuditi banke. Nakon aukcije, HBOR ima rok od tri radna dana da izabere najbolje ponude, a koliko će proći od objave rezultata do dobivanja kredita isključivo ovisi o poduzetnicima i poslovnim bankama.Ako poduzetnici i banke imaju spremne programe praktično u roku 20-25 dana poduzetnici mogu dobiti kredit, ističu iz Ministarstva financija. Najviši iznos kredita koji se poduzetnicima može odobriti je 80 milijuna kuna, a krediti su namijenjeni financiranju obrtnih sredstava. Najviše do 20 posto kredita poduzetnici će moći koristiti za otplatu obveza prema bankama, a dio će, načelno je dogovoreno također do 20 posto kredita, moći koristiti i za podmirenje svojih obveza prema državi. Korisnici kredita mogu biti svi poduzetnici koji imaju potencijala za održivi razvoj, trgovačka društva, obrtnici i drugi poduzetnici koji su registrirani i obavljaju djelatnost u Hrvatskoj, neovisno jesu li mali, srednji ili veliki, a koji su u poteškoće zapali nakon 1. srpnja 2008.Naime, u skladu i s direktivama EU korisnici neće moći biti poduzetnici koji su u poteškoćama bili na dan 30. lipnja 2008. godine, potom poduzetnici koji nemaju regulirani dug prema državi, kao i poduzetnici koji se bave djelatnostima točenja pića, kladioničarstva, kockanja i slično. Sredstva HBOR-a za kreditiranje u modelu A u ukupnom iznosu od dvije milijarde kuna pribavljena su ranijim dogovorom Vlade, Hrvatske narodne banke, HBOR-a i poslovnih banaka. Središnja je banka, naime, početkom veljače smanjila stopu obvezne pričuve sa 14 na 13 posto i time bankama oslobodila oko 2,9 milijardi kuna dodatne likvidnosti. Banke su HBOR-u usmjerile dvije milijarde kuna i to u obliku klupskog kredita u kojemu, kažu u HBOR-u, sudjeluje sedam vodećih mandatiranih aranžera (Erste&Steiermaerkische banka, Hrvatska poštanska banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Privredna banka Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Societe Generale - Splitska banka i Zagrebačka banka).Ostale banke, dodaju u HBOR-u, uključuju se u ovaj kredit kupnjom dijela udjela vodećih mandatiranih aranžera, a cjelokupni proces provodi se putem PBZ-a, agenta ovog kredita. Uvjeti klupskog kredita su rok od tri godine i kamatna stopa tri posto. Mjere Vlade za gospodarski oporavak i razvitak, uz model A i sudjelovanje države u sufinanciranju kredita, u modelu B predviđaju jamstveni fond u kojem država sudjeluje u pokriću dijela rizika kreditnih plasmana banaka. Prve aukcije za te jamstvene kvote najavljena je za desetak dana. (H)Liderpress




17. veljače 2010.
Šuker: Prvi krediti mogli bi biti odobreni već za 20-ak dana
Nakon prve aukcije za kredite, u petak, očekujemo novu dozu optimizma, izjavio je ministar Ivan Šuker predstavljajući novinarima detalje mjera pomoći modelima A i B. U petak će, naime, HBOR i poslovne banke zajedno (prema omjeru 40:60 posto) licitirati s ukupno 500 milijuna kuna.

S koliko će se kredita natjecati pojedina banka znat će se tri dana poslije aukcije, nakon što HBOR obradi sve ponude. Glavni će kriterij odabira biti visina kamatne stope koja bi se mogla kretati između 5,12 i 5,72 posto (to je prosječna, ponderirana kamata HBOR-a i poslovnih banaka ako bi banke kreditirale uz kamate od 6, odnosno 7 posto). U roku deset dana HBOR će sa bankama, koje su se na aukciji izborile za svoj dio kvote, sklopiti Ugovor, a u roku 45 dana banka je dužna HBOR-u dostaviti prijedloge kreditnih plasmana. No to ne znači da toliko treba čekati do prve dodjele kredita, jer banke i u tom vremenu mogu dostavljati pojedinačne prijedloge plasmana, pa bi prvi krediti mogli biti odobreni već za 20-ak dana, pojašnjava ministar Šuker.

U tom su kreditnom dijelu HBOR i banke podijelile rizik u omjeru 40:40 posto kako bi se i poslovne banke potaknule da licitiraju sa što povoljnijim kamatama. Dogovoreno je da preostalih 20 posto poduzeće može iskoristiti za reprogram ranije odobrenih kredita. Više od toga banke bi, kaže Šuker, mogle iskoristiti za čišćenje vlastitih kreditnih portfelja, a to nije cilj ovih mjera pomoći. Načelno je dogovoreno i to da se dodatnih (najviše) 20 posto može se iskoristiti za plaćanje obveza državi, što znači da se 60 posto od mogućih 500 milijuna kuna s prve aukcije može iskoristiti za financiranje obrtnih sredstava. I to najviše do 80 milijuna kuna po projektu. Krediti će biti u kunama, s počekom od 12 mjeseci i rokom otplate do tri godine, uključujući i poček.

Odobravanje jamstava prema modelu B počet će desetak dana nakon prve aukcije kredita. U jamstvenom je fondu 2 milijarde kuna, namijenjenih odobravanju jamstava između 25 i 50 posto iznosa kredita kako bi se banke potaknulo na 'labavije' uvjete kreditiranja. No kako se očekuje da neće svi poduzetnici dobiti 50 posto jamstava ministar očekuje da bi po tom programu moglo biti plasirano 5 do 6 milijardi kuna. Jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 60 milijuna kuna, odnosno ne više od 50 posto glavnice kredita. Krediti se po tom modelu odobravaju na rok od 3 do 10 godina (uz valutnu klauzulu), s obzirom na to da se najmanje 70 posto kredita mora uzeti za financiranje investicija, ostatak za obrtna sredstva i reprogram dugova. Ministar Šuker se nada da će te mjere spustiti broj nezaposlenih ispod 300 tisuća, no zasad, kaže, nisu stvoreni uvjeti za ukidanje kriznog poreza. (Gordana Gelenčer)Liderpress

