Made-in-Croatia-vijesti o vinima


VIJESTI - hrvatsko vinarstvo



22.9.2013.
VINARSTVO:JOŠ JEDNA ZABRANA
U Europsku uniju ne može ni portugizac iz Hrvatske.
vino portugizac

Za razliku od prošeka i terana zbog kojih se još uvijek lome koplja hoće li i pod kojim uvjetima na tržište Europske unije, hrvatskom portugiscu tamo je odzvonilo. Ugovorom o pristupanju EU, u nas, naime, uopće nije priznata sorta vina portugizac te je, nakon što je Hrvatska ušla u EU, od 1. srpnja ove godine dopušteno tek stavljanje na tržište ili izvoz u treće zemlje preostalih zaliha s oznakom “Mlado vino portugizac”, s čime se nikako ne mire u Udruzi Portugizac Plešivica Zagrebačke županije. Resorno ministarstvo o tome ih je, tvrde, obavijestilo tek krajem lipnja, te su na sto muka što će s ovogodišnjom berbom od koje se na Plešivici u prosjeku napravi oko 100.000 litara portugisca. Berba samo što nije počela, a oni ne znaju ni pod kojim će ga imenom prodavati.

Ni grožđa, a kamoli vina
– Ispada da u nas ne postoji ni ta sorta grožđa, kamoli vino. Sve mi se čini da će čitava stvar završiti na sudu kod nas, a onda i na europskom – kaže predsjednik Udruge Damir Drago Režek. Dodaje kako portugizac nije karakterističan samo za Plešivicu već i za druge dijelove Hrvatske te ostatku EU.
Glavni razlog što RH ne može koristiti naziv portugizac nakon 1. srpnja elementi su zemljopisne oznake – Porto, odnosno Portugala, odgovorili su mu iz Ministarstva poljoprivrede. No, vina slična naziva postoje i u EU. U Bavarskoj se radi vino portugizer, u Sloveniji portugalka...
– Samo Mađarima nisu dopustili oporto, što nam je jasno jer tu i nema neke razlike u nazivu, dok se u našem slučaju očito radi o diskriminaciji EU – smatra Režek, koji se pita nije li u pregovorima s EU možda došlo do tipfelera, da je portugizac greškom preimenovan u portogizac. No, sad je najvažnije, tvrdi, da se riješi ovogodišnja berba, a iako to nije najsretnije rješenje, 32 proizvođača Udruge razmišljaju o preimenovanju portugisca u purtugizec, ne bi li ga u budućnosti priznao i EK.

Đuro Horvat, direktor Agrokor vina, u čijem je sastavu Mladina koja proizvodi portugizac, kaže kako je portugizac u EU odavno završena priča, za razliku od prošeka i terana.
– Tko se bavi vinom znao je za taj problem. Pitanje je samo je li želio čuti. Sad nam ne preostaje ništa drugo nego da se sagledaju sve mogućnosti i u skoroj reformi vinarstva EU obraniti portugizac – dodaje Horvat, to više što tu sortu u RH sadimo već više od 150 godina.

Kriva tradicijska zaštita?
Slučaj s portugiscem otvara i pitanja rajnskog rizlinga, traminca, frankovke, chardonnaya, borgonje... No savjetnica ministra poljoprivrede Zvjezdana Blažić kaže kako te svjetske sorte nikada nisu bile upitne i nedavno su upisane u aneks liste sorata i sinonima koji se mogu koristiti u EU prilikom označavanja vina, dok je portugizac iz nekog razloga ušao u pretpristupni ugovor. Sadašnje Ministarstvo poljoprivrede imalo je tek obvezu s danom pristupanja dati podatke o zalihama.

Tko zna, da se za njega nije tražila zaštita tradicijskog izraza “mlado vino portugizac”, te da se i ono samo uključilo u aneks nakon pristupanja, možda bi bilo drukčije, kaže ona. No, očito ga se pokušavalo maksimalno zaštititi kao i bermet, opol, plavac ili dingač, što nije uspjelo. Mijenjati nešto sada de facto bi značilo promjenu pretpristupnog ugovora, što nije moguće, ali u nekoj reformi poljoprivrede EU..., kaže Z. Blažić.