16. veljače 2010.
U siječnju u Hrvatskoj 309.562 nezaposlenih
Krajem siječnja u HZZ-u su evidentirane 309.562 nezaposlene osobe, odnosno 18.017 osoba (6,2 %) više nego prethodni mjesec, a 55.271 osoba (21,7 %) više nego u siječnju 2009. godine.Od ukupnoga broja nezaposlenih u siječnju 2010. bile su 172.173 žene, s udjelom od 55,6 % naspram 44,4 % nezaposlenih muškaraca
Broj nezaposlenih žena povećao se 4,2 % u usporedbi s prethodnim mjesecom, a 10,1 % uspoređujući s istim mjesecom prethodne godine. Istodobno, smanjio se udio žena u evidentiranoj nezaposlenosti za 5,9 postotnih bodova (od 61,5 % u siječnju 2009. na 55,6 % u siječnju 2010. godine). U evidentiranoj nezaposlenosti prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je u siječnju 2010. bilo 106.808 ili 34,5 %. Potom slijede osobe s četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom (84.360 ili 27,3 %), osobe sa završenom osnovnom školom (74.044 ili 23,9 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (18.945 ili 6,1 %). Najmanje je nezaposlenih osoba sa završenim visokoškolskim obrazovanjem, i to: s fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom 14.076 ili 4,5 % te s prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem 11.329 ili 3,7 %.
Gledano prema dobi, mlade osobe do 29 godina čine 32,3 % ukupne registrirane nezaposlenosti (99.941 osoba), osobe srednje radne dobi od 30 do 49 godina 41,5 % (128.403 osobe), a osobe od 50 i više godina 26,2 % (81.218 osoba). Uspoređujući s istim razdobljem prethodne godine nezaposlenost je porasla u svim dobnim skupinama, a najviše u onima od 25 do 29 godina (33,8 %) te od 30 do 34 godine (31,1%). Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba u siječnju 2010. imala je Splitsko-dalmatinska županija (38.663 ili 12,5 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj) te Grad Zagreb (35.868 ili 11,6 %) i Osječko-baranjska županija (33.426 ili 10,8 %), a najmanji je broj nezaposlenih zabilježen u Ličko-senjskoj županiji (3.609 ili 1,2 %). U odnosu na isti mjesec prethodne godine evidentirana je nezaposlenost povećana u svim županijama, a najveće povećanje zabilježeno je u Krapinsko-zagorskoj (42,9 %), Istarskoj (39,6 %) i Zagrebačkoj županiji (39,0 %).
U siječnju 2010. u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 31.490 osoba (23,7 % više nego prethodnoga mjeseca, te 19,2 % više nego u siječnju 2009. godine). Među novoprijavljenim osobama bilo je 3.358 ili 10,7 % onih koji prvi puta traže zaposlenje te 28.132 ili 89,3 % osoba s radnim iskustvom. Najviše je novoprijavljenih osoba pristiglo iz djelatnosti: trgovine na veliko i malo (5.125 ili 18,2 %), prerađivačke industrije (4.881 ili 17,4 %), građevinarstva (4.877 ili 17,3 %) te djelatnost, stoji u priopćenju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Liderpress

12.veljače 2010.
Stopa inflacije u siječnju 1,1 posto

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, u siječnju je ponovno usporen trend rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini. Tako je stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u siječnju iznosila 1,1% u usporedbi s istim mjesecom 2009. Njihov manji rast nego u prosincu posljedica je baznog učinka. Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, kategorija alkoholna pića i duhan zabilježila je najviši godišnji rast cijena (8,5%) i to prije svega zahvaljujući rastu cijene duhana od 11,9%, a slijedi kategorija stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva (5,2%). U potonjoj kategoriji treba istaknuti rast cijena plina od 18,7% i tekućih goriva od 19,2% u odnosu na siječanj 2009.

Snažan rast cijena tekućih goriva posljedica je izuzetno niskih cijena sirove nafte u siječnju 2009. zbog čega je cijena tekućih goriva u Hrvatskoj u siječnju prošle godine bila između 1 i 2 kune manja nego u siječnju ove godine. Na godišnjoj razini jedino su kategorije odjeća i obuća te prehrana i bezalkoholna pića zabilježile pad, i to 4,8%, odnosno 2,6%. Niže cijene u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića (koja u strukturi potrošačke košarice čini 31,3%) i dalje su posljedica nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju kroz brojne akcije smanjenja cijena prehrambenih proizvoda i preuzimanja troška povećanog fiskalnog nameta.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u usporedbi s prosincem prosječno su porasle 0,5%. Očekivano, najviši doprinos je došao od rasta cijena u kategoriji stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva (2,8%). Jedina kategorija koja je na mjesečnoj razini ostvarila pad cijena je odjeća i obuća, i to za 7,1%, što je posljedica uobičajenih sezonskih sniženja.

Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nije uzrokovalo snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu su prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena. U narednom razdoblju očekuje se da će najavljeni rast cijena električne energije utjecati na intenziviranje inflatornih pritisaka. Naime, izravan utjecaj povećanja cijena eklektične energije osjetit će se u razmjerno snažnom porastu troškova za stanovanje i komunalnih usluga koje u košarici potrošačkih cijena sudjeluju s oko 15%. Nadalje, moguće je očekivati poskupljenje drugih dobara i usluga za osobnu potrošnju kao reakcija na povećane ulazne troškove kod proizvođača. Općenito su najosjetljiviji sektori na povećanje cijena energije su prijevoz, skladištenje i veze, hoteli i restorani, rudarstvo i vađenje te prerađivačka industrija.

Međutim, treba napomenuti da je najavljeno poskupljenje očekivano obzirom da je sirovina za proizvodnju električne energije u Hrvatskoj u velikoj mjeri plin čije je poskupljene utjecalo i na posljednju odluku o povećanju cijene energije. Osim toga, administrativno određene cijene (poput eklektične energije) u RH moraju se u procesu približavanja EU prilagoditi tržišnim uvjetima što znači neminovno rast cijena budući da je cijena energije u Hrvatskoj znatno niža u usporedbi s prosjekom EU. limun.hr

11. veljače 2010.
Sporazum Agrokor Vina, Akademije vina, 'Ter Duinena' i AC Winesa
Hrvatskim vinima otvorena vrata belgijskog tržišta
Tvrtka Agrokor Vina u utorak je s Akademijom vina, sommelierskom školom 'Ter Duinen' iz Belgije i AC Wines, uvoznikom i distributerom hrvatskih vina za područje Beneluxa potipisala sporazum o suradnji.

Na potpisivanju sporazuma te predstavljanju izabranih hrvatskih vina, uz same potpisnike te Antonija Garciju, atašea (economic and commercial attaché) belgijske Vlade, gostovalo je oko 20 sommeliera iz Belgije.Škola "TER DUINEN" najstarija je i najpoznatija škola sommeliera na području Beneluxa. Većina šefova vrhunskih restorana na području Beneluxa završili su upravo spomenutu školu, a za njezinu prepoznatljivost u cijelom svijetu zaslužan je dugogodišnji servis koji obavlja za belgijsku kraljevsku obitelj. Akademija vina ovom suradnjom otvara nova vrata hrvatskim vinima u Belgiji, državi koja je u svijetu najpoznatija destinacija za lansiranje novih vina. Sporazum su potpisali Đuro Horvat , direktor Agrokor vina, Lothior Frans, predstavnik škole Ter Duinen i Kristofer de Sterck, izvršni direktor AC Wines. Liderpress


4. veljače 2010.
Prerađivačka industrija: U devet mjeseci pad bruto dobiti za 20,1 posto
Poduzetnici u prerađivačkoj industriji u tom su periodu ostvarili 96,9 milijardi kuna ukupnog prihoda
Hrvatski poduzetnici u prerađivačkoj industriji u prošloj su godini poslovali u najtežim uvjetima u posljednjih deset godina, a podaci o poslovanju u prvih devet mjeseci pokazuju da su im ukupni prihodi pali za 10,3 posto, ukupni rashodi za 9,8 posto, pa je i bruto dobit smanjena za 20,1 posto, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).



Po tim podacima, u prerađivačkoj je industriji u devet mjeseci prošle godine poslovalo 10.643 poduzetnika obveznika poreza na dobit, što je 4,4 posto manje nego u istom razdoblju 2008. kada ih je bilo 11.135.
Poduzetnici u prerađivačkoj industriji u prva su tri kvartala prošle godine ostvarili 96,9 milijardi kuna ukupnog prihoda, što je 11,1 milijardu kuna, ili 10,3 posto manje nego u devet mjeseci 2008. godine.
Ukupni su pak rashodi smanjeni za nešto više od deset milijardi kuna, odnosno za 9,8 posto, na 92,5 milijardi kuna.
Poduzetnici u prerađivačkoj industriji ostvarili su bruto dobit (višak prihoda nad rashodima) od 4,3 milijardi kuna, što je, prema 5,4 milijarde kuna iz prvih devet mjeseci 2008. godine, smanjenje za 20,1 posto, odnosno za 1,1 milijardu kuna.
Kako ističu iz Fine, ne posluju svi poduzetnici s pozitivnim financijskim rezultatima.
Od 10.643 poduzetnika prerađivačke industrije, njih 6.514 (61,2 posto) poslovalo je s bruto dobiti, odnosno imalo je višak prihoda nad rashodima, dok je njih 4.129 (38,8 posto) imalo je bruto gubitak.
Ti podaci pokazuju da je, u odnosu prema proteklim razdobljima, porastao broj poduzetnika koji u otežanim uvjetima poslovanja nisu uspjeli uspješno poslovati i ostvariti veće prihode od rashoda, ističu iz Fine.
Statistika Fine također pokazuje da je u tvrtkama prerađivačke industrije u devet mjeseci prošle godine zaposlenost smanjena za 5,1 posto (na temelju broja zaposlenih prema satima rada), dok su povećane prosječne mjesečne neto plaće, nominalno za 3,2 posto.
Zaposlenih kod poduzetnika u prerađivačkoj industriji obveznika poreza na dobit bilo je 238.451, što je 12.910 zaposlenih manje nego u devet mjeseci 2008. godine.
Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u prerađivačkoj industriji iznosila je 4.364 kune, što je nominalni rast za 3,2 posto, a zbog rasta potrošačkih cijena od 2,9 posto, realni rast za 0,2 posto. (Suvremena.hr)

25. siječnja 2010.
Prerađivači najbrže otpuštaju, trgovci najbrže zapošljavaju
Radnici u prerađivačkoj industriji, trgovini, djelatnosti pružanja smještaja i usluga hrane, te građevinarstvu najbrže ostaju bez posla, ali poslodavci u tim djelatnostima najviše i zapošljavaju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, piše Novi list, prošle godine u evidenciju nezaposlenih prijavilo se 45.290 radnika koji su bez posla ostali u prerađivačkoj industriji.
Premda statističkih podataka o tome koliko radnika koji izgube posao i u kojem roku pronađu novi i u kojoj djelatnosti, nema, zasigurno je dio otpuštenih radnika posao ponovo našao u prerađivačkoj industriji. No, radnike se brže otpušta no što ih se zapošljavanja. Pa je tako u prerađivačkoj industriji iz evidencije nezaposlenih prošle godine zaposleno nešto više od 19,5 tisuća radnika, što je 2,3 puta manje od broja otpuštenih. Trgovina je, pak, druga na ljestvici po broju otpuštanja, no prva po zapošljavanju. Tako je na godišnjoj razini lani u nezaposlenost prijavljeno 44.858 radnika iz trgovačke djelatnosti, dok je dva puta manje radnika zaposleno. Na listi djelatnosti koje zapošljavaju, prema podacima burze, je i obrazovanje, pa je tako lani u tom sektoru iz evidencije nezaposlenih zaposleno nešto više od 8,7 tisuća radnika.

Međutim, 8,7 tisuća zaposlenih u obrazovanju ne znači da je otvoreno toliko novih radnih mjesta, a to je vidljivo iz podataka Državnog zavoda za statistiku o zaposlenosti. Naime, prosječan broj zaposlenih u obrazovanju bio je 100.394 u 2008. godini, dok je u studenom prošle godine broj zaposlenih u obrazovanju povećan za nepune tri tisuće. Godišnjih podataka o zapošljavanju, iz kojih bi se jasnije vidjeli trendovi, još nema.Samo u prerađivačkoj industriji u studenom prošle godine u odnosu na prosjek cijele 2008. bilo je oko 24 tisuće radnika manje, dok je građevinski sektor izgubio više od 8,8 tisuća radnih mjesta. U prerađivačkoj industriji, najviše je radnih mjesta izgubljeno u tekstilnoj i drvnoj industriji. (Novi list)

21. siječnja 2010.
Bill Gates izabrao Mavrovića
Neočekivano priznanje stiglo je na adresu Željka Mavrovića, jednog od najvećih domaćih eko-proizvođača. Njegovo eko-imanje u Sloboštini pokraj Požege našlo se među 24 eko-etno-projekta u cijelom svijetu koje je, kao ogledne primjere uspješne proizvodnje hrane, u posebnoj publikaciji predstavilo nekoliko uglednih svjetskih fundacija, na čelu s onom Billa Gatesa, prenosi hrt.hr
Mavrovića su prepoznali kao jedinog europskoga proizvođača s vizijom razvoja lokalne zajednice. Liderpress