O teranu i prošeku tek se zahuktavaju pregovori
Napravili smo maksimalno koliko smo mogli, portugizac uopće nije priča slična teranu ili prošeku o kojemu ćemo u EU još razgovarati i dokazivati se, kaže Zvjezdana Blažić. Za prošek i teran, kao i za ukupne hrvatske zalihe od 1,4 milijuna hektolitra vina, zasad je s EU dogovoreno da se na tržištu mogu prodavati do isteka, zaključno s berbom 2012. godine. Sorti teran Slovenci su, podsjetimo, zaštitili geografsko porijeklo, a prošek je “zabranjen” jer mu ime previše podsjeća na talijanski prosecco, koji je u Italiji pjenušavo vino, dok je u nas riječ o slatkom desertnom vinu. vecernji.he



Paket, hib i prošek04.4.2013.
VINARSTVO
Ministar poljoprivrede nije u pravu, prošek mož u EU.
Hrvatskim vinarima nitko ne može osporiti pravo na proizvodnju prošeka pod tim imenom, čak ni nakon ulaska u EU, tvrdi Miroslav Božić, jedan od glavnih pregovarača u pretpristupnim pregovorima s EU za poljoprivredu, objavio je vecernji list.

Proizvođači prošeka u Hrvatskoj mogu bez ikakvih problema nastaviti s proizvodnjom i stavljanjem na tržište prošeka i nakon ulaska RH u EU 1. srpnja 2013. Nigdje u pristupnom sporazumu s EU, ni u bilo kojem drugom važećem službenom dokumentu ne postoji nikakva preuzeta obveza iz koje bi proizlazilo da se od toga datuma u Hrvatskoj mora prestati s proizvodnjom ili označavanjem proizvoda s nazivom prošek. Poruka je to Miroslava Božića, bivšega državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede i jednog od glavnih pregovarača s EU u području poljoprivrede, koja je nakon najnovijeg gafa resornog ministra Tihomira Jakovine ovih dana odaslana na njegovu te adrese svih 27 hrvatskih proizvođača prošeka, kao i potpredsjednika Vlade RH Nevena Mimice i Vesne Pusić.

Ministarstvo poljoprivrede, podsjetimo, svega tri mjeseca prije ulaska u EU, objavom na svojim internetskim stranicama zaprepastilo proizvođače, obavijestivši ih kako se od 1. srpnja u Hrvatskoj zabranjuje prošek! I to samo zato što, iako je riječ o posve različitim proizvodima, imenom podsjeća na talijanski prosecco.
Ili je u pitanju loša namjera ili neznanje, no takvo ponašanje traži odgovornost ministra Tihomira Jakovine – kaže bivši glasnogovornik ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić i predsjednik odbora za medije HDZ-a.

Kakvi su njihovi dalji koraci u vezi s dezinformacijama o prošeku, iz resornog ministarstva zasad nismo uspjeli doznati. Činjenica je samo da je internetska objava zabrane u međuvremenu povučena.
Božić tvrdi da nitko u pregovorima s EU nije ni zahtijevao prestanak proizvodnje prošeka nego je Europska komisija zatražila da se povuče zahtjev za njegovim uvrštenjem na listu tradicionalnih izraza kako nam očekivano protivljenje Talijana ne bi zaustavilo okončanje pregovora s EU. Hrvatskim proizvođačima, međutim, nitko ne može osporiti pravo na proizvodnju prošeka pod tim imenom, čak ni nakon ulaska u EU, ni da pokrenu postupak za uvrštenje prošeka na listu tradicionalnih izraza

– To je pravo neotuđivo i potpuno neosporno – tvrdi Božić.