19. siječnja 2010.
Varteks prodaje nekretnine i gasi neprofitabilne dijelove
Integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja prvenstveno je odgovor Varteksa na krizu, ali unatoč tome sadrži i razvojne projekte, a sve s ciljem opstanka i razvoja Varteksa u budućnosti, stoji u obavijesti kompanije Zagrebačkoj burzi.
U priopćenju se ističe da je kompanija upravo u postupku prezentiranja plana poslovnim bankama, ali i drugim interesnim skupinama (Radnička vijeća, Ministarstva).  Obzirom da se Plan oslanja na vlastite resurse, jednim djelom uključuje i prodaju nekretnina s osnovnim ciljem smanjenja kreditne izloženosti prema bankama. U tom su cilju i sukladno zacrtanoj dinamici, dva projekta, City Centar Rijeka i Quatris, u postupku prodaje. Uz prodaju nekretnina, Plan uključuje i gašenje neprofitabilnih dijelova kompanije, a paralelno s time daljnje jačanje i razvoj profitabilnih dijelova sustava. U planu je i provedba četiri nivoa kriznih mjera koji obuhvaća dodatno smanjenje operativnih troškova te prvenstveno smanjenje administrativnog broja zaposlenih .
Što će se sa zaposlenošću u tekstilnoj industriji, ali i u Varteksu u budućnosti događati, uvelike ovisi o daljnjem razvoju tržišnih okolnosti, ali i o primjeni antirecesijskih mjera, kao i onih za očuvanje zaposlenosti i potporu posrnulom realnom sektoru, koje se najavljuju, ali još nisu zaživjele u praksi. Kada je tekstilna industrija u pitanju, važan je i pristup u daljnjem provođenju već  prihvaćene i usvojene strategije tekstilne i odjevne industrije.

'Varteks sve svoje napore usmjerava ka održivosti vertikalno organiziranog sustava, ali bez provođenja konkretnih mjera od strane države to više neće biti moguće. Što se tržišnog usmjerenja kompanije tiče, strategija robnih marki uporište će imati u razvoju i jačanju vlastitih, ali i u selekciji i standardizaciji trgovačkih robnih marki u prodajnom  portfelju. Isto tako, promjenom koncepta prodajnih jedinica, cilj nam je dodatno učvrstiti poziciju u segmentu poslovnog odijevanja, ali i kroz Levi's "streetwear" prodajni program i to ne samo u Hrvatskoj već i kroz nastavak jačanja pozicije u regiji. Osim navedenih programa, razvojni projekti Varteksa uključuju i jačanje B2B programa koji je usmjeren na korporativne ugovore, ali i razvoj asortimana specijaliziranih za potrebe javne nabave, kao i izvozne projekte." - izjavio je Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa d.d.Dodatne mogućnosti Plana razrađene su kroz preseljenje kompanije na novu lokaciju čime se stvaraju preduvjeti za podizanje učinkovitosti postojeće djelatnosti, ali i razvoj novih. Na taj način stvorit će se preduvjet, ne samo za stabilizaciju poslovanja nego i za održiv razvoj kompanije u budućnosti. Isto tako, Planom je razrađen i projekt radničkog dioničarstva, čija je provedba planirana za drugi kvartal 2010.

"Određene "žrtve" koje ovim Planom planiramo provesti, kao što su prodaja dijela imovine, zatvaranje neprofitabilnih dijelova sustava i sl., u skladu su s tržišnim okolnostima i gospodarskom krizom u kojoj poslujemo. Provedbom tih mjera stvaraju se preduvjeti za preživljavanje krize i smanjenje kreditne izloženosti, a razvojnim projektima osiguravamo temelj za rast ključnih pokazatelja poslovanja i profitabilno poslovanje u budućnosti." – zaključio je Košćec.Liderpress

5. siječnja 2010.
Lipsky: Oporavak svjetskog gospodarstva brži od očekivanog
Prognoze globalnog gospodarskog rasta Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) gotovo će sigurno u siječnju biti revidirane naviše jer svijet bilježi brži od očekivanog oporavak od najgore poslijeratne krize, izjavio je John Lipsky,  zamjenik čelnika MMF-a.
Dodao  je da će se pojačani optimizam odraziti na siječanjske ažurirane MMF-ove Svjetske gospodarske prognoze (WEO)."Godina 2010. započela je s općim, iako opreznim, optimizmom glede globalnih gospodarskih i financijskih prognoza", kazao je Lipsky u postu objavljenom na MMF-ovoj internetskoj stranici."Poboljšane se okolnosti očituju u gospodarskim podacima, izvedbi financijskih tržišta te u rastu gospodarskih prognoza", dodao je.
"U stvari, nešto pozitivnija očekivanja bez sumnje će se očitovati i u siječanjskom ažuriranom izdanju WEO-a".U svojem listopadskom izvješću MMF je prognozirao rast svjetskog gospodarstva za 3,1 posto u 2010., nakon 1,1-postotnog pada aktivnosti u 2009. Bogate zemlje zabilježit će 1,3-postotni rast, dok će zemlje u razvoju i gospodarstva u nastajanju predvoditi oporavkom s rastom od 5,1 posto u 2010.Lipsky je naglasio kako još uvijek ima razloga za oprez uslijed postupnog izlaska svijeta iz recesije, upozorivši na visoku stopu nezaposlenosti i krhke financijske sustave u naprednim gospodarstvima, te je pozvao vlade diljem svijeta da u 2010. nastave s provedbom opsežnih programa javne potrošnje. Liderpress

4. siječnja 2010.
Konzum prodao Kozmo Nexus Alpha fondu
Konzum je danas putem Zagrebačke burze izvijestio da je 31. prosinca 2009. godine s društvom Nexus Alpha, otvorenim investicijskim fondom sklopljen Ugovor o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela u društvu Kozmo d.o.o. za trgovinu i usluge, kojim je prodao svoj 100 postotni poslovni udjel u Kozmu.
Prva Kozmo drogerija otvorena je u u srpnju 2005. u Zagrebu, a do danas je mreža proširena na 42 prodajna mjesta. Početkom listopada prošle godine Konzum je osnovao društvo Kozmo d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, a osnovna djelatnost društva je trgovina na malo kozmetičkim i toaletnim proizvodima. Kozmo d.o.o. na dan 1. listopada prošle godine imao je ukupno 242 djelatnika. Liderpress