Korištenje naziva prošek ne može osporiti ni administracija u Bruxellesu niti bilo tko u hrvatskoj administraciji, objašnjava on. Jedini koji bi to mogli talijanski su proizvođači prosecca koji su to ime zaštitili na važećoj listi tradicionalnih izraza EU. No i tada bi morali dokazati dvije stvari – da se potrošači EU dovode u zabludu u pogledu vrste proizvoda ili da postoji namjera, tj. da proizvođači prošeka svjesno dovode potrošače u zabludu.

ppr. oglas
hrvatska vina,voćne rakije i likeri

----------------------------------
27.2.2013.

Hrvatska vina na Manhattanu !
Case vino
U jednom od najpoznatijih vinskih prezentacijskih prostora na Manhattanu u Astor Centru u New Yorku u utorak se nazdravljalo hrvatskim vinima.
Na uspješnom predstavljanju i kušanju hrvatskih vina koje je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, Udruženje vinara Hrvatske gospodarske komore i Generalni konzulat RH u New Yorku gostovalo je čak 29 hrvatskih vinara, s više od stotinu različitih etiketa. Gotovo tisuću posjetitelja kušalo je hrvatska vina koja su već prisutna ili se tek probijaju na zahtjevno američko tržište.

Veliki odaziv 
- Veliki odaziv potvrđuje da je Hrvatska prepoznata kao vinska destinacija što je neobično važno za turističku i gospodarsku promociju naše zemlje. Hrvatska vina mogu se naručiti u brojnim newyorškim restoranima a serviraju se na svim kulturnim i diplomatskim predstavljanjima Hrvatske u Americi. Naši iseljenici su najveći potrošaći i kupovinom hrvatskog vina pomažu i naš izvoz a koliku perspektivu s vinima imamo i na američkom tržištu potvrđuje činjenica da su gastro novinari Mike DeSimone i Jeff Jenssen, poznati kao "The Wine Guys" u New York Times i vinskom časopisu "Win Enthusiast" pohvalno pisali o hrvatskoj vinskoj sceni -izjavila je za Večernji list Ivana Živković-Mikec, konzulica za kulturu, gospodarstvo i iseljeništvo u Generalnom konzulatu naše zemlje u New Yorku. Novinarima Mike DeSimone i Jeff Jenssenu u stručnoj radionici predstavljanja hrvatskih vina održanoj prije kušanja sudjelovali su i poznati hrvatski enolog Saša Špiranec, predsjednik Odbora za marketing i sajmove Udruženja vinarstva HGK i sommelier Cliff Rames.

- Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu i kvalitetom smo spremni za proboj na američko tržište. Ove su se godine u New Yorku predstavile gotovo sve najbolje hrvatske vinarije: Badel 1862, Baković, Belje, Bibich, Bodren, Bolfan, Boškinac, Damjanić, Franc Arman, Gospoja, Grgić, Iločki Podrumi, Ivan Katunar, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, Matošević, Meneghetti, Mokalo, Nada, Pelješki Vinogradar, Roxanich, Šipun, Škegro, St Hills, Trapan, Vinoplod i Zlatan Otok. Vina Hrvatske baštine vjerno interpretiraju povijesno nasljeđe zemlje, prirodna bogatstva, multikulturalnost tradicije i originalnost sorata - naglasio je Saša Špiranec.
Slavna Grgicheva vina iz hrvatske vinarije na Pelješcu predstavio je Ivo Jeremaz. - Na poluotoku Pelješcu vino se uzgaja od pamtivijeka kao i u svim dijelovima Dalmacije i Istre. Jedna od sorta iz ovog kraja, hrvatskog imena crljenak, otisla se preko oceana u Ameriku gdje je postala poznata pod imenom Zinfandel. Ipak, sorta koja obilježava Dalmaciju jest plavac mali. Dubok i snažan plavac mali sa osunčanih padina dalmatinske obale svjetske baštine pod zaštitom UNESC-a - naglasio je Jeramaz gostima newyorškog predstavljanja hrvatskih vina.