31. prosinca 2009.
Dalekovodu posao u Mekdoniji vrijedan 1,6 milijuna eura
Tvrtka Dalekovod potpisala je u utorak u Makedoniji ugovor s lokalnim operatorom elektroenergetskog prijenosnog sustava AD MEPSO za radove na rekonstrukciji TS Bitola 2 zajedno s isporukom i instalacijom novog kontrolnog sustava te zamjenom postojećeg sustava zaštite.
Ugovor je vrijedan 1,6 milijuna eura, a rok završetka radova je 48 mjeseci, navodi se u priopćenju Dalekovoda objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

Iz Dalekovoda napominju da je navedeni ugovor sklopljen u međunarodnoj konkurenciji šest tvrtki, a financira se iz sredstava EBRD-a, a riječ je o najvažnijoj transformatorskoj stanici u Makedoniji preko koje se osigurava povezivanje Skoplja s grčkom granicom. Slobodna Dalmacija


21. prosinca 2009.
Dodijeljena prava korištenja znakova "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko"
HGK je do sada dodijelio 221 znak "Hrvatska kvaliteta" i 106 znaka "Izvorno hrvatsko"
Hrvatska gospodarska komora (HGK) dodijelila je na jučerašnjoj sjednici Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda prava korištenja znaka "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno hrvatsko" za nekoliko proizvoda.


Pravo korištenja znaka "Hrvatska kvaliteta" dobili su proizvodi Borovnica tvrtke Hellea d.o.o. Zagreb, Aquaviva - stolna voda, Živa voda d.o.o. Zagreb, linije proizvoda Vargokal - cijevi i spojevi za odvodnju unutar zgrada te Vargoterm - cijevi i spojevi za vodovod unutar zgrada, Vargon d.o.o., proizvod Liquid Sun - mlada zelena pšenica, B Plus d.o.o. Zagreb, linija proizvoda Bifidoverus, Bifidoverus S, Bifidoverus K (probiotski dijetetski pripravci) Vals d.o.o. Zagreb, linija proizvoda Meggle trajno mlijeko i Meggle svježe mlijeko.
Prava korištenja znaka "Izvorno hrvatsko" dodijeljena su proizvodu Samoborska salama, IGO - MAT d.o.o. Bregana, i liniji proizvoda Kolekcija dubrovački nakit - proširenje linije Zlatarna Križek Velika Gorica.
Komora je projekt vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda pokrenula 1997., a znakovi kvalitete proizvodima osiguravaju lakši proboj na svjetska tržišta te ulijevaju povjerenje potrošačima.
Znak "Hrvatska kvaliteta" nose hrvatski proizvodi koji svojim značajkama (sastav, dizajn, ekološki kriteriji) zadovoljavaju visoke svjetske kriterije.
Označavanje znakovima pomaže kupcima u prepoznavanju proizvoda koji se odlikuju natprosječnom kvalitetom.
Znak "Izvorno hrvatsko" ima dodatnu vrijednost jer njega nose autohtoni hrvatski proizvodi nastali kao rezultat hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacija i invencija.
HGK je do sada dodijelio 221 znak "Hrvatska kvaliteta" i 106 znaka "Izvorno hrvatsko". Suvremena.hr

 

18. prosinca 2009.
U planu spajanje Heliosa i Cosmopolitan Lifea
Osiguravajuća kuća Vienna Insurance Group izvijestila je danas da tijekom sljedeće godine planira spojiti svoje hrvatske članice koncerna - Helios Vienna Insurance Group d.d. i Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group - osiguranje d.d.

Na taj će način Vienna Insurance Group i u Hrvatskoj objediniti i snažnije iskoristiti sinergije, navodi se u priopćenju i podsjeća da je taj projekt pokrenut na razini cijelog koncerna još na proljeće 2009.U priopćenju se najavljuje da će spojeno društvo ubuduće na hrvatskom tržištu osiguranja nastupati kao kompozitno društvo pod nazivom Helios Vienna Insurance Group d.d., te nuditi osigurateljna rješenja kako na području životnih tako i neživotnih osiguranja.

Osim Heliosa i Cosmopolitan Lifea, koncern Vienna Insurance Group na hrvatskom tržištu osiguranja zastupaju i Kvarner Vienna Insurance Group d.d. te Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d.Kako se navodi, sva hrvatska društva koncerna zajedno, s udjelom od 8,3 posto, zauzimaju izvanredno četvrto mjesto na tržištu, dok je u životnom osiguranju, Vienna Insurance Group, s tržišnim udjelom od 18,1 posto, na prvom mjestu. Vienna Insurance Group ima sjedište u Beču, a jedna je i od vodećih osigurateljnih grupacija u državama srednje i istočne Europe.Na austrijskom tržištu Vienna Insurance Group pozicionirana je zajedno s društvima Wiener Staedtische Versicherung, Donau Versicherung i Sparkassen Versicherung. Liderpress

   

9. prosinca 2009.
Nagrada
CROPAK ambalaža osvaja svijet
Na WorldStar 2009, natječaj za najbolju svjetsku ambalažu, proizvođači i korisnici ambalaže iz 35 zemalja svijeta nominirali su 237 svojih proizvoda.

Stručni žiri WorldStara nagradio je njih 129 na polugodišnjem sastanku Svjetske organizacije za ambalažu (WPO), održanom potkraj studenog u Šri Lanki. U kategoriji WorldStar Student nominirano je 158 studentskih projekata iz 12 zemalja.
Na natječaj se mogla prijaviti isključivo ambalaža koja je već nagrađena na nacionalnoj razini, prema strogo određenim kriterijima WPO-a, što za hrvatsku ambalažnu industriju znači pobjeda na natječaju CROPAK.
Hrvatski dobitnici
Ovogodišnji dobitnik CROPAKA GODINE, SMS-ova serija maslinovih ulja, u tehničkoj izvedbi Eti Tradea iz Pazina i dizajnera Borisa Ljubičića, osvojio je WorldStar u kategoriji Ambalaže prehrambenog proizvoda.
U kategoriji WorldStar Student na visoko 26. mjesto plasirao se Marino Krstačić Furić, student Akademije primijenjene umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i pobjednik Studentske kreativne radionice CROPAK 2009 sa svojim redizajnom Kraševih Vic krekera. On je osvojio Certificate of Recognition te time najavio kvalitetu hrvatskog dizajnerskog naraštaja čije vrijeme tek dolazi.
Izjave nagrađenih:
Boris Ljubičić, hrvatski dizajner
"Za razliku od 'manje je više', upustio sam se u novu definiciju vrijednosti dizajna, a ona glasi 'više je još više'! Sad etiketa ima neobičan oblik kruga i prekriva puno veću površinu boce. Etiketa je zlatna, srebrna  ili zelena i tako definira kategorije djevičanskog maslinovog ulja. Glavni akcent je i dalje na obliku boce i eliptičnom udubljenju koje je sad naglašeno jer se nalazi u sredini etikete. Udubljenje svojim volumenom i odsjajem predstavlja osnovni oblik ploda masline, a dva listića iznad, koja su inače dio logotipa tvrtke SMS, dizajniranoj "maslini" daje prirodnost. Mnoge etikete maslinovih ulja imaju sliku maslinova ploda s lišćem, bilo kao fotografiju, naturalistički crtež ili ilustraciju. U mom primjeru nema ništa od toga - to je, zapravo, čisti dizajn."
Marino Krstačić Furić, student na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci
"Lijepo je znati da si u žestokoj konkurenciji visoko rangiran i da svijet prepoznaje način oblikovanja hrvatskih dizajnera. I ovogodišnji CROPAK i sada Certificate of Recognition
su 'odskočna daska' za traženje poslova i moju buduću karijeru. Studenti jedva čekaju iduću Kreativnu radionicu, posebno zato što svi studenti u Hrvatskoj imaju priliku biti uključeni, a ne samo zagrebački. To je izvrsna škola za sve nas."  
Aljoša Brajdić, viši asistent na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci i mentor Marina Krstačića Furića
"I CROPAK i Certificate of Recognition visoka su priznanja i poticaj za daljnji rad. Što se tiče Kreativne radionice, korist za studente je višestruka jer dobivaju jasno definiran projekt i konkretan zadatak."
Raniji hrvatski dobitnici WorldStara
Godina 2006. bila je plodonosna za hrvatske ambalažere.
Malo je nedostajalo da keramička boca Brachia Maslina Poljoprivredne zadruge Brachia s Brača, za čiji je dizajn zaslužna agencija Tridvajedan tržišne komunikacije, osvoji President Award za najbolju ambalažu na svijetu. Nakon što je ušla u uski izbor s još pet proizvoda u svijetu, bijela Maslina osvojila je vrijednu nagradu WorldStar for Packaging Excellence.
Belomanastirska tvrtka EcoCortec Borisa Mikšića osvojila je WorldStar u kategoriji Ambalaže za elektroniku za proizvod EcoCorrESD Biodegradable VpCIFilm EcoWorks.

 

 

7. prosinca 2009.
Varaždinska poduzetnička zona
U Varaždinu otvorena nova tvornica obuće Bambi
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u varaždinskoj je poduzetničkoj zoni otvorila novu, modernu tvornicu obuće Bambi. Polovica investicije vrijedne više od 26 milijuna kuna financirana je kreditom HBOR-a uz kamatu od dva posto, a s 200 tisuća kuna subvencioniranog kredita sudjelovala je Varaždinska županija, javlja hrt.hr

U Tvornici na ukupno 3600 četvornih metara radi 220, uglavnom radnica, među kojima je i 40 novozaposlenih. Otvorenje nove tvornice premijerka je nazvala događajem koji daje nadu u bolju 2010. i pokazuje da je i u teškim vremenima moguće otvarati nova radna mjesta. Liderpress

3. prosinca 2009.
Položen kamen temeljac za Rajićev Pharmas
Kamen temeljac buduće tvornice generičkih lijekova Pharmas danas su svečano u Popovači postavili investitor i vlasnik Luka Rajić, predsjednik RH Stjepan Mesić, predsjednica Vlade Jadranka Kosor te ministar gospodarstva rada i poduzetništva Đuro Popijač.

Tvornica će, najavio je Luka Rajić, biti puštena u pogon 5. studenoga 2011., a osim proizvodnje generičkih lijekova Rajić je najavio da će investirati u svoju tvrtku Ralu prijevozništvo. - Cilj mi je prijevozničku tvrtku RA-LU razviti u logističku kompaniju te izgraditi najveći logistički centar u regiji i ondje, kad završimo ciklus investicija, zaposliti 200 ljudi - rekao je Rajić i pritom pohvalio lokalne vlasti u Popovači zbog toga što su mu izašle ususret u nabavi potrebnih dozvola.
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor pohvalila je ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, posebno u vremenu gospodarske krize, i pozvala i druge investitore da ulažu u hrvatsku proizvodnju.
- Prezadovoljna sam održanim obećanjem jer to je svijetao primjer kako se može završiti jedan dio posla i uložiti novac u drugi dio, od čega pola ponovno u proizvodnju. Meni Luka Raić nije obećao ništa, ali zadovoljna sam jer je to odlična poruka svima nama da se ulaže. Vlada će učiniti sve što treba da olakša ulaganja u Hrvatsku koja stvaraju radna mjesta, a ona su nam svima cilj - rekla je premijerka KosorPredsjednik Republike Stjepan Mesić također je istaknuo da je investiranje u takav oblik proizvodnje potrebno hrvatskom gospodarstvu i dodao da je hrvatska farmaceutska industrija godinama bila među vodećima u svijetu.
- Bili smo lideri u farmakologiji i sada je vrijeme da to mjesto vratimo. Naše gospodarstvo mora se okrenuti proizvodnji jer nijedna zemlja u svijetu ne može živjeti isključivo od trgovine i turizma. Također sve državne institucije moraju raditi na tome da pomognu gospodarstvu, odnosno da stvore uvjete za investicije u proizvodnju - rekao je Mesić Tvornica lijekova u Popovači nalazit će se u poslovnoj zoni Mišički na 22 tisuće četvornih metara i prema nekim bi procjenama trebala zapošljavati 50-ak ljudi. (Siniša Maksimović), Liderpress

 

 

27. studenoga 2009.
Slobodna zona Varaždin
Slobodne zone privlače strane i domaće ulagače
Svaka zona mora imati viziju i misiju, tvrdi Zlatko Horvat, zamjenik gradonačelnika Varaždina koji je prisutne upoznao sa Slobodnom zonom Varaždin, odnosno s uspješnim primjerom poduzetničke zone u Hrvatskoj.