Posjetitelji su hvalili sva vina 
Posjetitelji su hvalili sva vina ali najviše ih se zadržavalo uz botelje Matoševića, Kozlovića, Krauthakera, Žlahtina Toljanića, vina Iločkog podruma ,Belja i Franc Armana. - Zbog svog specifičnog oblika i dramatičnih klimatskih razlika Hrvatska je podjeljena na četiri velike vinske regije, šesnaest podregija i 66 vinogorja. Svaka je regija razvila svoje zasebne sorte koje najbolje interpretiraju geoklimatske uvjete i životne običaje pojedinog mjesta. Sorte koje vam svojom originalnošću i jedinstvenim stilom omogućuju da okusite mjesto nastanka. Zbog toga kada vas pozivamo da kušate naša vina, poručujemo da će te kušanjem vina zapravo okusiti mjesto nastanka i našu tradiciju, jer se takve okuse nigdje drugdje ne može naći - poručio je vinar Ivica Matošević koji je s vinima Alba 2009. Alba Robinia 2006. Alba Barrique 2009. već osvojio američke ljubitelje dobre kapljice. Matošević je prvi hrvatski vinar koji je prije dvije godine pozvan sudjelovati na večeri u organizaciji vodeće američke kulinarske zaklade "The James Beard Foundation" gdje je predstavio svoja i vina istarskih autohtonih sorti. Uz vina serviran je i originalni paški sir koji iz "Paške sirane" u Ameriku uvozi Michele Buster, suvlasnica tvrtke "Forever Cheese". (vecernji.hr /made-in-croatia.com.hr)

----------------------


vino Zeleni silvanac05.6.2012.
Zeleni silvanac iz PP Orahovice prvonagrađeno vino u Kini
Zeleni silvanac, 2009. PP Orahovice osvojio je prvu nagradu u kategoriji bijelih vina, na 8. međunarodnom sajmu vina, "INTERWINE ", koji se krajem svibnja održao u Kineskom gradu Guangzhou, izvjestili su iz tvtke M San ulaganja, većinskog vlasnika ovog poljoprivrednog poduzeća. Interwine je drugi po veličini sajam vina u Kini, a održava se dva puta godišnje (proljeće/jesen). Ovogodišnji 8. po redu sajam, održavao se na površini od 40 000 kvadrata i na njemu je prisustvovalo više od 1000 izlagača. To je i jedan od najposjećenijih vinskih sajmova i u kategoriji bijelih vina, između mnoštva vrhunskih vina pristiglih iz svih krajeva svijeta, prvo mjesto pripalo je orahovačkom Zelenom silvancu, poručili su tvrtke u sastavu M San Grupe.„Tržište Kine je trenutačno najpoželjnije vinarima iz cijeloga svijeta i svi ulažu velike napore kako bi se tamo probili jer su količine koje Kina može apsorbirati neograničene, rekao je Josip Tokić, voditelj voćarstva i vinogradarstva PP Orahovice.

Dodaje kako im je kao proizvođaču vina ova nagrada najbolja referenca koju su mogli dobiti kako bi već dobru prodaju na tom tržištu podigli na višu razinu. Tokić navodi kako uz Zeleni silvanac, Kinesko je tržište izvrsno prihvatilo i druga njihova vina, posebice Frankovku i poluslatki Sauvignon.
poslovni.hr

 

hrvatske vineske regije,vina i vinari OVDJE

  ARHIV-vijesti vina

 

 

HRVATSKE VINSKE CESTE



CROATIAN WINR ROADS
 
VIJESTI - arhiv
hrvatsko vinarstvo
 
 
  Isprintaj Proslijedi  

Home | Hrvatski proizvodi | Hrvatski suveniri | Hrvatske vinske ceste | Hrvatski maslinari | Hrvatski inovatori | Zdrava hrana | Hrvatska glazba | Ostalo | Linkovi | Kontakt

Copyright 2007 PPR. All rights reserved.
Reproduction or copying of images is prohibited.