Slobodna zona Varaždin utemeljena je 2002. U vlasništvu je Grada Varaždina, Varaždinske županije, Općine Trnovec Bartolovečki i dvaju trgovačkih društava, a njome upravlja tvrtka Slobodna zona Varaždin. - Vizija je osigurati da zona i njeyino okruženje zadrže položaj najveće hrvatske lokacije za razvoj, a misija je pridonijeti gospodarskom razvoju. Slobodna zona Varaždin jedna je od najuspješnijih zona u državi i vrlo dobar primjer suradnje Grada Varaždina, jedinica lokalne samouprave, komunalnih tvrtki, domaćih i stranih poduzetnika te državnih institucija - naglasio je Horvat.
- Ciljevi su osnutka slobodne zone privlačenje stranih i domaćih ulagača, zapošljavanje nezaposlenih, izvoz, uvođenje novih tehnologija, gospodarski razvoj. Sve je to Varaždinu bilo posebno važno - kaže Horvat i dodaje da se Varaždin danas smatra uzorom takve vrste poslovanja i najuspješnijom te najvećom 'greenfield' investicijom u 2006. Prihodi se ostvaruju od izvoza, dodaje Horvat,  a primjetan je i ubrzan rast zaposlenosti. - Nijedan korisnik slobodne zone nije prestao raditi, a interes investitora je i dalje velik - naglašava zamjenik gradonačelnika koji misli da se mora ostvariti nekoliko ključnih uvjeta da bi se investiralo u jednu regiju.
- Stvaranje uvjeta za poduzetnike, otvorenost prema potrebama investitora, raspoloživa radna snaga. To su razlozi da se slobodnu zonu prepozna kao oblik za privlačenje stranog i domaćeg kapitala - tvrdi Horvat i dodaje da je Varaždin jedan od najstarijih gradova, kulturno, administrativno i političko središte s 50 tisuća stanovnika koje koje nakon opredjeljenja Hrvatske za učlanjenje u Europsku uniju prati sve europske gospodarske standarde. Osim toga zamjenik gradonačelnika ponosno je istaknuo da u gradu vlada poduzetnička klima, a s razvojem novih tehnologije grad ulaže u snažan razvoj industrije i financijskog sektora.
Uz to nepobitna je i važnost geografskog položaja Varaždina, važnog raskrižja europskih transportnih u čijoj se blizini nalaze autocesta, željeznica i aerodrom. To su i razlozi privlačenja stranih investitora.Horvat je spomenuo i najnoviji projekt, dogovor s Vladom koja je ustupila stotinu tisuća novog zemljišta koje će u najkraćem roku opremiti i ustupiti poduzetnicima.  (Jasmina Trstenjak), Liderpress

   

26. studenoga 2009.
HNB ukinuo limit za rast kredita
Odlukom guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Željka Rohatinskog ukinuta je obveza banaka da kod rasta kredita iznad 12 posto godišnje upisuju blagajničke zapise HNB-a, uz kamatnu stopu od 0,25 posto, priopćeno je danas iz središnje banke.

"Oko 137 milijuna kuna, koje je svega sedam banaka izdvojilo temeljem takve obveze, bit će bankama isplaćeno odmah nakon što stupi na snagu navedena odluka (osam dana od dana objave u Narodnim novinama), a najkasnije u roku sljedećih osam dana bit će im isplaćene i pripadajuće kamate", ističu iz HNB-a. Podsjećaju da je spomenutom obvezom središnja banka tijekom protekle tri godine, uz stanovite provedbene prilagodbe, usporavala previsoki rast kreditnih plasmana (koji je u pojedinim razdobljima bio i nekoliko puta brži od rasta bruto domaćeg proizvoda), kako bi sačuvala makroekonomsku i financijsku stabilnost u zemlji.
No, s nastupom i suočavanjem s posljedicama međunarodne financijske krize, opadala je sklonost banaka kreditiranju potencijalno rizičnijih sektora.
Uz to, i povećano financiranje državnog proračuna od strane domaćih banaka u ovoj je godini istiskivalo s kreditnih izvora sektore gospodarstva i građana, na koje se ograničenje i odnosilo.Tako su u prvih deset ovogodišnjih mjeseci, u odnosu na kraj prošle godine, krediti banaka državi porasli za 35,7 posto, dok su gospodarstvu smanjeni za 0,4 posto, a također su smanjeni i stanovništvu za 3,6 posto.Na temelju raspoloživih pokazatelja o znatno usporenom kretanju plasmana banaka i saznanja o njihovom pojačanom oprezu glede kreditnog i pratećih rizika, ocijenjeno je da daljnje formalno ograničavanje kreditnog rasta nije potrebno, zaključuje se u priopćenju središnje banke. Liderpress

 


25. studenoga 2009
Veća produktivnost, lakši rad i milijunska ušteda
Nova pneumatska brusilica tvrtke Banko uspješno provjerena u splitskome škveru. Projekt pneumatske brusilice jedan je od pozitivnih primjera suradnje znanstvenog i privatnog sektora
Kod gradnje broda od 65.000 bruto tona, vrijednog 50 milijuna eura, Brodosplit bi mogao uštedjeti 506.000 eura, ako njegovi radnici prilikom poslova brušenja budu koristili pneumatsku brusilicu temeljenu na inovativnom lamelnom stroju koju je izradila splitska tvrtka Banko.
Bankovu brusilicu škverani su probno koristili protekla dva mjeseca te, kako doznajemo od Aljoše Boškovića, direktora tvrtke Banko, najvjerojatnije će je i kupiti.

„Rezultati testiranja su pozitivni, jer je brusilica pokazala svoje prednosti. Kako brusilicu proizvodimo s više različitih motora, do kraja godine u Brodosplitu će se ispitati i ostale verzije. Očekujemo kako bi iduće godine mogli ugovoriti i kupnju“, ističe Bošković.
Projekt pneumatske brusilice jedan je od pozitivnih primjera suradnje znanstvenog i privatnog sektora, pri čemu je Poslovno-inovacijski centar Hrvatske - BICRO, financirao projekt tvrtke Banko koja se bavi projektiranjem, proizvodnjom i montažom elektrometalnih konstrukcija i opreme. Riječ je o proizvodu u čiji je razvoj agencija BICRO, u okviru programa „Razum“, uložila 7,6 milijuna kuna, a dodatnih 3,6 milijuna uložila je u izradu prototipa tehnički naprednije verzije alata.
„Ovo je značajan trenutak za BICRO, jer dokazuje kako primjena znanja sa sveučilišta i inovativni potencijal poduzetnika može zajednički stvoriti kvalitetan proizvod za potrebe industrije“, naglašava direktor Poslovno - inovacijskog centra Hrvatske BICRO, Dalibor Marijanović.
Prema njegovim riječima, po završetku financiranja pojedinih projekata predstoji dug i neizvjestan put dokazivanja na domaćem i inozemnom tržištu. Zbog toga je uspjeh Bankove brusilice, kao i svakog poduzetnika s kojim BICRO surađuje, od presudne važnosti.
Pneumatske brusilice Banko koriste inovativni lamelni stroj, konstruiran i izrađen sukladno svim poznatim sigurnosnim pravilima i najnovijim tehnološkim dostignućima za kontinuiranu uporabu u najtežim radnim uvjetima.
U usporedbi s pneumatskim brusilicama vodećih svjetskih proizvođača, Bankova brusilica ima povećanu učinkovitost procesa brušenja i veću trajnost, omogućava proizvodnju bez zagađenja okoline te proizvodi manje vibracije tijekom rada. Uz to, ima veću energetsku učinkovitost te ergonomski dizajn za manji umor operatera i lakšu kontrolu prilikom rada, a sve uz konkurentnu cijenu.
„Naša brusilica omogućava od 60 do 100 posto efikasnije brušenje, na odgovarajućoj brzini s većom količinom odstranjenog materijala, čime je poboljšana produktivnost te se omogućava nova razina produktivnosti. Cilj nam je da brusilicu plasiramo industrijskim korisnicima, posebno u brodogradnji, proizvodnji metala te u ljevaonicama. Plan nam je i razvijati svjetsku prodajnu mrežu te uspostaviti i servisni centar“, ističe Bošković.

Cijene i uštede
Brusilica nekog stranog proizvođača, snage dva kW, primjerice, stoji 55.000 eura, a Bankova 44.000 eura. Servisiranje strane brusilice stoji 60.000 eura, a domaće 30.000 eura. Na brušenje se primjenom splitskog alata, umjesto 1,800.000 kuna, može utrošiti 1,299.000 kuna. Od milijun sati rada na jednom brodu, vrijednom 50 milijuna eura, na brušenje odlazi 100.000 sati.

Proizvodnja mehaničkih komponenti
Banko d.o.o. osnovan je u Splitu 1991. godine. Bavi se „proizvodnjom mehaničkih komponenti“ i različitih dijelova, strojnom obradom metala, trgovinom dijelovima i investicijskom opremom iz područja strojarstva, razvojem novih proizvoda te projektiranjem metalnih konstrukcija. Ideja o pneumatskom alatu nastala je 2003. godine. Prvu turbinu, na kojoj su u međuvremenu uočili nedostatke, napravili su 2005. godine.

Poduzetništvo i nove tehnologije
BICRO je Vladina agencija za provedbu programa potpore tehnologijskom razvoju. Programi „Razum“, „Tehcro“, „Vencro“, „Ircro“ i „Koncro“, čine niz od pet potprograma koji su sastavnice programa „Poticanje poduzetništva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama“ koji uključuje državne poticaje poduzetništvu utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama. Njegova provedba povjerena je Poslovno-inovacijskom centru Hrvatske - BICRO-u. BICRO je nacionalni partner u Europskoj poduzetničkoj mreži Hrvatske (EEN - Enterprise Europe Network) u komponenti koja se odnosi na inovacije i transfer tehnologije.
Irena Dragičević, Vjesnik

 

18. studenoga 2009.
Halal hrana sve popularnija u Europi
Prodaja hrane koja je halal, odnosno u skladu s muslimanskim vjerskim propisima, u Europi će u godinama koje dolaze snažno rasti s obzirom na činjenicu da sve više maloprodajnih lanaca usmjerava poslovnu strategiju na taj sektor, kazao je viši dužnosnik švicarskog prehrambenog diva Nestle.


Frits van Dijk, izvršni dopredsjednik te najveće svjetske prehrambene grupacije, za novinsku agenciju Reuters na marginama Svjetskog halal foruma u Den Haagu kazao je kako očekuje 20 do 25-postotni rast poslovanja s halal hranom u idućih deset godina.Ukupno europsko tržište halal hrane trenutno je procijenjeno na oko 66 milijardi dolara, uključujući meso, te svježu i pakiranu hranu, dok je vrijednost globalnog tržišta procijenjena na oko 634 milijarde dolara.
"Sve više tih proizvoda osim u trgovinama posebne hrane sve češće možemo naći na policama trgovina velikih modernih maloprodajnih lanaca", kazao je Van Dijk, navodeći kao primjer britanski Tesco i francuski Carrefour.Halal industrija temelji se na uvjerenju da bi muslimani trebali jesti hranu i koristiti kozmetičke proizvode koji su "halalan toyibban", odnosno dopušteni i u skladu s vjerskim propisima.U Europi su trenutno najpopularniji halal proizvodi mlijeko u prahu, razni pojačivači okusa, začini i umaci. Liderpress

  Halal certifikat
vlasnici u Hrvatskoj
Stella Croatica
OPG Dominis
Šeaerana Viro
Podravka
Perutnina Pipo
Kraš
Vindija (Koka i Vindon
Improm
PIK Vrbovec
Irex aroma
Kemo
Kutrilin TPV
Timzip
Agrocroatia Nova
Klaonica nojeva
Dr. Škobic
 

19. studenoga 2009
Stimulacija zaposlenika
dm Hrvatska isplaćuje četrnaestu plaću
Maloprodajni lanac dm-drogerie markt Hrvatska isplatit će svojim zaposlenicima četrnaestu plaću, izvjestili su iz te tvrtke napominjući kako prosječna neto plaća iznosi 7.326 kuna.
U priopćenju tvrtke se navodi kako je dm i ove, krizne godine, putem trinaeste i četrnaeste plaće nastavio stimulirati svoje zaposlenike.

Direktor dm-a Mirko Mražukić istaknuo je kako je dobrom racionalizacijom i organizacijom poslovanja u svim resorima unutar tvrtke te korektnim odnosom prema dobavljačima dm osigurao pretpostavke za današnja primanja, ali i radne uvjete zaposlenika koji su bitno bolji nego kod ostalih maloprodajnih lanaca.Dm je u poslovnoj godini 2008/2009., koja za tu tvrtku završava u rujnu, ostvario promet veći od 1,8 milijardi kuna, što je 17,4 posto više nego prethodne poslovne godine.Veliki dio ukupnih investicija od 52,98 milijuna kuna u ovoj godini uložen je u otvorenje novih prodavaonica, kojih danas ima 117 u cijeloj Hrvatskoj.No, kao jedan od važnih pokazatelja uspješnog poslovanja u dm-u su istaknuli otvaranje 219 novih radnih mjesta i porast plaće zaposlenih u dm-ovim prodavaonicama.Tvrtka je tijekom protekle godine zdravstvu, kulturi, sportu, obrazovnim ustanovama i udrugama donirala više od 4,1 milijuna kuna.Među planovima za iduću godinu u dm-u najavljuju otvaranje dvadesetak novih prodavaonica i stotinjak novih radnih mjesta. Liderpress

1 - 2 -3 - 4

Hrvatsko maslinarstvo
VIJESTI
  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.